No Ova Tumas—Wanfala Fasin wea Apim Peace
World bae naes tumas sapos evriwan showimaot fasin for no ova tumas. Olketa man bae no askem tumas samting, olketa famili member no raoa, pipol waka tugeta witim wan mind and no trae for winim narawan, and olketa nation no faetem narawan. Waswe, iu laek for stap long world olsem?
OLKETA tru servant bilong Jehovah God mekredy distaem for stap insaed niu world wea hem promisim, wea pipol bae tingim fasin for no ova tumas, no olsem wanfala wik point, bat olsem wanfala strong and gudfala fasin. (2 Peter 3:13) Tru nao, olketa go ahed for mekem grow disfala fasin for no ova tumas distaem nao. Why nao olsem? Main samting hem from Jehovah nao askem olketa. Profet bilong hem Micah raet olsem: “Hem talem iu finis, O man bilong earth, wanem hem gud. And wanem nao Jehovah askem bak from iu bat for showim justice and for lovem kaenfala fasin and for hambol taem iu wakabaot witim God bilong iu?”—Micah 6:8.
Fasin for no ova tumas garem tu-thri mining, olsem wei for no tinghae or ting nating long seleva, and no laek for tok apim savve, or olketa samting wea hem kasem or garem. Olsem wanfala buk talem, fasin for no ova tumas minim tu “for no ovarem spialaen.” Man wea no ova tumas no savve ovarem spialaen bilong gudfala fasin. Hem luksavve hao spialaen stap long wanem hem fit duim and wanem hem savve duim. Hem luksavve hao samfala samting stap wea hem no fitim. Iumi savve feel klos long olketa pipol wea no ova tumas. Man for raetem poetry, Joseph Addison hem raet olsem: “No eni samting hem naes winim fasin for no ova tumas.”
Fasin for no ova tumas hem no fasin wea man born kam witim. Iumi mas trae hard for mekem grow disfala fasin. For encouragem iumi, Word bilong God storyim planti samting wea showimaot olketa difren wei for no ova tumas.
Tufala King wea No Ova Tumas
Wanfala long olketa servant bilong Jehovah wea barava loyal hem David, wea hem young man nomoa taem olketa anointim hem olsem future king bilong Israel. Bihaen datwan, King Saul wea rul long datfala taem putim bigfala hevi long David taem hem trae for killim hem and forcem hem for ranawe.—1 Samuel 16:1, 11-13; 19:9, 10; 26:2, 3.
Nomata hem kasem living olsem, David luksavve hao olketa spialaen stap for wanem hem shud duim taem hem protectim laef bilong hem. Wantaem long wilderness, David nating letem Abishai for killim King Saul wea sleep, hem sei: “Hem barava no fitim, long saed bilong mi, followim tingting bilong Jehovah, for iusim hand bilong mi againstim man wea Jehovah anointim!” (1 Samuel 26:8-11) David savve hao hem no waka bilong hem for aotem Saul from position bilong king. So David showimaot fasin for no ova tumas taem hem no ovarem spialaen bilong stretfala fasin. Long sem wei, olketa servant bilong God distaem savve hao “followim tingting bilong Jehovah,” samfala samting stap wea olketa no savve duim, nomata taem laef hem stap long danger.—Acts 15:28, 29; 21:25.
Olsem wanfala young man, Solomon, Son bilong David, hem showimaot tu fasin for no ova tumas, bat long lelebet difren wei. Taem Solomon hem kamap King, hem tingse hem no fit for karem hevi waka bilong king. Hem prea olsem: “Jehovah God bilong mi, iuseleva nao mekem servant bilong iu kamap king for changem David dadi bilong mi, bat mi wanfala smol boy nomoa. Mi no savve hao nao for go aot and hao nao for kam insaed.” Tru nao, Solomon hem luksavve long wei wea hem short long savve and experience. Long datfala taem hem no ova tumas, hem nating tinghae or ting nating long seleva. Solomon askem from Jehovah fasin for luksavve, and hem kasem wanem hem askem.—1 Kings 3:4-12.
Messiah and Man wea Kam Firstaem Long Hem
Winim 1,000 year bihaen taem bilong Solomon, John Baptaesa duim wanfala waka for redyim wei for Messiah. Olsem man wea kam firstaem long Anointed Wan, John hem fulfillim Bible profesi. Sapos hem laekem, hem savve tok praod long privilege bilong hem. John savve trae for apim seleva tu bikos hem wanfala relative bilong Messiah. Bat John talem olketa nara pipol hao hem no fit for tekaotem sandol bilong Jesus. And taem Jesus kam long John for baptaes long Jordan River, John sei: “Mi nao man wea iu need for baptaesim, so why nao iu kam long mi?” Diswan showimaot John hem no man for tok praod. Hem no ova tumas.—Matthew 3:14; Malachi 4:5, 6; Luke 1:13-17; John 1:26, 27.
Bihaen Jesus baptaes finis, hem startim full-taem ministry, for preachim gud nius bilong Kingdom bilong God. Nomata Jesus hem wanfala perfect man, hem sei: “Mi no savve duim eni samting followim tingting bilong miseleva . . . Mi lukaotem, no will bilong miseleva, bat will bilong dat wan wea sendem mi kam.” Nara samting moa, Jesus no lukaotem honor from olketa man, bat hem givim glory long Jehovah long evri samting wea hem duim. (John 5:30, 41-44) Barava fasin for no ova tumas!
Tru nao, olketa loyal servant bilong Jehovah—olsem David, Solomon, John Baptaesa, and nomata perfect man Jesus Christ—showimaot fasin for no ova tumas. Olketa no tok praod, or tinghae long seleva, and no ovarem spialaen. Example bilong olketa givim planti reason for olketa servant bilong Jehovah distaem for mekem grow fasin for no ova tumas. Nomata olsem, olketa nara reason tu stap for duim olsem.
Long nogud taem bilong iumi insaed history bilong olketa man, fasin for no ova tumas hem barava important samting for olketa tru Christian. Hem helpem man for stap long peace witim Jehovah God, witim olketa narafala man, and witim seleva.
Garem Peace Witim Jehovah God
Iumi savve garem peace witim Jehovah only sapos iumi no ovarem olketa spialaen wea hem putim for trufala worship. First dadi and mami bilong iumi, Adam and Eve, go ovarem spialaen wea God putim, and kamap tufala first wan for foldaon long fasin for ova tumas. Tufala lusim wei wea tufala stap gud witim Jehovah, and hom bilong tufala, future bilong tufala, and laef bilong tufala tu. (Genesis 3:1-5, 16-19) Barava bigfala sorre!
Letem iumi lane from rong bilong Adam and Eve, bikos trufala worship garem olketa spialaen long hao iumi mas duim samting. Olsem example, Bible talem hao “no eniwan wea duim fornication, or worshipim idol, or duim adultery, or duim homosexual fasin, or man wea leidaon witim man, or man for steal, or man wea greedy, or man wea savve drunk, or man wea tok againstim narafala man, or man wea savve laea for pullim selen, bae kasem kingdom bilong God.” (1 Corinthians 6:9, 10) Jehovah putim olketa spialaen for helpem iumi, and iumi showimaot wisdom taem iumi no ovarem olketa spialaen hia. (Isaiah 48:17, 18) Proverbs 11:2 talem iumi olsem: “Wisdom hem stap witim olketa wea no ova tumas.”
Waswe sapos wanfala church organization talem iumi hao iumi savve ovarem olketa spialaen hia and still garem peace witim God? Datfala organization hem trae for giamanim iumi. Long narasaed, fasin for no ova tumas helpem iumi for mekem grow klos wei for fren witim Jehovah God.
Peace Witim Olketa Narafala Man
Fasin for no ova tumas apim tu wei for fren gud witim nara pipol. Olsem, taem dadi and mami showimaot example for satisfae witim olketa samting wea olketa needim nomoa and for mekhae long olketa spiritual samting, luk olsem pikinini bilong olketa bae followim semkaen tingting. Olketa young wan bae faendem moa isi for satisfae, nomata sapos olketa no evritaem kasem samting wea olketa laekem. Diswan bae helpem olketa for no ova tumas, and famili living bae garem moa peace.
Olketa overseer need for showimaot fasin for no ova tumas and no iusim paoa bilong olketa long rongfala wei. Olsem example, olketa Christian kasem instruction for: “No go aotsaed long samting wea olketa raetem finis.” (1 Corinthians 4:6) Olketa kongregeson elder luksavve hao olketa mas no trae for forcem long nara pipol samting wea olketa seleva laekem. Bat, olketa iusim Word bilong God olsem faondeson for encouragem man long stretfala wei saed long fasin, kaleko, or hapitaem. (2 Timothy 3:14-17) Taem olketa member bilong kongregeson lukim hao olketa elder followim olketa spialaen bilong Scripture, diswan apim respect for olketa elder and helpem kongregeson for garem feeling, love, and peace.
Peace Witim Seleva
Olketa wea go ahed for no ova tumas kasem reward bilong peace insaed olketa seleva. Man wea no ova tumas hem no aftarem bignem. Diswan no minim hem no garem olketa goal bilong hemseleva. Olsem example, hem maet barava wantem olketa privilege bilong service, bat hem weit long God, and Jehovah nao kasem honor for eni gud samting wea kamap. Hem no samting for tingim olsem man seleva nao kasem. Diswan muvim man wea no ova tumas for kam klosap long Jehovah, “God bilong peace.”—Philippians 4:9.
Tingim sapos samfala taem iumi feel olsem nara pipol no tingim iumi. Waswe, hem no moabeta for olketa no tingim iumi bikos iumi no ova tumas winim wei for mekem olketa for lukluk long iumi from iumi ova tumas? Olketa man wea no ova tumas no aftarem bignem. So, olketa garem peace long olketa seleva, wea hem helpem man saed long feeling and body tu.
Mekem Grow and Keepim Fasin for No Ova Tumas
Adam and Eve foldaon from tufala ova tumas—wanfala fasin wea tufala pasim long olketa pikinini bilong tufala. Wanem nao savve helpem iumi for no mekem sem mistek olsem first dadi and mami bilong iumi? Hao nao iumi savve mekem grow gudfala fasin for no ova tumas?
First samting, stretfala wei for luksavve long position bilong iumi long Jehovah, Creator bilong universe, bae helpem iumi. Wanem nao man hem kasem wea hem fit for markem witim olketa samting wea God duim? Jehovah askem faithful servant bilong hem Job: “Wea nao iu stap taem mi wakem earth? Talem mi, sapos iu savve hao for minim samting.” (Job 38:4) Job no savve ansarem. Waswe, iumi no semsem long wei wea iumi short long savve and experience? Waswe, for luksavve long wei wea iumi short long samting no helpem iumi?
Narafala samting moa, Bible talem iumi: “Earth and evri samting wea fulap long hem, hem bilong Jehovah, gudfala land and olketa wea stap insaed long hem.” Insaed diswan hem ‘evri wild animal long forest, olketa animal wea stap long wan thousand maunten.’ Jehovah savve sei: “Silver hem bilong mi, and gold hem bilong mi.” (Psalm 24:1; 50:10; Haggai 2:8) Wanem samting bilong iumi nao iumi savve markem witim olketa samting bilong Jehovah? Tru nao, nomata man wea rich tumas no garem eni reason for tok praod long samting wea hem garem! Dastawe, hem wise for followim kaonsel bilong aposol Paul for olketa Christian long Rome: “Thru long barava bigfala kaeness wea mi kasem, mi talem iufala evriwan for no tinghae tumas long seleva winim wanem hem fitim.”—Romans 12:3.
Olsem olketa servant bilong God wea barava want for mekem grow fasin for no ova tumas, iumi shud prea for garem olketa frut bilong holy spirit—love, hapi, peace, patient for safa, kaenfala fasin, gudfala fasin, faith, kwaet fasin, and fasin for kontrolem seleva. (Luke 11:13; Galatians 5:22, 23) Why nao olsem? Bikos evri fasin hia mekem hem isi lelebet for iumi no ova tumas. Olsem example, love for narafala pipol bae helpem iumi for faetem feeling for tok praod or tinghae tumas long seleva. And fasin for kontrolem seleva bae mekem iumi for stop and ting bifor iumi duim samting wea ova tumas.
Iumi mas lukaot! Iumi need for lukaot gud evritaem long olketa trap bilong ova tumas. Tufala king wea iumi tok abaotem firstaem tufala ova tumas evritaem. King David hariap tumas and go ahed for duim census long Israel, samting wea againstim will bilong Jehovah. King Solomon ova tumas gogo hem duim giaman worship.—2 Samuel 24:1-10; 1 Kings 11:1-13.
Taem disfala system wea no followim God stap yet, iumi need for lukaot gud evritaem for no ova tumas. Bat, hard waka olsem bae givim gud samting. Olketa wea no ova tumas nomoa bae stap insaed niu world bilong God. Olketa bae ting long fasin for no ova tumas olsem wanfala strong point, no wik wan. Hem bae naes tumas taem evri man wanwan and olketa famili kasem blessing bilong peace wea kamaot from fasin for no ova tumas!
[Piksa long page 23]
Long wei wea no ova tumas, Jesus givim honor long Jehovah for evriting wea hem duim