Lukluk Gud Long Samfala Kastom Story Abaotem Dae
KAM kasem distaem, olketa man konfius and fraetem dae. And tu, olketa giaman idea bilong religion, olketa kastom, and strongfala biliv bilong olketa man wanwan mekem disfala wei for fraetem dae hem kamap big. Wei for fraetem dae savve stopem man for enjoyim laef and spoelem wei for biliv hao laef garem mining.
Olketa main religion nao barava guilty for apim samfala kastom story wea planti pipol bilivim abaotem dae. Witim help bilong truth long Bible, lukluk gud long samfala hia and lukim sapos diswan help for mekem wei wea iu minim dae hem kamap moa klia.
Kastom Story 1: Dae hem normal end bilong laef.
Datfala buk Death—The Final Stage of Growth hem sei: “Dae . . . hem wanfala important part bilong laef bilong iumi.” Kaen toktok olsem showimaot hao samfala biliv dae hem normal wei wea evri living samting mas end. Dastawe, planti pipol tingse laef no garem purpose and olketa live long wei wea tingim seleva nomoa and no followim eni standard.
Bat waswe, dae hem really normal end bilong laef? No evri man wea duim research agree witim datwan. Olsem example, Calvin Harley, wanfala scientist wea studyim wei for olo, talem insaed interview hao hem no biliv “wei for dae hem stap insaed” olketa man. Nara scientist William Clark hem sei: “Dae hem no samting wea mas part bilong laef.” And Seymour Benzer, from California Institute of Technology, hem sei “hem moa stret for sei wei for kamap olo hem no olsem wanfala klok bat hem olketa samting wea happen wea iumi savve hope for changem.”
Taem olketa scientist studyim olketa man, hem mekem olketa konfius. Olketa luksavve hao iumi garem savve and iumi fit for duim staka samting winim wanem iumi need for iusim insaed 70-go kasem 80-year wea iumi stap laef. Olsem example, olketa scientist faendemaot hao brain bilong man fit for garem barava bigfala memory. Wanfala man wea duim research lukim hao brain bilong iumi fit for savve long information wea “bae fit insaed samting olsem twenti million buk, olsem namba wea stap insaed olketa bigfala library long world.” Samfala scientist bilong brain biliv hao insaed full laef bilong wanfala man, hem iusim nomoa 1/100 bilong 1 percent (.0001) long brain bilong hem. Fitim iumi for ask, ‘Why nao brain bilong iumi big olsem sapos iumi iusim smol part bilong hem nomoa long full laef bilong iumi?’
Tingim tu feeling bilong olketa man abaotem dae! For planti pipol, taem waef, hasband, or pikinini hem dae, hem worse samting wea savve happen insaed full laef bilong olketa. Planti taem diswan barava spoelem feeling bilong pipol for longtaem bihaen samwan wea olketa lovem hem dae. Nomata olketa wea sei dae hem normal samting for olketa man, olketa luksavve hem hard for acceptim idea wea sei taem olketa dae evri samting finis nao. Datfala British Medical Journal storyim “idea wea stret wea sei evri man laek for laef for longfala taem.”
Taem iumi tingim feeling bilong man abaotem dae, wei wea hem barava fit for remember and lanem staka samting and feeling bilong hem for laekem laef olowe, evri samting hia barava showimaot klia hao God wakem man for stap laef. Tru nao, God creatim olketa man, no for dae, bat witim chance for laef olowe. Lukim wanem God talem firstfala man and woman abaotem future bilong tufala: “Garem pikinini and kamap planti and fulimap earth and lukaftarem, and olketa fish bilong sea and olketa bird bilong heven and evri living samting wea muv long graon mas stap anda long iufala.” (Genesis 1:28) Datwan hem nambawan future, wea for olowe!
Kastom Story 2: Pipol dae bikos God tekem olketa for stap witim hem.
Wanfala 27 year-old mami wea redy for dae, wea garem thrifala pikinini talem wanfala Catholic nun: “No kam long hia and talem mi diswan hem will bilong God for mi. . . . Mi feel nogud tumas taem samwan moa talem mi olsem.” Nomata olsem, hem nao samting wea planti religion teachim abaotem dae—hao God tekem pipol for stap witim hem.
Waswe, hem tru hao Creator hem no garem feeling for iumi dastawe hem mekem iumi dae, nomata hem savve diswan mekem iumi sorre fogud? Nomoa, God bilong Bible hem no olsem. Olsem 1 John 4:8 hem sei, “God hem love.” Lukim hao datwan no sei God garem love or God hem loving, bat hem sei God hem love. Love bilong God hem barava strong, klin, and perfect, hem kontrolem evri fasin and samting wea hem duim dastawe hem stret for sei God nao hem love. Hem no wanfala God wea mekem pipol dae for hem tekem olketa for stap witim hem.
Giaman religion mekem planti pipol konfius and no savve wea and hao nao olketa wea dae. Heven, hell, purgatory, Limbo—olketa ples hia and samfala moa, barava hard for minim and samfala barava mekem man fraet. Long narasaed, Bible talem iumi hao olketa wea dae finis no savve long eni samting; hem olsem olketa sleep. (Ecclesiastes 9:5, 10; John 11:11-14) Dastawe, iumi no need for wari abaotem wanem bae happen long iumi bihaen iumi dae, olsem iumi no wari taem iumi lukim samwan barava deep sleep. Jesus story abaotem taem wea “evriwan wea stap long olketa memory grev” bae “kamaot” for laef moa long wanfala paradaes earth.—John 5:28, 29; Luke 23:43.
Kastom Story 3: God tekem olketa smol pikinini for kamap olketa angel.
Elisabeth Kübler-Ross, wea studyim pipol wea sik big and gogo for dae, hem story abaotem narafala main idea wea pipol wea followim religion garem. Taem hem storyim samting wea really happen, hem sei hem “no wise for talem smol pikinini wea brata bilong hem dae hao God lovem tumas olketa smol boy dastawe hem tekem smol Johnny long heven.” Kaen toktok olsem no showimaot trufala fasin bilong God and hem mekem pipol garem rong tingting abaotem hem and fasin bilong hem. Dr. Kübler-Ross go ahed for sei: “Taem disfala smol girl kamap wanfala woman, hem still feel kros long God and from diswan hem kasem sorre feeling wea no savve finis taem smol son bilong hem dae 30 year bihaen.”
Waswe, God tekem wanfala pikinini mekem hem garem narafala angel, from hem needim pikinini hia winim parents bilong hem? Sapos hem tru samting for sei God tekem olketa pikinini, datwan minim hem wanfala selfish Creator wea nating showimaot love. Long wei wea difren evribit, Bible hem sei: “Love hem kam from God.” (1 John 4:7) Waswe, wanfala God bilong love bae duim samting wea, nomata man wea wicked bae hard for acceptim?
So why nao olketa pikinini dae? Part long ansa wea Bible givim hem stap long Ecclesiastes 9:11: “Taem and samting wea iumi no expectim hem kasem evriwan.” And Psalm 51:5 talem iumi hao iumi evriwan garem sin or no perfect start kam from taem iumi grow insaed bele bilong mami, and distaem evri man mas dae from enikaen difren samting. Samfala taem baby savve dae bifor hem born. Samfala nara pikinini dae from eni nogud samting wea kasem olketa or from accident. God no garem blame for kaen samting olsem.
Kastom Story 4: Samfala pipol safa bihaen olketa dae finis.
Staka religion garem teaching wea sei wicked pipol bae go long hellfire and safa for olowe. Waswe, disfala teaching hem here stret and kam from Bible? Olketa man laef for samting olsem 70 or 80 year nomoa. Nomata samwan hem barava wicked for full laef bilong hem, waswe, fitim for hem safa for olowe for panisim hem? Nomoa. Hem barava no followim justice for mekem wanfala man safa for olowe for olketa sin wea hem duim insaed shortfala laef nomoa.
God nomoa savve talem iumi wanem nao happen long pipol wea dae finis, and hem duim diswan insaed Word bilong hem, Bible. Bible hem sei: “Olsem [animal] hem dae, so [man] hem dae tu; and evriwan garem wanfala spirit . . . Evriwan go long sem ples. Olketa kam from dust, and olketa go bak long dust.” (Ecclesiastes 3:19, 20) No eni story stap long hia abaotem hellfire. Olketa man go bak long dust—olketa no stap long eni ples—taem olketa dae.
For man safa, hem mas fit for feelim samting. Waswe, olketa wea dae finis savve long eni samting? Long diswan tu, Bible givim ansa: “Olketa wea laef savve olketa bae dae; bat olketa wea dae finis, olketa nating savve long eni samting, and olketa no savve kasem pei moa, bikos no eniwan savve rememberim olketa moa.” (Ecclesiastes 9:5) Olketa wea dae finis wea “nating savve long eni samting,” kanduit safa long pain long eni ples.
Kastom Story 5: Dae minim iumi finis for olowe.
Taem iumi dae iumi finis evribit, bat diswan no minim iumi no garem chance for laef moa. Datfala faithful man Job savve hao taem hem dae, hem bae go long grev, Sheol. Bat lisin long wei wea hem prea long God: “O for iu haedem mi long Sheol, for iu keepim mi long secret ples kasem taem kros bilong iu hem finis, for iu markem wanfala taem for mi and rememberim mi! Sapos wanfala man hem dae, waswe, hem savve laef moa? . . . Iu bae kolem mi, and miseleva bae ansarem iu.”—Job 14:13-15.
Job biliv hao sapos hem faithful go kasem dae, gogo, God bae rememberim hem and resurrectim hem. Hem nao samting wea evri servant bilong God bifor bilivim. Jesus seleva strongim disfala hope and showim hao God bae iusim hem for mekem olketa wea dae finis laef bak moa. Toktok bilong Christ seleva promisim diswan long iumi: “Hour bae kam wea evriwan wea stap long olketa memory grev bae herem voice bilong [Jesus] and kamaot, olketa wea duim gudfala samting long resurrection bilong laef, olketa wea duim nogud samting long resurrection bilong judgment.”—John 5:28, 29.
Klosap nao God bae aotem evri wicked fasin and startim wanfala niu world anda long rul bilong heven. (Psalm 37:10, 11; Daniel 2:44; Revelation 16:14, 16) From diswan paradaes bae kamap long full earth and pipol wea servem God bae stap long hem. Long Bible iumi read: “Mi herem wanfala bigfala voice from throne hem sei: ‘Lukim! Tent bilong God hem stap witim olketa man and hem bae stap witim olketa, and olketa bae kamap pipol bilong hem. And God bae stap witim olketa. And hem bae aotem evri wata from eye bilong olketa, and dae bae nomoa, sorre and krae and pain bae nomoa tu. Evri samting bifor hem finis nao.’”—Revelation 21:3, 4.
Free From Wei for Fraet
For savve long hope bilong resurrection and for savve long Datwan wea provaedem datfala hope savve comfortim iu. Jesus hem promis: “Iufala bae savve long truth, and truth bae mekem iufala free.” (John 8:32) Insaed diswan hem for kamap free from wei for fraetem dae. Jehovah nomoa savve stopem wei wea iumi kamap olo and dae and savve givim iumi laef olowe. Waswe, iu fit for bilivim olketa promis bilong God? Yes, bikos Word bilong God hem evritaem kamap tru. (Isaiah 55:11) Mifala laek encouragem iu for lanem moa samting abaotem olketa purpose bilong God for olketa man. Olketa Jehovah’s Witness bae hapi tumas for helpem iu.
[Blurb long page 6]
Wei for fraetem dae savve stopem man for enjoyim laef
[Chart long page 7]
SAMFALA MAIN KASTOM STORY ABAOTEM DAE WANEM NAO BIBLE HEM TALEM?
● Dae hem normal end bilong laef Genesis 1:28; 2:17; Romans 5:12
● Pipol dae bikos God tekem olketa for stap witim hem Job 34:15; Psalm 37:11, 29; 115:16
● God tekem olketa smol pikinini for kamap angel Psalm 51:5; 104:1, 4; Hebrews 1:7, 14
● Samfala pipol safa bihaen olketa dae finis Psalm 146:4; Ecclesiastes 9:5, 10; Romans 6:23
● Dae minim iumi finis for olowe Job 14:14, 15; John 3:16; 17:3; Acts 24:15
[Piksa long page 8]
For savve long truth abaotem dae savve mekem iumi free from wei for fraet
[Piksa Credit Line long page 5]
Barrators—Giampolo/The Doré Illustrations For Dante’s Divine Comedy/Dover Publications Inc.