Trae for Tingim Pipol Olsem Jehovah Tingim Olketa
“God no lukim samting olsem man hem lukim samting.”—1 SAMUEL 16:7.
1, 2. Hao nao wei wea Jehovah tingim Eliab hem difren from wei wea Samuel tingim hem, and wanem nao iumi savve lanem?
LONG mek-11 century B.C.E., Jehovah sendem profet Samuel long wanfala secret assignment. Hem komandim datfala profet for go long haos bilong Jesse and for anointim wanfala son bilong Jesse for kamap future king bilong Israel. Taem Samuel lukim firstborn bilong Jesse, Eliab, hem feel sure diswan nao wan wea God chusim. Bat Jehovah hem sei: “No lukim lukluk bilong hem or hao big nao hem, from mi rejectim hem. From God no lukim samting olsem man hem lukim samting, from man hem lukim samting wea eye nomoa lukim; bat Jehovah, hem lukim heart.” (1 Samuel 16:6, 7) Samuel hem fail for tingim Eliab olsem Jehovah tingim hem.a
2 Hem isi tumas for olketa man judgem pipol long rong wei! Long wansaed, maet samfala pipol trae for trikim iumi for tingse olketa gud pipol nomoa, bat insaed olketa giaman. Long narasaed, maet iumi no want for changem tingting bilong iumi abaotem samfala wea honest, from fasin bilong olketa mekem iumi feel nogud.
3, 4. (a) Sapos wanfala problem kamap midolwan long tufala Christian, wanem nao each wan shud disaed strong for duim? (b) Olketa wanem kwestin nao iumi shud askem iumiseleva taem iumi garem serious problem witim narawan?
3 Samfala problem savve kamap taem iumi kwiktaem judgem narawan—nomata olketa wea iumi savve for staka year. Maet bigfala raoa kamap midolwan long iu and wanfala Christian wea iu fren gud witim bifor. Waswe, iu laek for fren gud moa witim hem? Wanem nao bae helpem iu for duim diswan?
4 Hem gud for tingting gud moa long gud saed bilong datfala Christian brata or sista bilong iu. And duim diswan from iu ting raonem toktok bilong Jesus: “No eni man savve kam long mi sapos Father, wea sendem mi, no pullim hem.” (John 6:44) Then askem iuseleva: ‘Why nao Jehovah pullim disfala man kam long Son bilong Hem? Olketa wanem gud fasin nao hem garem? Waswe, mi no tingim or mi ting olketa fasin hia no important? Wanem nao mekem mitufala firstaem kamap fren? Wanem nao muvim mi for fren witim hem bifor?’ Firstaem, maet iu faendem hard for tingim eni gud fasin bilong hem, diswan hem moa tru sapos iu bin feel nogud long hem for lelebet longtaem. Bat, diswan hem important step for kasem bak wei wea iutufala fren gud. For showimaot hao for duim diswan, letem iumi ting raonem olketa gud fasin bilong tufala man, wea samfala taem iumi tingim nomoa olketa wik point bilong tufala. Tufala nao profet Jonah and aposol Peter.
Honest Wei for Ting Long Jonah
5. Wanem assignment nao Jonah kasem, and wanem nao hem duim?
5 Jonah hem wanfala profet long north kingdom bilong Israel taem King Jeroboam II, son bilong Jehoash, hem rul. (2 Kings 14:23-25) Wanday, Jehovah komandim Jonah for lusim Israel and for go long Nineveh, main taon bilong maeti rul bilong Assyria. Wanem nao assignment bilong hem? For warnim pipol hao bigfala taon bilong olketa bae distroe. (Jonah 1:1, 2) Winim wei for followim direction bilong God, Jonah hem ranawe! Hem go insaed ship wea bae go for Tarshish, wea farawe from Nineveh.—Jonah 1:3.
6. Why nao Jehovah chusim Jonah for go long Nineveh?
6 Wanem nao first samting wea kam long mind bilong iu taem iu tingim Jonah? Waswe, iu tingim hem olsem profet wea no obey? Sapos iumi no ting raonem gud maet iumi agree witim datwan. Bat waswe, God appointim Jonah for kamap profet bikos hem man for no obey? Nomoa! For sure, Jonah garem samfala gud fasin. Tingim example bilong hem olsem wanfala profet.
7. Wanem kaen living nao stap raonem Jonah taem hem servem Jehovah long Israel, and hao nao wei for savve long diswan hem affectim wei wea iumi tingim hem?
7 Jonah bin faithful long waka bilong hem long Israel, nomata pipol nating lisin. Profet Amos, wea stap klosap semtaem olsem Jonah, hem storyim olketa Israelite long taem bilong hem olsem pipol wea lovem tumas material samting and hapitaem.b Olketa Israelite ting nating long wicked fasin wea gogo ahed long datfala land. (Amos 3:13-15; 4:4; 6:4-6) Nomata olsem, evriday Jonah faithful for duim assignment bilong hem for preach long olketa. Sapos iu wanfala wea talemaot gud nius, iu savve long wei wea hem hard for story long pipol wea tingse olketa gud nomoa and wea no interest. So, nomata iumi luksavve long olketa wik point bilong Jonah, iumi mas ting raonem fasin bilong hem for faithful and stand strong taem hem preach long olketa Israelite wea no garem faith.
8. Olketa wanem challenge nao bae wanfala Israelite profet feisim long Nineveh?
8 Nara challenge wea moa hard tu hem join witim datfala assignment for go long Nineveh. For kasem datfala big taon, Jonah need for wakabaot samting olsem 800 kilometer—barava hardfala gogo wea bae tek klosap wan month. Taem hem kasem there, datfala profet mas preach long pipol bilong Assyria, wea olketa barava raf pipol. Wei bilong olketa for killkill long war hem barava nogud. Olketa tok praod abaotem nogud wei for killkill bilong olketa. Dastawe Nineveh kasem nem “taon for kapsaetem blood”!—Nahum 3:1, 7.
9. Taem wanfala cyclone putim olketa wakman long ship long danger, olketa wanem fasin nao Jonah showimaot?
9 From hem no willing for obeyim komand bilong Jehovah, Jonah go insaed wanfala ship wea tekem hem barava farawe from assignment bilong hem. Nomata olsem, Jehovah no givap long profet bilong hem or arrange for narawan changem hem. Bat, Jehovah duim samting for helpem Jonah kasem bak stretfala tingting bilong hem. God kosim cyclone for kamap long sea. Olketa wave go ahed for bangam datfala strong ship wea Jonah gogo long hem. Pipol wea no garem blame bae dae from Jonah hem ranawe from assignment bilong hem! (Jonah 1:4) Wanem nao bae Jonah duim? From hem no laek kosim dae bilong olketa wakman long datfala ship, Jonah talem olketa: “Liftim mi and torowem mi go insaed long sea, and bae sea hem kamap kwaet for iufala.” (Jonah 1:12) Taem olketa wakman long ship torowem Jonah go long sea, no eni reason stap for Jonah tingse Jehovah bae sevem hem. (Jonah 1:15) Nomata olsem, Jonah hem willing for dae mekem olketa wakman long datfala ship stap laef. Waswe, iumi savve lukim from wanem Jonah duim hia hao hem garem fasin for no fraet, hambol fasin, and love?
10. Wanem nao happen bihaen Jehovah givim bak long Jonah datfala assignment bilong hem?
10 Gogo, Jehovah sevem Jonah. Waswe, samting wea Jonah duim mekem hem no fit nao for servem Jehovah olsem man wea stand for hem? Nomoa, witim mercy and long loving wei Jehovah givim bak long Jonah datfala assignment for preach long pipol bilong Nineveh. Taem Jonah kasem Nineveh, hem no fraet for talem pipol long there hao God hem lukim wicked fasin bilong olketa and hao long 40 day bihaen taon bilong olketa bae distroe. (Jonah 1:2; 3:4) Bihaen olketa herem disfala klia message bilong Jonah, pipol bilong Nineveh repent, and taon bilong olketa no distroe nao.
11. Wanem nao showaot Jonah lanem gud leson?
11 Bat Jonah no kasem stretfala tingting yet. Thru long wanfala leson, Jehovah helpem Jonah long patient wei for savve hao Hem no lukim lukluk bilong man nomoa. Hem go ahed for lukluk long heart bilong hem tu. (Jonah 4:5-11) Honest wei wea Jonah raetem story insaed buk bilong hem showaot hem lanem gud leson from diswan. Nomata hem feel shame for duim, wei wea hem willing for raetem olketa wik point bilong hem insaed Bible pruvim hem hambol. Wanfala hambol man nomoa no fraet for talemaot mistek bilong hem!
12. (a) Hao nao iumi savve Jesus garem sem wei for tingim pipol olsem Jehovah? (b) Iumi kasem encouragement for keepim wanem kaen wei for tingim pipol wea iumi preachim gud nius long olketa? (Lukim box long page 18.)
12 Winim 800 year bihaen, Jesus Christ story long gudfala wei abaotem samting wea happen long Jonah. Hem sei: “Olsem Jonah hem stap insaed long bele bilong bigfala fish thrifala day and thrifala naet, olsem tu, Son bilong man bae stap insaed long earth thrifala day and thrifala naet.” (Matthew 12:40) Bihaen Jonah hem resurrect, bae hem sapraes for savve hao Jesus markem datfala taem wea hem stap insaed bele bilong fish witim taem wea hem insaed long grev. Waswe, iumi hapi for servem wanfala God wea no givap long olketa servant bilong hem taem olketa mek mistek? Man wea raetem psalm hem raet: “Olsem dadi hem showim mercy long olketa son bilong hem, Jehovah hem showim mercy long olketa wea fraet long hem. From hem savve gud hao hem wakem iumi, hem tingim hao iumi dust.” (Psalm 103:13, 14) Tru nao, disfala “dust”—wea insaed diswan hem pipol distaem wea no perfect—savve duim staka samting witim help bilong holy spirit bilong God!
Balance Wei for Ting Long Peter
13. Olketa wanem fasin bilong Peter nao maet iu kwiktaem tingim, bat why nao Jesus chusim hem olsem wanfala aposol?
13 Distaem, bae iumi storyim mek-tu example, aposol Peter. Sapos samwan askem iu abaotem Peter, waswe, bae iu kwiktaem tingim fasin bilong hem for no tingting firstaem bifor hem duim samting, man for kwiktaem duim samting or wei wea hem praod? Hem tru, samfala taem Peter showimaot olketa fasin hia. Bat, waswe, bae Jesus chusim Peter for wanfala long 12-fala aposol bilong hem sapos Peter really wanfala man for no tingting firstaem bifor hem duim samting or for kwiktaem duim samting or hem praod? (Luke 6:12-14) Nomoa! Jesus no ting strong long olketa wik point bilong Peter bat hem tingim olketa gud fasin bilong hem.
14. (a) Wanem nao maet reason why Peter hem man for toktok? (b) Why nao iumi shud tinghae long wei wea Peter evritaem askem olketa kwestin?
14 Samfala taem Peter hem man for toktok for olketa nara aposol. Samfala maet tingim diswan olsem pruv bilong wei wea Peter savve ova tumas. Bat waswe, hem tru? Samfala sei Peter nao maet older wan long evri aposol—maet hem olo winim Jesus tu. Sapos olsem, diswan maet reason why Peter staka taem hem first wan for tok aot. (Matthew 16:22) Bat, nara reason tu stap for iumi tingim. Peter hem wanfala spiritual man. Wei wea hem barava want for kasem savve muvim hem for askem olketa kwestin. Iumi kasem staka gud samting from olketa kwestin bilong hem. For ansarem olketa kwestin bilong Peter, Jesus talem samfala important toktok, and olketa hia stap insaed long Bible. Olsem wanfala example, from kwestin wea Peter nao askem Jesus hem story abaotem “datfala faithful wakman.” (Luke 12:41-44) And tingim wei wea Peter hem ask: “Mifala lusim evri samting finis and followim iu; wanem samting nao bae mifala kasem?” Diswan lead go long wei wea Jesus talem datfala promis wea strongim iumi: “Evriwan wea lusim olketa haos or brata or sista or dadi or mami or pikinini or land for saed bilong nem bilong mi bae kasem planti moa and bae kasem laef olowe.”—Matthew 15:15; 18:21, 22; 19:27-29.
15. Why nao iumi fit for sei Peter garem trufala loyal fasin?
15 Peter garem nara nambawan fasin—hem loyal. Taem staka long olketa disaepol stop for followim Jesus from olketa no minim wanfala teaching bilong hem, Peter nao tok aot for olketa 12-fala aposol and sei: “Lord, hu nao bae mifala go long hem? Iu nao garem olketa toktok bilong laef olowe.” (John 6:66-68) Olketa toktok hia mas barava muvim heart bilong Jesus! Bihaen, taem wanfala raf sekson kam for kasholem Masta, staka long olketa aposol ranawe. Nomata olsem, Peter followim kam bihaen datfala crowd and hem go insaed courtyard bilong hae priest. Wei for loyal nao muvim hem for kasem datfala ples. Taem olketa go ahed for kotem Jesus, Peter joinim wanfala grup wea stand raonem fire. Wanfala long olketa slave bilong hae priest luksavve long hem and accusim hem olsem wanfala wea savve gogo witim Jesus. Hem tru, Peter denyim Masta bilong hem, bat iumi mas no forgetim wei wea loyal fasin bilong hem and wei wea hem kea for Jesus nao mekem Peter putim hemseleva long datfala danger, wea evri nara aposol fraet tumas for duim.—John 18:15-27.
16. Wanem gud reason nao mekem iumi bin ting raonem olketa gud fasin bilong Jonah and Peter?
16 Olketa gud fasin bilong Peter hem winim olketa wik point bilong hem. Jonah tu olsem. Olsem iumi bin ting raonem olketa gud fasin bilong Jonah and Peter long wei wea iumi no tingim bifor, iumi mas trainim iumiseleva for kamap moabeta tu long wei for tingim olketa gud fasin bilong olketa spiritual brata and sista bilong iumi distaem. Diswan bae mekem iumi fren gud moa witim olketa. Why nao diswan hem barava important?
Followim Datfala Leson Distaem
17, 18. (a) Why nao maet wei for no agree kamap midolwan long tufala Christian? (b) Wanem Bible kaonsel nao savve stretem wei for no agree witim nara brata or sista?
17 Olketa man, woman, and pikinini from evrikaen living and education and tribe garem wan mind for servem Jehovah distaem. (Revelation 7:9, 10) Insaed Christian kongregeson, iumi lukim evriwan garem difren kaen fasin! And from iumi servem God tugeta long klos wei, wei for no agree isi for kamap.—Romans 12:10; Philippians 2:3.
18 Nomata iumi lukim olketa wik point bilong olketa brata bilong iumi, iumi no tingting strong long diswan. Iumi trae for followim Jehovah, wea man wea raetem psalm hem sing abaot olsem: “Sapos olketa mistek nao samting wea iu luk aotem, O Jah, O Jehovah, hu nao savve standap?” (Psalm 130:3) Winim wei for tingting strong long olketa wik point wea savve divaedem iumi, iumi “mas aftarem olketa samting wea mekem peace and olketa samting wea buildimap each other.” (Romans 14:19) Iumi mas trae for tingim pipol olsem Jehovah tingim olketa, for no tingting long olketa mistek bat for tingting strong long olketa gud fasin bilong olketa. Taem iumi duim diswan, hem bae helpem iumi for “go ahed for patient witim each other.”—Colossians 3:13.
19. Talem samfala samting wanfala Christian savve duim for stretem fasin for barava no agree witim narawan?
19 Waswe sapos wei for barava no agree witim narawan hem mekem iumi stragol for stretem insaed long heart bilong iumi? (Psalm 4:4) Waswe, wanfala problem olsem hem go ahed for affectim feeling bilong iu and narawan? Bae hem gud for iu stretem. (Genesis 32:13-15) Firstaem, talem Jehovah long prea, and askem hem for leadim iu. Then, witim wei for tingim olketa gud fasin bilong man hia, go long hem witim “kwaet fasin wea bilong wisdom.” (James 3:13) Talem hem hao iu laek for mek peace witim hem. Followim disfala kaonsel from God: “Kwiktaem for lisin, slow for toktok, slow for kros.” (James 1:19) Disfala advaes for “slow for kros” givim idea hao nara man maet duim or talem samting wea maet mekem iu kros. Sapos datwan hem kamap, askem Jehovah for helpem iu for bossim iuseleva. (Galatians 5:22, 23) Letem brata bilong iu talemaot feeling bilong hem, and lisin gud. No katem story bilong hem, nomata sapos iu no agree witim evri samting wea hem talem. Tingting bilong hem maet rong, bat nomata olsem, hem nao tingting and feeling bilong hem long datfala taem. Trae for tingim problem from saed bilong hem. Diswan maet minim wei for tingim iuseleva olsem brata bilong iu tingim iu.—Proverbs 18:17.
20. Taem iu stretem olketa problem, wanem nao samfala samting wea iu savve duim for fren bak moa?
20 Taem hem tan bilong iu for talem samting, tok long kaenfala wei. (Colossians 4:6) Talem brata bilong iu olketa fasin bilong hem wea iu tinghae long hem. Tok sorre sapos iu garem eni blame long datfala problem. Sapos wei wea iu hambol hem stretem problem midolwan long iufala, iu mas givim thankiu long Jehovah. Bat sapos hem no want for stretem datfala problem, then iu mas go ahed for askem help bilong Jehovah and go ahed for luk aotem wei for mek peace.—Romans 12:18.
21. Hao nao disfala study helpem iu for tingim pipol olsem Jehovah tingim olketa?
21 Jehovah lovem evri servant bilong hem. Hem hapi for iusim iumi evriwan long service bilong hem nomata iumi no perfect. Taem iumi lane moa abaotem wei wea hem tingim pipol, love bilong iumi for olketa brata and sista bae kamap big. Sapos love bilong iumi for nara Christian hem katdaon, iumi savve mekem grow moa. Iumi bae kasem staka blessing sapos iumi trae hard for ting gud long narawan—yes, for tingim olketa olsem Jehovah hem tingim olketa!
[Olketa Footnote]
a Nomata Eliab hem luk naes tumas, bihaen, hem showaot hem no fit for kamap King bilong Israel. Taem datfala giant bilong Philistia, Goliath, hem challengem olketa Israelite long faet, Eliab, witim olketa nara man bilong Israel, barava fraet.—1 Samuel 17:11, 28-30.
b Jeroboam II mekem riches bilong north kingdom kamap big from hem winim samfala kantri and kasem bak samfala territory wea olketa lusim and from olketa kantri wea hem winim peim tax long hem.—2 Samuel 8:6; 2 Kings 14:23-28; 2 Chronicles 8:3, 4; Amos 6:2.
Hao Nao Bae Iu Ansa?
• Hao nao Jehovah tingim olketa wik point bilong olketa faithful servant bilong hem?
• Wanem nao samfala gud fasin bilong Jonah and Peter?
• Wanem kaen wei for tingim olketa Christian brata bilong iu nao iu disaed strong for garem?
[Box long page 18]
Tingim Hao Nao God Tingim Olketa Narawan
Taem iu ting raonem story bilong Jonah, waswe, iu lukim need for changem tingting bilong iu abaotem pipol wea iu evritaem preachim gud nius long olketa? Maet, olsem olketa Israelite, olketa sei olketa gud nao or olketa no interest, or maet olketa les long message bilong God. Bat, hao nao Jehovah God tingim olketa? Nomata samfala bigman bilong world tu maet wanday luk aotem Jehovah, long sem wei wea king bilong Nineveh hem repent from preaching waka bilong Jonah.—Jonah 3:6, 7.
[Piksa long page 15]
Waswe, iu tingim pipol olsem Jehovah tingim olketa?
[Piksa long page 16, 17]
Jesus story long gudfala wei abaotem samting wea happen long Jonah