Protectim Iuseleva From Wei for Trik
“Luk aot: maet samwan hem kasholem iufala for spoelem iufala thru long . . . wei for trik.”—COLOSSIANS 2:8.
1-3. (a) Olketa wanem example nao showimaot wei for trik hem stap long klosap evri part bilong evriday laef? (b) Why nao iumi shud no sapraes long wei for trik insaed long world?
“WASWE, eniwan wea askem advaes from iufala nating laea long iufala?” Hem nao kwestin wanfala professor bilong law askem long wanfala survey. Wanem nao ansa? Hem sei: “Long planti thousand lawyer, wanfala nomoa no eniwan laea long hem.” Why nao olsem? “Disfala lawyer just start waka witim wanfala big company and no eniwan askem advaes long hem yet.” Disfala experience showimaot wanfala tru samting—laea and wei for trik stap evriwea long world distaem.
2 Wei for trik savve kamap long planti wei and hem insaed klosap evri part bilong evriday laef. Staka example stap long nius—pipol long politik wea laea abaotem samting olketa duim, olketa accountant and lawyer no talem tru samting abaotem selen bilong olketa bigfala bisnis, pipol wea advertise trikim olketa customer, pipol ravem olketa insurance company. Olketa hia tu-thri example nomoa. Then wei for trik hem kamap insaed religion tu. Olketa bigman long religion trikim planti pipol taem olketa teachim olketa laea teaching, olsem soul wea no savve dae, hellfire, and Trinity.—2 Timothy 4:3, 4.
3 Waswe, iumi shud sapraes long enikaen wei for trik olsem? Nomoa. Saed long “olketa last day,” Bible givim disfala warning: “Olketa wicked man and man for laea bae go ahed for moa worse, olketa bae laea long pipol and pipol bae laea long olketa.” (2 Timothy 3:1, 13) Olsem olketa Christian, iumi mas luksavve long olketa laea idea wea savve mekem iumi lusim truth. From diswan, tufala kwestin kamap: Why nao wei for trik kamap big distaem, and hao nao iumi savve protectim iumiseleva from wei for trik?
Why Nao Wei for Trik Big Tumas Distaem?
4. Hao nao Bible explainim why nao wei for trik kamap evriwea long world?
4 Bible talem long klia wei why nao wei for trik kamap evriwea long world. Aposol John raet hao “full world hem stap long paoa bilong wicked wan.” (1 John 5:19) Datfala “wicked wan” nao Satan datfala Devil. Jesus tok olsem abaotem Satan: “Hem no hol strong long truth, from truth no stap long hem. Taem hem laea, hem tok followim fasin bilong hem, from hem man for tok laea and dadi bilong laea fasin.” Iumi no sapraes hao disfala world showimaot tingting, fasin, and olketa trik bilong ruler bilong hem.—John 8:44; 14:30; Ephesians 2:1-3.
5. Hao nao Satan strongim go moa wei bilong hem for trik long disfala taem bilong end, and hu nao hem barava targetim?
5 Long disfala taem bilong end, Satan waka strong go moa. Jesus torowem hem kam daon long disfala earth. Hem savve hem garem shortfala taem nomoa and hem “kros tumas.” From hem laek spoelem planti man, hem “trikim olketa man long earth.” (Revelation 12:9, 12) Satan hem no man for trik samfala taem nomoa. Bat, hem no savve taed for waka hard for trikim man.a Hem iusim evrikaen wei for trik—wea insaed diswan hem wei for laea and wei for no faithful—for blindim mind bilong olketa wea no biliv and mekem olketa no savve kam long God. (2 Corinthians 4:4) Disfala main man for trikim pipol barava want for spoelem olketa wea worshipim God “witim spirit and truth.” (John 4:24; 1 Peter 5:8) No forget, hem olsem Satan hem sei: ‘Mi savve tanem eniwan from God.’ (Job 1:9-12) Bae iumi tingim samfala long olketa “trik” bilong Satan and hao iumi savve protectim iumiseleva.—Ephesians 6:11.
Protectim Iumiseleva From Wei for Trik Bilong Olketa Apostate
6, 7. (a) Wanem nao olketa apostate maet talem? (b) Hao nao Bible showimaot klia samting olketa apostate laekem?
6 For longtaem finis Satan iusim olketa apostate for switim olketa servant bilong God. (Matthew 13:36-39) Olketa apostate maet sei olketa worshipim Jehovah and olketa biliv long Bible, bat olketa rejectim organization bilong hem long earth. Samfala go bak and bilivim moa olketa teaching wea no honorim God wea kam from “Bigfala Babylon,” disfala world rul bilong false religion. (Revelation 17:5; 2 Peter 2:19-22) God muvim olketa man wea raetem Bible for iusim olketa strong toktok for showimaot samting wea muvim olketa apostate and tu teknik wea olketa iusim for kasem goal bilong olketa.
7 Wanem nao goal bilong olketa apostate? Staka apostate no lusim nomoa religion wea bifor maet olketa ting hem tru. Planti taem olketa laek tekem olketa narawan witim olketa. Winim wei for go and mekem disaepol bilong olketa seleva, staka apostate luk aotem wei for “pullim olketa disaepol [hem nao, olketa disaepol bilong Christ] for followim olketa seleva.” (Acts 20:29, 30) Aposol Paul givim disfala warning abaotem olketa laea teacher: “Luk aot: maet samwan hem kasholem iufala for spoelem iufala.” (Colossians 2:8) Hem nao samting wea planti apostate laek for duim. Olsem wanfala criminal wea kasholem samwan from wanfala famili, olketa apostate aftarem olketa member long kongregeson wea no luksavve long nogud trik bilong olketa, and luk aotem wei for tekem olketa from kongregeson.
8. Olketa wanem teknik nao olketa apostate iusim for kasem goal bilong olketa?
8 Olketa wanem teknik nao olketa apostate iusim for kasem goal bilong olketa? Olketa savve iusim samting wea maet luk olsem hem tru, and samting wea barava laea. Jesus savve olketa follower bilong hem bae kasem nogud samting from olketa wea “talem enikaen nogud laea againstim” olketa. (Matthew 5:11, Today’s English Version) Kaen nogud pipol olsem bae talem samting wea no tru from goal bilong olketa nao for trikim pipol. Aposol Peter givim warning abaotem olketa apostate wea bae iusim olketa “laea toktok,” storyim olketa ‘teaching for trikim man,’ and ‘tanem olketa Scripture’ for fitim olketa seleva. (2 Peter 2:3, 13; 3:16) Sorre nao, olketa apostate win for “spoelem faith bilong samfala.”—2 Timothy 2:18.
9, 10. (a) Hao nao iumi savve protectim iumiseleva from wei wea olketa apostate savve trikim iumi? (b) Why nao iumi no wari sapos wei wea iumi minim purpose bilong God hem need for change?
9 Hao nao iumi savve protectim iumiseleva from wei wea olketa apostate savve trikim iumi? Taem iumi followim advaes insaed Word bilong God, wea sei: “Luk aot long olketa wea mekem kamap wei for divaed and stambol long samting wea difren from teaching wea iufala lanem finis, and stap klia long olketa.” (Romans 16:17) Iumi “stap klia long olketa” taem iumi againstim olketa idea bilong olketa—nomata sapos diswan thru long wei for story tugeta, insaed buk or long Internet. Why nao iumi duim olsem? First samting, bikos Word bilong God talem iumi for duim olsem, and iumi savve trustim hao Jehovah barava savve long wanem nao gud samting for iumi.—Isaiah 48:17, 18.
10 Mek-tu, iumi lovem disfala organization wea teachim iumi olketa nambawan truth wea separatem iumi from Bigfala Babylon. Nomata olsem, iumi luksavve hao savve bilong iumi abaotem purpose bilong God hem no perfect; insaed long olketa year wea go pas, wei wea iumi minim samfala samting hem change. Olketa loyal Christian hapi for depend long Jehovah for mekem evrikaen change olsem. (Proverbs 4:18) Long semtaem, iumi no lusim organization wea God hapi for iusim, from iumi lukim klia wei wea hem blessim diswan.—Acts 6:7; 1 Corinthians 3:6.
Protectim Iuseleva From Wei for Laea Long Seleva
11. Why nao olketa man wea no perfect savve laea long olketa seleva?
11 Pipol wea no perfect garem fasin wea Satan savve kwiktaem mekius long hem—wei for laea long seleva. Jeremiah 17:9 sei: “Heart hem savve trikim man winim eni nara samting and hem no hol bak.” And James sei: “Each wan hem kasem test taem samting wea hemseleva barava wantem pullim and switim hem.” (James 1:14) Sapos samting switim heart bilong iumi, diswan maet mekem hem trae for pullim iumi for ting long sin olsem samting wea gud nomoa and no eni nogud samting bae happen. Diskaen tingting hem laea long man, from sapos iumi duim sin gogo diswan savve lead go long dae.—Romans 8:6.
12. Long olketa wanem wei nao iumi savve laea long iumiseleva?
12 Wei for laea long seleva savve isi for trapim iumi. Disfala heart wea savve trikim man maet mekem iumi ting smol long eni fasin bilong iumi wea no stret or mekem excuse for wanfala big sin wea iumi duim. (1 Samuel 15:13-15, 20, 21) Heart bilong iumi maet luk aotem excuse for eni samting wea iumi duim wea no stret. Olsem example, tingim hapitaem. Samfala hapitaem hem gud and iumi kasem hapi from hem. Bat, staka samting bilong disfala world—saed long olketa movie, program long television and long Internet—hem dirty. Hem isi for talem iumiseleva hao iumi savve lukluk long dirty hapitaem and bae iumi no kasem eni nogud samting. Samfala savve ting olsem, “From hem no spoelem conscience bilong mi hem olraet nomoa.” Bat pipol olsem ‘laea long olketa seleva witim olketa laea tingting.’—James 1:22.
13, 14. (a) Wanem Bible example nao showimaot hao hem no sef for iumi followim evritaem conscience bilong iumi? (b) Hao nao iumi savve protectim iumiseleva from wei for laea long seleva?
13 Hao nao iumi savve protectim iumiseleva from wei for laea long seleva? First samting, iumi mas no forgetim hao conscience bilong iumi man hem no stret evritaem. Tingim samting wea kasem aposol Paul. Bifor hem kamap wanfala Christian, hem persecutim olketa follower bilong Christ. (Acts 9:1, 2) Maet long datfala taem conscience bilong hem no mekem hem feel nogud. Bat, for tok stret, hem leadim Paul rong. Paul sei: “Mi no savve and duim samting from mi no garem faith.” (1 Timothy 1:13) So sapos iumi tekpart long hapitaem and conscience bilong iumi no mekem iumi feel nogud long hem, diswan no minim samting wea iumi duim hem stret. Conscience wea Word bilong God trainim nomoa savve leadim iumi stret.
14 For mekem iumi stap klia long wei for laea long seleva, samfala gudfala idea stap wea hem gud for tingim evritaem. Lukluk gud long iuseleva and prea. (Psalm 26:2; 2 Corinthians 13:5) Wei for lukluk gud long iuseleva bae helpem iu for luksavve long need for changem samfala tingting or wei bilong iu. Herem narawan. (James 1:19) From iumiseleva hard for lukim samfala wik point bilong iumi, hem moa wise for herem tingting bilong olketa mature Christian. Sapos olketa disison or wei bilong iu hem no luk stret long eye bilong olketa nara mature Christian brata and sista, maet iu savve askem iuseleva, ‘waswe, conscience bilong mi no kasem stret training or heart bilong mi laea long mi?’ Kaikai evritaem from Bible and olketa Bible pablikeson. (Psalm 1:2) Sapos iu duim olsem diswan bae helpem iu for followim olketa principle bilong God long tingting, fasin and feeling bilong iu.
Protectim Iumiseleva From Olketa Laea Bilong Satan
15, 16. (a) Olketa wanem kaen laea nao Satan savve iusim for trikim iumi? (b) Hao nao iumi savve stopem olketa laea olsem for trikim iumi?
15 Satan iusim planti difren wei for laea from hem trae for trikim iumi. Hem trae for mekem iumi bilivim hao olketa material samting nao bae bringim hapi and wei for satisfae, bat planti taem opposite samting nao happen. (Ecclesiastes 5:10-12) Satan laekem for iumi bilivim hao disfala nogud world bae stap for olowe, nomata hem klia hao iumi stap long “olketa last day.” (2 Timothy 3:1-5) Satan apim disfala tingting hao no eniting rong witim dirty living, nomata olketa wea duim datwan bae kasem nogud samting. (Galatians 6:7) Hao nao iumi savve stopem olketa laea olsem for trikim iumi?
16 Kasem gud samting from olketa Bible example. Bible garem olketa warning example bilong olketa wea foldaon long olketa laea bilong Satan. Olketa lovem material samting, nating ting hevi long taem wea olketa stap, or foldaon long dirty fasin—long evriting hia olketa kasem nogud samting. (Matthew 19:16-22; 24:36-42; Luke 16:14; 1 Corinthians 10:8-11) Lane from olketa example bilong distaem. Sorre tumas, samfala Christian lusim feeling for hariap. Samfala gogo tingse taem olketa servem God olketa missim chance for kasem gud samting. Maet olketa lusim truth for luk aotem laef wea olketa tingim bae mekem olketa hapi. Bat, olketa hia stap “long graon wea slippery,” bikos gogo olketa bae kasem nogud samting wea kamap from wei for no followim God. (Psalm 73:18, 19) Iumi wise for lane from mistek bilong olketa narawan.—Proverbs 22:3.
17. Why nao Satan apim disfala laea wea sei Jehovah no lovem or tinghae long iumi?
17 Satan savve tumas for iusim wanfala narafala laea, hem nao wei for sei Jehovah no lovem and tinghae long iumi. Satan garem finis planti thousand year for lukluk gud long olketa man wea no perfect. Hem savve gud hao wei for feel wikdaon savve mekem iumi wik long spiritual wei. (Proverbs 24:10) Dastawe, hem apim diskaen laea wea sei iumi samting nating long eye bilong God. Sapos iumi ‘wikdaon’ and bilivim hao Jehovah no kea abaotem iumi, maet iumi laek for givap. (2 Corinthians 4:9) Hem nao samting wea datfala Man for Trik laekem! So, hao nao iumi savve protectim iumiseleva from wei for disfala laea bilong Satan trikim iumi?
18. Hao nao Bible strongim long iumi love bilong Jehovah?
18 Ting raonem wanem Bible sei abaotem love bilong God for iumi. Word bilong God garem olketa nambawan tokpiksa wea strongim long iumi hao Jehovah luksavve and lovem iumi olsem man wanwan. Hem putim wata bilong krae bilong iu insaed “skin botol,” wea minim hem lukim and tingim olowe olketa wata bilong krae bilong iu taem iu stragol for stap faithful. (Psalm 56:8) Hem savve taem ‘heart bilong iu brek’ and stap klosap long iu long olketa taem olsem. (Psalm 34:18) Hem savve long evri samting abaotem iu, insaed long diswan hem “evri hair long hed” bilong iu. (Matthew 10:29-31) And nambawan samting, God “givim only-born Son bilong hem” for iu. (John 3:16; Galatians 2:20) Samfala taem, maet iu faendem hard for bilivim hao olketa scripture olsem hem for iu. Bat, iu mas bilivim evri toktok bilong Jehovah. Hem laekem iumi for bilivim hao hem lovem iumi no olsem wanfala grup nomoa bat olsem man wanwan.
19, 20. (a) Why nao hem important for luksavve and rejectim disfala laea bilong Satan wea sei Jehovah no lovem iu? (b) Hao nao wanfala traveling overseer helpem olketa wea wikdaon?
19 Luksavve long laea and rejectim. Sapos iu savve eniwan go ahed for laea long iu, iu savve protectim iuseleva againstim datwan. So, long sem wei, hem bae barava helpem iu taem iu savve Satan hem laekem iu for bilivim laea wea sei Jehovah no lovem iu. Bihaen hem readim wanfala article insaed long Wastaoa wea givim warning abaotem olketa trik bilong Satan, wanfala Christian sei: “Mi nating savve hao Satan trae for iusim olketa feeling bilong mi for mekem mi feel wikdaon. Taem mi savve long diswan hem muvim mi for faetem olketa feeling olsem.”
20 Tingim experience bilong wanfala traveling overseer long wanfala kantri long South America. Taem hem duim shepherding kol long eni pablisa wea feel wikdaon, hem savve ask olsem, ‘Waswe, iu biliv long Trinity?’ Diswan wea feel wikdaon bae sei, ‘Barava nomoa’ from hem luksavve diswan hem wanfala laea bilong Satan. Then traveling elder hia bae ask moa, ‘Waswe, iu biliv long hellfire?’ Then hem bae ansa moa, ‘Barava nomoa!’ Then traveling elder talem hao narafala laea hem stap wea Satan savve iusim wea planti taem iumi no luksavve long hem. Hem storyim page 249, paragraf 21, bilong Kam Klos Long Jehovah,b buk, wea talemaot klia laea wea sei Jehovah no lovem iumi man wanwan. Traveling overseer hia talem hao olketa gud samting kamaot from wei wea hem helpem olketa wea wikdaon for luksavve and rejectim disfala laea bilong Satan.
Protectim Gud Iuseleva From Wei for Trik
21, 22. Hao nao iumi redy for olketa wei bilong Satan for trikim man and wanem nao iumi mas disaed strong for duim?
21 Insaed long last part bilong olketa last day distaem, iumi savve expectim Satan for hipimap olketa laea and trik. Iumi thankiu hao Jehovah redyim iumi for olketa wei bilong Satan for trik. Bible and olketa Bible pablikeson bilong “faithful and wise slave” talemaot klia olketa barava nogud teknik bilong Devil. (Matthew 24:45) From iumi kasem savve finis, iumi fit for againstim.—2 Corinthians 2:11.
22 Iumi mas gard againstim olketa laea bilong olketa apostate. Disaed strong for stap klia long wei for laea long seleva wea hem wanfala trap wea haed. Luksavve and rejectim evri laea bilong Satan. Taem iumi duim olsem, iumi bae protectim wei wea iumi fren witim “God bilong truth,” wea barava heitim fasin for trikim man.—Psalm 31:5; Proverbs 3:32.
[Olketa Footnote]
a Saed long toktok “hem trikim” long Revelation 12:9, wanfala buk sei hem “samting wea man duim evritaem wea kamap fasin bilong man.”
b Olketa Jehovah’s Witness nao pablisim.
Waswe Iu Remember?
• Why nao wei for trik kamap big long world distaem?
• Hao nao iumi savve protectim iumiseleva from wei for trik bilong olketa apostate?
• Hao nao iumi savve protectim iumiseleva from eni wei for laea long seleva?
• Hao nao iumi savve stap klia long olketa laea bilong Satan?
[Piksa long page 17]
No laea long iuseleva saed long hapitaem
[Olketa Piksa long page 18]
Taem iu protectim iuseleva from wei for laea long seleva, lukluk gud long iuseleva witim wei for prea, herem olketa narawan, and kaikai long Word bilong God evritaem