Wanem Nao Man Savve Duim for Rememberim Jesus Christ?
Jesus Christ hem “wanfala long olketa man wea barava affectim laef bilong pipol.”—“The World Book Encyclopedia.”
PLANTI taem, olketa samting wea wanfala bigman duim nao mekem pipol rememberim hem. So why nao staka pipol tingim nomoa taem wea Jesus born winim wei for tingim samting wea hem duim? Long olketa Christian religion, klosap evriwan savve long story abaotem olketa samting wea happen taem Jesus born. Bat, haomas pipol nao savve tingim and trae hard for followim olketa nambawan teaching bilong hem long Sermon Long Maunten?
Hem tru, taem wea Jesus born hem spesol, bat olketa firstfala disaepol bilong hem no mekem diswan important winim samting wea hem duim and teachim. God no min for pipol mekhae long taem wea Christ hem born and nating tingim laef bilong hem olsem mature man. Nomata olsem, Christmas mekem pipol busy for tingim olketa story bilong Nativity and kastom story nomoa, and no tingim Christ.
Wanfala nara kwestin abaotem Christmas tu hem kamap, wea mekem iumi barava tingting. Sapos Jesus kam bak long earth distaem, hao nao bae hem ting long wei wea pipol iusim Christmas for mek bisnis? Tu thousand year bifor, Jesus go long temple long Jerusalem. Hem barava kros tumas long olketa wea mekius long taem wea olketa Jew celebratem olketa festival for mek selen insaed long temple. Hem sei: “Tekem aot evri samting hia from disfala ples! No mekem haos bilong Dadi bilong mi kamap wanfala haos for salem samting!” (John 2:13-16) Hem klia tumas, Jesus nating laekem wei for mixim bisnis and religion.
Planti strongfala Catholic long Spain feel nogud long wei wea bisnis mix insaed Christmas. Bat, iumi no sapraes long diswan sapos iumi tingim wea nao staka teaching bilong Christmas hem start kam from. Datfala man for raet Juan Arias hem sei: “Olketa Christian wea tok againstim wei wea Christmas hem no join witim Christ, and wea sei hem samting for hapitaem and mek bisnis nomoa, maet nating savve hao nomata datfala Nativity . . . hem part long olketa samting wea olketa long Rome duim taem olketa celebratem festival [bilong sun].”—El País, December 24, 2001.
Insaed olketa year wea just go pas, planti man long Spain and tu olketa encyclopedia raet abaotem wei wea staka samting bilong Christmas hem join witim heathen samting bifor. Olketa talem tu hao hem kamap samting for mek selen. Enciclopedia de la Religión Católica hem sei olsem abaotem date bilong Christmas: “Luk olsem reason why Roman Church chusim datfala day for celebratem Christmas hem from olketa exchangem nomoa olketa heathen celebration witim olketa Christian celebration. . . . Iumi savve hao long datfala taem long Rome, olketa heathen celebratem natalis invicti long December 25, olsem taem wea ‘maeti sun,’ hem born.”
Datfala Enciclopedia Hispánica hem talem sem samting tu: “Date for celebratem Christmas long December 25 hem no day wea Jesus born, bat hem day wea olketa long Rome celebratem start bilong winter season.” Long wanem wei nao olketa long Rome celebratem taem wea sun kamap long winter season? Olketa savve mekem feast, party, and givim olketa present. From staka pipol laekem kaen celebration olsem olketa bigman long church no laek stopem, so olketa mekem diswan kamap part long teaching bilong olketa taem olketa sei diswan hem day wea Jesus born and no day wea sun born.
Long samting olsem 300 or 400 year bihaen Christ, hem no isi for pipol lusim olketa kastom saed long wei for worshipim sun. Datfala Catholic “Saint” Augustine (354-430 C.E.) trae hard for talem olketa wea garem sem biliv olsem hem for no worshipim sun long December 25 olsem olketa heathen. Nomata distaem, luk olsem olketa celebration bilong Rome bifor hem strong yet.
Celebration wea Barava Fitim Hapitaem and Bisnis
Insaed planti handred year wea go pas, planti samting mekem Christmas kamap main celebration wea pipol evriwea long world laekem for hapitaem and bisnis. And tu, olketa kastom wea join witim olketa nara celebration wea pipol duim long winter season, olsem olketa long northern Europe, olketa kamap part long disfala celebration wea start kam from Rome.a And insaed wan handred year wea just go pas, olketa bisnisman barava mekius long eni kastom wea olketa ting hem bae mekem olketa kasem staka selen.
Wanem nao kamap from diswan? Celebration hia kamap moa important long pipol winim why nao Christ hem born. Planti taem, nem bilong Christ tu no insaed celebration bilong Christmas. Wanfala niuspepa bilong Spain, El País hem sei: “[Christmas] hem wanfala celebration wea kamap evriwea long world. Hem wanfala celebration for olketa famili, and evriwan celebratem diswan followim tingting bilong olketa seleva.”
Samting wea niuspepa hia talem hem showimaot tingting wea kakamap big distaem long Spain and planti nara kantri evriwea long world. Olketa celebration bilong Christmas hem kamap moa stael, bat savve abaotem Christ hem gohed for lus. Tru nao, Christmas hem semsem olsem long Rome bifor. Hem for hapitaem nomoa, hem taem for feast, and for givim and kasem present.
Wanfala Pikinini Hem Born for Iumi
Sapos Christmas hem no join witim Christ, wanem nao olketa tru Christian shud duim for rememberim Christ? Samting olsem seven handred year bifor Jesus born, Isaiah profesi olsem abaotem hem: “Wanfala pikinini hem born for iumi, iumi kasem wanfala son; and wei for rul olsem prince bae stap long shoulder bilong hem.” (Isaiah 9:6) Why nao Isaiah sei wei wea Jesus born and waka wea hem duim hem important tumas? Bikos Jesus bae kamap wanfala strongfala ruler. Olketa bae kolem hem Prince Bilong Peace, and peace bilong hem and rul bilong hem bae no savve finis. And tu, rul bilong Jesus bae followim “justice and raeteous fasin.”—Isaiah 9:7.
Taem angel Gabriel talem Mary Jesus bae born hem storyim tu samting wea Isaiah talem. Hem sei: “Hem bae kamap nambawan and olketa bae kolem hem Son bilong Most Hae; and Jehovah God bae givim hem throne bilong David, dadi bilong hem, and hem bae rul olsem king ovarem haos bilong Jacob for olowe, and kingdom bilong hem bae no savve finis.” (Luke 1:32, 33) Hem klia, wei wea Jesus born hem important bikos long waka wea Christ bae duim olsem King long Kingdom bilong God. Rul bilong Christ savve helpem evriwan, nomata iu and olketa wea iu lovem. For tok stret, olketa angel showimaot diswan taem olketa sei wei wea hem born bae mekem “peace long earth for olketa wea [God] hapi long olketa.”—Luke 2:14, Today’s English Version.
Hu nao bae les for laef long wanfala world wea garem peace and justice? Bat for kasem datfala peace wea rul bilong Christ bae mekem kamap, iumi need for mekem God hapi and for fren gud witim hem. Jesus sei first samting man mas duim for fren witim God hem for lane abaotem God and Christ. “Diswan nao minim laef olowe, for olketa kasem savve long iu, datfala only tru God, and long datwan wea iu sendem kam, Jesus Christ.”—John 17:3.
Taem iumi savve gud abaotem Jesus, iumi bae laek savve hao nao hem laekem iumi for rememberim hem. Waswe, hem long wei for kaikai, drink, and givim present long day bilong wanfala heathen celebration? Hard for hem laekem datwan. Naet bifor Jesus dae, hem talem olketa disaepol bilong hem wanem hem laekem olketa for duim. “Man wea garem olketa komandment bilong mi and obeyim olketa, hem nao man wea lovem mi. And man wea lovem mi, Father bilong mi tu bae lovem hem, and mi bae lovem hem.”—John 14:21.
Olketa Jehovah’s Witness olketa studyim gud Bible, and diswan helpem olketa for minim olketa komand bilong God and Jesus. Olketa bae hapi for helpem iu for kasem savve abaotem olketa important komand hia mekem iu savve rememberim Jesus long wei wea hem laekem.
[Footnote]
a Datfala Christmas tree and Father Christmas nao samfala example.
[Box/Olketa Piksa long page 6, 7]
Waswe, Bible Stopem Hapitaem and Wei for Givim Present?
Wei for Givim Present
Bible mekhae long wei for givim present. Bible sei Jehovah hem man for givim “evri gudfala present and evri perfect present.” (James 1:17) Jesus showimaot hao olketa gudfala dadi and mami savve givim olketa present for pikinini bilong olketa. (Luke 11:11-13) Taem Job finis for sik, olketa fren and famili bilong hem givim hem olketa present. (Job 42:11) Bat wei for givim present no need for kamap long wanfala spesol day wea olketa markem for celebration. Hem samting wea kam from heart.—2 Corinthians 9:7.
Wei for Famili Hipap Tugeta
Wei for famili hipap tugeta hem samting wea savve mekem famili garem wan mind, especially sapos olketa stap long olketa difren haos. Jesus and olketa disaepol bilong hem go long wanfala wedding feast long Cana, for sure olketa famili and fren nao hipap long datfala taem. (John 2:1-10) And taem Jesus iusim tokpiksa abaotem datfala olobaot son, hem storyim hao dadi hia hem mekem feast witim famili bilong hem from son bilong hem kam bak moa, and insaed diswan hem music and wei for dance.—Luke 15:21-25.
Enjoyim Kaikai Tugeta
Bible planti taem storyim hao olketa servant bilong God enjoy for kaikai tugeta witim famili and olketa fren, or olketa narawan wea garem sem biliv. Taem thrifala angel visitim Abraham, hem redim feast for olketa and olketa kaikaim buluka, milk, butter, and olketa raon cake. (Genesis 18:6-8) Solomon hem sei, ‘wei for kaikai, drink, and hapi’ hem wanfala present from God.—Ecclesiastes 3:13; 8:15.
Hem klia hao God laekem iumi for enjoyim wei for kaikai tugeta witim olketa fren and famili, and hem laekem wei for givim present. Iumi garem staka chance for duim diswan enitaem nomoa.