Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w06 3/1 pp. 23-27
  • Gudfala Hapitaem wea Savve Strongim Man

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Gudfala Hapitaem wea Savve Strongim Man
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2006
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Chusim Hapitaem wea Fitim
  • Satisfaem Need for Hapitaem Long Gudfala Wei
  • Samfala Warning and Samting for Tingim
  • Waswe, Iu Chusim Gudfala Hapitaem?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2011
  • Protectim Famili Bilong Iu From Badfela Samting
    Secret for Kasem Hapi Famili
  • Waswe, “Iu Lovem Mi Winim Olketa Hia?”
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2017
  • “Evri Samting wea Iufala Duim Mas Givim Glory Long God”
    Organize for Duim Will blo Jehovah
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2006
w06 3/1 pp. 23-27

Gudfala Hapitaem wea Savve Strongim Man

“Nomata iufala kaikai or drink or duim eni samting, duim evri samting long wei wea givim glory long God.”—1 CORINTHIANS 10:31.

1, 2. Why nao hem stret for ting long hapitaem olsem wanfala “present from God,” bat wanem kliafala warning nao Bible talem?

HEM wei bilong iumi man for laek duim olketa samting wea savve mekem iumi hapi. God bilong iumi, Jehovah, hem wanfala hapi God and hem laekem iumi for enjoyim laef. Hem givim kam plande samting for mekem iumi fit for duim datwan. (1 Timothy 1:11; 6:17) Wisefala King Solomon hem sei: “Distaem mi luksavve hao no eni samting hem moabeta . . . winim wei for hapi . . . and tu, hao evri man shud kaikai and drink and lukim gud samting from evri hard waka bilong hem. Hem nao present from God.”—Ecclesiastes 3:12, 13.

2 Man savve hapi and kasem strong taem hem kaikai and drink and lukim evri gud samting wea kamap from hard waka bilong hem, especially taem hem duim diswan witim famili or olketa fren. Hem stret for ting long diswan olsem wanfala “present from God.” Bat, nomata Creator givim iumi staka samting for mekem iumi hapi, diswan no minim hem olraet for iumi ova tumas long hapitaem. Bible hem tok againstim dirty fasin, wei for drunk, and wei for ova tumas long kaikai. Hem sei olketa wea duim olketa samting hia “bae no kasem kingdom bilong God.”— 1 Corinthians 6:9, 10; Proverbs 23:20, 21; 1 Peter 4:1-4.

3. Wanem nao bae helpem iumi for gohed wekap long spiritual wei and tingim bigfala day bilong Jehovah?

3 Winim enitaem bifor, olketa Christian mas wise and no followim disfala world wea nogud tumas taem olketa stap long olketa last day distaem. (John 17:15, 16) Olsem Bible talem finis, pipol distaem “lovem hapitaem winim wei for lovem God” and diswan mekem olketa “nating lisin” long pruv wea showimaot hao datfala “bigfala trabol” hem barava klosap. (2 Timothy 3:4, 5; Matthew 24:21, 37-39) Jesus talem disfala warning for olketa disaepol bilong hem: “Lukluk gud long iufala seleva, nogud heart bilong iufala kamap hevi from iufala ova tumas for kaikai and drink and from wari bilong living, and datfala day hem seknomoa kasem iufala olsem wanfala trap.” (Luke 21:34, 35) Iumi olketa servant bilong God disaed strong for lisin long warning bilong Jesus. Iumi difren from pipol long world wea no followim God bikos iumi trae hard for gohed wekap long spiritual wei and for tingim evritaem bigfala day bilong Jehovah.—Zephaniah 3:8; Luke 21:36.

4. (a) Why nao hem no isi for faendem gudfala hapitaem? (b) Wanem nao kaonsel long Ephesians 5:15, 16 wea iumi laek for followim?

4 Hem no isi for stap klia from olketa nogud samting long disfala world, bikos Satan mekem olketa samting hia luk naes and isi for man kasem. Diswan hem barava tru saed long hapitaem. Olketa wakem staka hapitaem long world for switim “samting wea body [bilong man] laekem.” (1 Peter 2:11) Nogud hapitaem hem stap long olketa pablik ples, bat, hem savve kam insaed haos bilong iumi tu thru long television, Internet, and olketa video and buk. Dastawe, Bible talem disfala wise kaonsel for olketa Christian: “Gohed for lukluk gud mekem wei wea iufala wakabaot hem no olsem man wea no wise bat olsem man wea wise. Baem bak taem wea iu iusim for duim nara samting, bikos olketa day hem nogud tumas.” (Ephesians 5:15, 16) Iumi mas followim evribit disfala kaonsel sapos iumi laek for protectim iumiseleva from wei wea hapitaem savve switim iumi, mekem iumi busy tumas, and spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah, wea datwan bae lead go long wei for finis evribit!—James 1:14, 15.

5. Wanem samting nao savve barava strongim iumi?

5 From olketa Christian savve busy tumas, samfala taem olketa laek for enjoyim hapitaem tu. Tru nao, Ecclesiastes 3:4 hem sei iumi garem “taem for laf” and “taem for jamp.” So Bible no sei hapitaem hem samting wea weistim taem. Bat hapitaem hem shud strongim iumi, no spoelem spiritual saed bilong iumi or mekem iumi no duim olketa nara spiritual samting. From olketa mature Christian give long olketa narawan, olketa savve finis hao olketa kasem moa hapi from wei for duim olsem. Olketa mekem wei for duim will bilong Jehovah main important samting long laef and from olketa acceptim kaenfala yoke bilong Jesus, diswan ‘strongim soul bilong olketa.’—Matthew 11:29, 30; Acts 20:35.

Chusim Hapitaem wea Fitim

6, 7. Wanem nao bae helpem iu for luksavve wanem hapitaem nao fitim and no fitim?

6 Hao nao iumi savve sure hapitaem wea iumi chusim hem fitim wanfala Christian? Parents helpem olketa pikinini bilong olketa for luksavve, and sapos need kamap, olketa elder tu savve help. Bat really, iumi shud no needim eni nara man for talem iumi wanem kaen buk, movie, game, dance, or singsing hem no fitim. Paul hem sei olketa “mature pipol . . . luksavve long samting wea stret and no stret from wei wea olketa iusim evritaem fasin for luksavve.” (Hebrews 5:14; 1 Corinthians 14:20) Bible hem markem finis olketa principle for helpem iumi. Conscience bilong iu, wea Bible trainim, bae helpem iu sapos iu followim datwan.—1 Timothy 1:19.

7 Jesus sei ‘frut bilong tree nao mekem pipol luksavve long tree.’ (Matthew 12:33) Iumi mas rejectim hapitaem wea garem olketa nogud frut olsem wei for laekem raf fasin, dirty fasin, or spiritism. And tu, hem no fitim for wanfala Christian join insaed hapitaem wea mekem laef stap long danger, spoelem health, mekem man wikdaon or kasem hard taem saed long selen, or sapos datwan mekem olketa narawan stambol. Aposol Paul talem warning hao sapos iumi spoelem conscience bilong brata bilong iumi, iumi sin. Hem sei: “Taem iufala pipol sin againstim olketa brata bilong iufala and spoelem conscience bilong olketa wea wik, iufala sin againstim Christ. Dastawe, sapos kaikai hem mekem brata bilong mi stambol, mi bae nating kaikaim meat moa, mekem mi no mekem brata bilong mi stambol.”—1 Corinthians 8:12, 13.

8. Wanem nao samfala danger wea kamap taem man pleim olketa video game and lukluk long video?

8 Olketa stoa fulap witim olketa enikaen computer and video game, and olketa video. Samfala maet no spoelem man bat mekem man laflaf and relax nomoa. Nomata olsem, distaem staka hapitaem olsem fulap witim olketa samting wea Bible tambuim. Tru nao, sapos goal bilong wanfala game hem for man mas spoelem or killim dae narawan or duim barava nogud fasin, datwan hem no plei nating! Jehovah heitim olketa wea “lovem raf fasin.” (Psalm 11:5; Proverbs 3:31; Colossians 3:5, 6) And sapos iu pleim wanfala game and hem mekem iu feel kros or greedy, spoelem feeling bilong iu, or hem weistim taem bilong iu, then iu mas luksavve hao diswan hem spoelem iu long spiritual wei and iu mas kwiktaem duim samting for change.—Matthew 18:8, 9.

Satisfaem Need for Hapitaem Long Gudfala Wei

9, 10. Wanem nao olketa wea wise savve duim for satisfaem need for hapitaem?

9 Samfala taem olketa Christian ask olsem: “Wanem kaen hapitaem nao fitim? Klosap evri samting long world hem no fitim olketa standard insaed Bible.” Hem no isi for faendem hapitaem wea bae mekem man satisfae. Nomata olsem, iumi savve sure iumi fit for kasem datwan sapos iumi, and especially parents, plan gud firstaem. Plande Christian barava enjoyim wei for garem hapitaem witim famili and olketa brata and sista insaed kongregeson. Wei for relax and kaikai tugeta and story raonem olketa samting wea happen long datfala day or storyim wanfala Bible topic, hem savve mekem iumi hapi and encouragem man tu. Wei for go picnic, pleim olketa game, and go wakabaot long olketa difren ples hem samfala samting wea iumi savve duim. Kaen gudfala hapitaem olsem savve mekem man hapi and satisfae.

10 Wanfala elder and waef bilong hem wea garem thrifala pikinini wea big finis, sei olsem: “Start from taem olketa pikinini bilong mifala smol yet, mifala letem olketa helpem mifala chusim wea nao for go holiday. Samfala taem mifala letem each pikinini for invaetem wanfala best fren bilong hem for kam witim mifala. From datwan, olketa enjoyim go moa holiday bilong olketa. Taem wanfala important samting hem kamap insaed laef bilong olketa pikinini bilong mifala, mifala savve mekem olketa hapitaem. Samfala taem, mifala savve invaetem olketa relative and olketa fren long kongregeson for kam long haos bilong mifala. Mifala savve barbeque and pleim olketa game. Mifala savve gogo long car and wakabaot long olketa maunten and iusim olketa chance olsem for lane abaotem creation bilong Jehovah.”

11, 12. (a) Wanem nao iu savve duim mekem olketa narawan joinim hapitaem bilong iu? (b) Wanem kaen hipap nao plande Christian hard for forgetim?

11 Taem iu plan for garem hapitaem, waswe, iuseleva or iu and famili bilong iu fit for askem olketa narawan for kam enjoyim hapitaem tugeta? Olketa widow, olketa wea singol, or famili wea garem dadi or mami nomoa, maet needim encouragement. (Luke 14:12-14) Maet iu savve invaetem samfala niu wan long kongregeson tu, bat iu need for careful nogud olketa hia affectim olketa narawan long nogud wei. (2 Timothy 2:20, 21) Sapos olketa wea olo or sik hard for lusim haos bilong olketa, maet iu savve arrange for tekem go kaikai and kaikai tugeta long haos bilong olketa.—Hebrews 13:1, 2.

12 Plande barava enjoyim and hard for forgetim olketa taem wea olketa hipap tugeta, kaikaim simpol kaikai, herem story abaotem wei wea olketa narawan kamap Christian, and lane abaotem wanem nao mekem olketa gohed faithful long God. Iumi savve storyim olketa Bible topic tugeta and nomata olketa young wan tu savve join insaed datwan. Olketa kaen wei for story tugeta olsem savve barava encouragem narawan and no eniwan shud feel shame or olsem hem no fit.

13. Hao nao Jesus and Paul showimaot example taem tufala invaetem pipol and taem narawan invaetem tufala?

13 Jesus showimaot gudfala example taem hem invaetem pipol and taem narawan invaetem hem. Hem evritaem iusim olketa chance olsem for story abaotem olketa spiritual samting. (Luke 5:27-39; 10:42; 19:1-10; 24:28-32) Olketa firstfala disaepol bilong hem followim example bilong hem. (Acts 2:46, 47) Aposol Paul hem sei: “Mi laekem tumas for lukim iufala, mekem mi savve givim samfala spiritual present long iufala for strongim iufala; or, mekem iumi encouragem each other and kasem encouragement from faith bilong each other, faith bilong iufala and faith bilong mi.” (Romans 1:11, 12) Long sem wei tu, olketa taem wea iumi hipap tugeta shud taem wea iumi feel free for encouragem each other.—Romans 12:13; 15:1, 2.

Samfala Warning and Samting for Tingim

14. Why nao hem no wise for mekem bigfala hapitaem?

14 Taem iumi mekem hapitaem hem no wise for invaetem staka pipol, bikos datwan bae mekem hem hard for kontrolem datfala hapitaem. Long taem wea no spoelem wei for duim olketa spiritual samting, maet samfala famili go picnic tugeta or pleim game wea no mekhae long fasin for winim narawan. Wei for invaetem olketa elder, ministerial servant, or olketa nara mature Christian bae affectim evriwan long gudfala wei and strongim olketa.

15. Why nao man wea arrangem hapitaem mas kontrolem gud?

15 Olketa wea arrangem hapitaem shud luksavve long need for kontrolem gud. Nomata iu enjoy for garem olketa visitor, hao nao bae iu feel sapos iu faendemaot hao from iu no careful iu mekem wanfala visitor stambol from samting wea happen long haos bilong iu? Tingim principle wea stap long Deuteronomy 22:8. Olketa Israelite wea wakem niu haos mas mekem wanfala smol wall raonem flat ruf bilong olketa, wea plande taem long there nao olketa enjoyim hapitaem. Why nao olketa mas duim datwan? “Mekem haos bilong iu no guilty long blood sapos wanfala man foldaon from hem.” Long sem wei tu, samting wea iu duim for protectim olketa visitor wea kam long haos bilong iu shud showimaot iu tingim physical and spiritual saed bilong olketa. Bat, iumi mas no ova tumas long diswan.

16. Wanem gudfala tingting nao Christian mas garem sapos hem disaed for provaedem alcohol long hapitaem?

16 Sapos man bae provaedem alcohol taem hem mekem hapitaem, hem mas barava tingting gud saed long diswan. Plande Christian wea arrangem hapitaem only provaedem alcohol sapos olketa seleva savve kontrolem haomas alcohol nao olketa narawan bae drinkim. Hem mas no letem eni samting happen wea maet mekem narawan stambol or mekem eniwan ova tumas for drink. (Ephesians 5:18, 19) Maet for samfala reason, samfala wea kam disaed for no drinkim alcohol. Long plande ples gavman markem age wea man mas kasem bifor hem fit for drinkim alcohol, and olketa Christian obeyim law bilong Caesar nomata sapos luk olsem olketa law hia hem ova tumas.—Romans 13:5.

17. (a) Why nao hem important for man wea arrangem hapitaem for chus gud sapos hem disaed for pleim music? (b) Sapos olketa wea hipap bae dance, wanem kaen dance nao fitim?

17 Man wea arrangem hapitaem mas mek sure music, dance, or eni nara samting wea kamap long datfala taem hem fitim olketa Christian principle. No evriwan laekem semkaen music, and plande difren kaen music stap. Bat, plande music distaem mekhae long bighed fasin, dirty fasin, and raf fasin. So man need for chus gud. Music wea fitim hem no minim hem mas music wea slow, bat long semtaem hem mas no music wea mekhae long sex or olketa dirty samting and no barava laod tumas and garem strongfala beat. Iumi shud no givim waka for pleim music long man wea no minim wei wea iumi mas no mekem music laod tumas. Kaen dance wea mekhae long dirty fasin and wea ova tumas for sekem hip and susu hem no fitim wanfala Christian.—1 Timothy 2:8-10.

18. Taem parents kontrolem hapitaem bilong olketa pikinini, hao nao diswan protectim olketa?

18 Christian parents shud faendaot firstaem wanem nao bae kamap long hapitaem wea pikinini kasem invitation for attendim, and plande taem hem gud for parents go witim olketa pikinini long datfala hapitaem. Bat sorre tumas, samfala parents letem pikinini bilong olketa for attendim olketa hapitaem wea no eniwan kontrolem gud and wea gogo samfala duim dirty fasin or duim olketa nara samting wea no fitim. (Ephesians 6:1-4) Nomata sapos pikinini kasem finis 18 or 19 year and olketa showimaot hao parents fit for trustim olketa, parents need for helpem olketa for “ranawe from olketa samting wea young pipol wantem.”—2 Timothy 2:22.

19. Wanem nao savve helpem iumi for tingting strong long wanem iumi shud ‘aftarem firstaem’?

19 Samfala taem hem gud for enjoyim gudfala hapitaem wea savve strongim iumi from datwan bae mekem iumi hapi. Jehovah laekem iumi for enjoyim datwan, bat iumi savve olketa kaen samting olsem no helpem iumi for hipimap olketa riches long heven. (Matthew 6:19-21) Jesus helpem olketa disaepol bilong hem for luksavve hao wei for “aftarem kingdom and raeteous fasin bilong [God] firstaem” hem nao main important samting and samting wea iumi kaikaim or drinkim or werem hem no important, wea hem nao samting wea olketa “nation barava aftarem.”—Matthew 6:31-34.

20. Wanem nao olketa gudfala samting wea olketa faithful servant bilong Jehovah hope for kasem from Nambawan God wea provaedem evri gud samting?

20 Tru nao, nomata sapos iumi “kaikai or drink or duim eni samting,” iumi savve “duim evri samting long wei wea givim glory long God,” and iumi savve thankiu long Nambawan God wea provaedem evri gud samting for iumi enjoyim long balance wei. (1 Corinthians 10:31) Long Paradaes wea God klosap for mekem kamap long earth, bae iumi enjoyim for olowe olketa samting wea Jehovah provaedem, and tu, iumi savve enjoyim wei for kaban tugeta witim olketa wea followim olketa raeteous mark bilong hem.—Psalm 145:16; Isaiah 25:6; 2 Corinthians 7:1.

Waswe, Iu Remember?

• Why nao hem no isi for olketa Christian distaem faendem gudfala hapitaem?

• Wanem nao samfala hapitaem wea savve mekem olketa Christian famili feel satisfae?

• Taem iumi enjoyim gudfala hapitaem, wanem nao samfala warning and samting for tingim?

[Piksa long page 24]

Chusim hapitaem wea savve garem gudfala frut

[Piksa long page 25]

Wanem kaen hapitaem nao olketa Christian rejectim?

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem