Hope for Laef Olowe Long Earth Showaot Klia Moa
“Daniel, iu mas . . . mekem toktok bilong [buk hia] stap haed go kasem taem world hem gogo for finis. Plande pipol bae lukaotem olketa niufala samting and trufala savve bae kamap big.”—DAN. 12:4.
1, 2. Olketa wanem kwestin nao bae iumi ansarem?
STAKA pipol distaem minim gud hope wea Bible talem for pipol laef olowe long paradaes long earth. (Rev. 7:9, 17) Taem God wakem firstfala man, samting wea hem talem showimaot hem wakem man for laef olowe and no for lelebet taem nomoa then hem dae.—Gen. 1:26-28.
2 Olketa Israelite bilivim olketa man bae kamap perfect olsem Adam taem hem no sin yet. Christian Greek Scripture storyim wanem God bae duim for mekem olketa man laef olowe long Paradaes long earth. So why nao hope bilong olketa man mas showaot klia moa? Long wanem wei nao disfala hope hem showaot klia moa and staka million pipol savve long hem?
Hope Stap Haed
3. Why nao iumi no sapraes hope for olketa man laef olowe long earth hem stap haed?
3 Jesus talem olketa laea profet bae talem difren samting from wanem hem teachim and staka pipol bae bilivim olketa. (Matt. 24:11) Aposol Peter warnim olketa Christian olsem: “Olketa laea teacher tu bae stap witim iufala.” (2 Pet. 2:1) Aposol Paul storyim “bae hem kasem taem wea [pipol] bae no laek for herem olketa gudfala teaching, bat olketa bae followim tingting bilong olketa seleva nomoa and lukaotem olketa teacher wea teachim nomoa samting wea olketa laek for herem.” (2 Tim. 4:3, 4) Satan tu hem laea long pipol and hem iusim olketa apostate for haedem trufala hope wea God garem for olketa man and disfala earth.—Readim 2 Corinthians 4:3, 4.
4. Olketa bigman bilong religion no bilivim wanem hope?
4 Bible talem hao Kingdom bilong God long heven bae finisim evri gavman bilong man. (Dan. 2:44) Taem Christ hem rul for 1,000 year, hem bae putim Satan long hol wea barava deep tumas, pipol wea dae finis bae laef bak moa, and evri man wea stap long earth bae kamap perfect. (Rev. 20:1-3, 6, 12; 21:1-4) Bat olketa bigman bilong religion teachim olketa difren samting long pipol. Wanfala Church Father hem Origen. Hem kam from Alexandria and hem laef samting olsem 200 year bihaen Christ stap long earth. Hem tok againstim pipol wea bilivim olketa man bae kasem gud samting long earth taem Jesus hem rul for 1,000 year. Narawan hem Augustine (wea laef from 354 C.E. go kasem 430 C.E.) wea kam from Hippo. Hem savve tumas abaotem Catholic religion. The Catholic Encyclopedia hem sei: “Hem no bilivim hao Christ bae rul for 1,000 year.”a
5, 6. Why nao Origen and Augustine no bilivim trufala teaching abaotem taem Christ bae rul for 1,000 year?
5 Why nao Origen and Augustine no bilivim trufala teaching abaotem taem Christ bae rul for 1,000 year? Origen hem followim tingting bilong Greek pipol wea sei man garem soul wea no savve dae. Werner Jaeger, wanfala savveman long religion, hem sei from Origen barava followim teaching bilong Plato abaotem soul, Origen mekem disfala teaching bilong Plato kamap teaching bilong olketa Christian. Dastawe Origen teachim pipol hao taem Christ rul for 1,000 year, olketa man bae kasem gud samting long heven and no long earth.
6 Augustine hem joinim wanfala religion wea sei olketa Christian taem hem 33 year. Bifor datwan, hem followim niu teaching bilong Plotinus wea Plotinus tekem from Plato long mek-thri century. Bat nomata Augustine joinim wanfala religion wea sei olketa Christian, hem followim yet tingting bilong Plotinus. The New Encyclopædia Britannica hem sei: “Hem nao main man wea joinim olketa teaching long Niu Testament witim olketa teaching bilong Plato.” The Catholic Encyclopedia hem sei Augustine talem hao 1,000 year rul wea Revelation chapter 20 storyim hem “piksarem difren samting.” Hem sei tu: ‘Olketa long Greece and Rome wea studyim religion start for bilivim samting wea Augustine talem, and gogo pipol no bilivim olketa man long earth bae kasem gud samting taem Christ rul for 1,000 year.’
7. Wanem laea biliv nao mekem pipol daotem hope for laef olowe long earth, and hao nao datwan kamap?
7 Pipol long Babylon bifor bilivim man garem soul wea no savve dae. Gogo pipol long staka kantri bilivim diswan tu. Datfala biliv mekem pipol daotem hope for olketa man laef olowe long earth. Taem olketa religion teachim hao man garem soul wea no savve dae, olketa savveman long religion changem mining bilong olketa scripture wea storyim hope for go long heven for mekem hem here olsem evri gudfala man bae go long heven. Olketa sei God wakem man for stap lelebet taem long earth mekem hem testim olketa for savve sapos olketa fit for laef long heven. Wanfala samting olsem tu happen wea mekem olketa Jew changem tingting bilong olketa abaotem hope for laef olowe long earth. Taem olketa isisi followim tingting bilong Greek pipol wea sei man garem soul wea no savve dae, olketa no bilivim nao hope for laef olowe long earth. Diswan hem barava difren from wanem Bible talem abaotem olketa man long earth! Bible storyim man hem garem physical body and hem no spirit. Jehovah sei long firstfala man: “Iu dust nomoa.” (Gen. 3:19) Earth hem ples wea man bae laef olowe long hem and no long heven.—Readim Psalm 104:5; 115:16.
Truth Shaen Long Ples wea Hem Dark
8. Wanem nao samfala savveman long bifor talem abaotem hope for olketa man?
8 Nomata staka religion no teachim hope for laef olowe long earth, Satan no savve haedem trufala samting abaotem disfala hope from evriwan. Long bifor, samfala wea studyim gud Bible luksavve long samfala tru samting abaotem wanem God bae duim for mekem olketa man kamap perfect. (Ps. 97:11; Matt. 7:13, 14; 13:37-39) Bihaen long year 1600, staka pipol savve readim Bible bikos pipol transleitim Bible and printim datwan. Long 1651, wanfala savveman sei Adam nao mekem olketa man no stap long Paradaes and no laef olowe long earth, bat Christ mekem evri man savve stap long earth. (Readim 1 Corinthians 15:21, 22.) John Milton (wea laef from 1608 go kasem 1674), hem wanfala man wea raetem poetry wea staka pipol savve long hem. Hem raetem buk Paradise Lost and nara buk Paradise Regained. John Milton storyim hao olketa faithful man bae kasem gud samting taem olketa stap long paradaes long earth. Nomata hem studyim Bible for klosap full laef bilong hem, hem luksavve pipol bae no barava minim olketa tru samting long Bible go kasem taem wea Christ bae stap.
9, 10. (a) Wanem nao Isaac Newton talem abaotem hope bilong olketa man? (b) Why nao Isaac Newton tingse taem wea Christ bae stap hem farawe yet?
9 Sir Isaac Newton (wea laef from 1642 go kasem 1727) hem savve gud long maths and hem barava interest tu long Bible. Hem luksavve pipol wea holy bae go long heven and rul witim Christ. (Rev. 5:9, 10) Hem sei olsem abaotem pipol wea Kingdom rulim: “Pipol bae gohed for stap long earth bihaen long day wea God judgem pipol and olketa bae no stap for 1,000 year nomoa bat for olowe.”
10 Isaac Newton tingse taem wea Christ bae stap hem farawe yet. Wanfala savveman Stephen Snobelen hem sei samting wea mekem Isaac Newton tingse Kingdom bilong God hem bae kamap long future yet hem bikos hem lukim staka pipol bilivim Trinity. From hem no lukim eni grup wea sei olketa Christian preach abaotem Kingdom, hem olsem gud nius hem stap haed. Isaac Newton hem sei: “Iumi bae no minim olketa profesi wea Daniel talem and wea John talem [long Revelation] go kasem taem world hem gogo for finis.” Hem talem why nao olsem: “Daniel talem ‘plande pipol bae lukluk evriwea, and savve bae kamap big.’ Pipol mas preachim Gospel long evri kantri bifor bigfala trabol hem kam, and world hem finis. Staka pipol wea holem olketa leaf bilong palm tree bae laef bihaen long bigfala trabol. Sapos pipol no preachim Gospel long olketa bifor bigfala trabol kam, hard tumas for namba bilong disfala sekson hem big.”—Dan. 12:4; Matt. 24:14; Rev. 7:9, 10.
11. Why nao staka pipol long taem bilong John Milton and Isaac Newton no savve long hope bilong olketa man?
11 Long taem bilong John Milton and Isaac Newton, pipol savve killim man dae sapos hem talem eni samting wea difren from wanem church teachim. Dastawe olketa man hia no pablisim staka samting abaotem wanem olketa lanem long Bible. Bihaen olketa dae nao pipol pablisim samting wea olketa man hia raetem. Long mek-16 century, nomata samfala laek for stretem olketa laea teaching wea sei man garem soul wea no savve dae, olketa no savve duim datwan. Olketa Protestant gohed for followim olketa teaching bilong Augustine wea sei Jesus hem rul finis for 1,000 year and hem bae no rul long future. Waswe, trufala savve kamap big taem world hem gogo for finis?
“Trufala Savve Bae Kamap Big”
12. Long wanem taem nao trufala savve bae kamap big?
12 Daniel storyim wanfala gud samting bae happen “taem world hem gogo for finis.” (Readim Daniel 12:3, 4, 9, 10.) Jesus hem sei: “Long datfala taem nao olketa wea obeyim God bae shaen braet tumas olsem sun.” (Matt. 13:43) Long wanem wei nao trufala savve hem kamap big taem world hem gogo for finis? Tingim samfala samting wea happen long 1870 go kasem 1914, wea 1914 hem startim taem wea world hem gogo for finis.
13. Wanem nao Charles Russell talem bihaen hem lanem hao olketa man bae kamap perfect?
13 Long olketa year klosap long 1900, samfala man laek for barava minim olketa “gudfala toktok.” (2 Tim. 1:13) Wanfala nao hem Charles Russell. Long 1870, hem witim samfala man wea laek savve long olketa tru teaching long Bible startim wanfala grup for studyim Bible. Long 1872 olketa study abaotem hao olketa man bae kamap perfect olsem Adam taem hem no sin yet. Bihaen, Charles Russell hem sei: “Bifor datfala taem mifala no luksavve hao hope bilong evri anointed Christian and hope bilong olketa faithful man long world hem no semsem.” Hope bilong olketa faithful man long world hem for “kamap perfect and garem laef olsem Adam garem long Eden.” Charles Russell sei olketa narawan tu helpem hem for studyim Bible. Hu nao helpem hem?
14. (a) Wanem nao Henry Dunn luksavve long hem abaotem Acts 3:21? (b) Henry Dunn hem sei hu nao bae stap olowe long earth?
14 Henry Dunn hem wanfala wea helpem hem. Hem raet abaotem “taem God [bae] stretem bak evri samting wea hem storyim long olketa holy profet bilong hem long bifor.” (Acts 3:21) Henry Dunn luksavve taem God stretem bak evri samting, hem bae mekem evri man long earth tu kamap perfect taem Christ rul for 1,000 year. Henry Dunn ting raonem tu disfala kwestin wea staka pipol tingim, Hu nao bae stap olowe long earth? Hem sei staka million pipol bae laef bak, olketa bae lanem truth, and savve showimaot faith long Christ.
15. George Storrs luksavve long olketa wanem samting?
15 Long 1870, George Storrs tu luksavve olketa wea no raeteous bae laef bak and garem hope for laef olowe. Hem luksavve from Bible tu sapos man hem laef bak bat hem no tinghae long hope for laef olowe, hem “bae dae, nomata hem ‘wan handred year finis.’ ” (Isa. 65:20) George Storrs stap long Brooklyn, long New York, and hem help for wakem wanfala magasin wea nem bilong hem Bible Examiner.
16. Wanem nao mekem Olketa Bible Student barava difren from olketa nara religion?
16 Charles Russell luksavve from Bible hem kasem taem for staka pipol mas herem gud nius. So long 1879 hem start for pablisim Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence, wea distaem hem Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah. Long bifor, tu-thri pipol nomoa savve long trufala hope bilong olketa man, bat gogo Olketa Bible Student long staka kantri kasem Wastaoa and studyim. Olketa Bible Student bilivim difren samting nao from olketa nara religion. Olketa bilivim samfala pipol nomoa bae go long heven, bat staka million pipol bae kamap perfect and laef olowe long earth.
17. Long wanem wei nao trufala savve kamap big?
17 Long 1914 nao hem “taem wea world hem gogo for finis.” Waswe, trufala savve abaotem hope bilong olketa man hem kamap big? (Dan. 12:4) Long olketa year go kasem 1913, olketa printim olketa tok bilong Charles Russell long 2,000 niuspepa wea 15 million pipol readim. Long end bilong 1914, winim 9 million pipol long staka kantri lukim “Photo-Drama of Creation,” wea hem garem olketa piksa and slaed wea storyim olketa samting wea bae happen taem Christ rul for 1,000 year. Long 1918 go kasem 1925, pipol bilong Jehovah herem disfala tok “Millions Now Living Will Never Die” long winim 30 languis. Tok hia storyim hope for laef olowe long earth. Long 1934, Olketa Jehovah’s Witness luksavve olketa wea garem hope for laef olowe long earth mas baptaes. Taem olketa luksavve long diswan, datwan strongim olketa for preachim gud nius abaotem Kingdom. Staka million pipol distaem thankiu long Jehovah from olketa garem disfala hope for laef olowe long earth.
Olketa Bae “Kamap Free”!
18, 19. Wanem nao Isaiah 65:21-25 talem abaotem laef bilong pipol long future?
18 Profet Isaiah hem story abaotem laef wea pipol bilong God bae garem taem olketa stap olowe long earth. (Readim Isaiah 65:21-25.) Isaiah raetem datfala toktok 2,700 year bifor. Samfala tree wea stap long datfala taem olketa stap laef kam kasem distaem. Tingim sapos iu laef longtaem olsem and iu strong and garem gudfala health!
19 Distaem iumi no savve laef longtaem, bat long datfala taem bae iumi savve duim staka samting olsem for wakem samting, plantim samting, and lanem niu samting. Tingim hao iumi bae fren gud witim staka pipol. Iumi bae savve gud go moa long olketa. Long datfala taem, “olketa pikinini bilong God” long earth bae “kamap free”!—Rom. 8:21.
[Footnote]
a Augustine hem sei Kingdom bilong God hem start for rul for 1,000 year taem [Catholic] church hem start. Hem sei diswan bae no kamap long future.
Waswe, Iu Savve Minim Kam?
• Wanem nao mekem hope for olketa man laef olowe long earth hem stap haed?
• Bihaen long year 1600, wanem nao samfala man wea readim Bible luksavve long hem?
• Long olketa year bifor 1914, wanem nao mekem trufala hope bilong olketa man showaot klia moa?
• Long wanem wei nao savve abaotem hope for laef long earth kamap big?
[Piksa long page 13]
John Milton (left saed) and Isaac Newton (raet saed) savve long hope for laef olowe long earth
[Piksa long page 15]
Olketa firstfala Bible Student luksavve from Bible hem taem nao for staka pipol mas herem gud nius