“Trustim Nem Bilong Jehovah Olsem Sef Ples for Haed”
“Bae mi letem pipol wea hambol stap, and olketa bae trustim nem bilong Jehovah olsem sef ples for haed.”—ZEPH. 3:12.
1, 2. Wanem tokpiksa day bilong bigfala rain and wind nao klosap for start?
WASWE, enitaem iu mas ran go insaed wanfala leaf haos taem hem big rain? Bat sapos cyclone hem kam, maet datfala leaf haos no protectim iu. Maet iu need for ran go insaed wanfala strong building for stap sef.
2 Bat wanfala big samting klosap for happen wea winim eni big cyclone and wea savve mekem laef bilong evri man stap long danger. Hem tokpiksa “day bilong bigfala rain and wind.” “Bigfala day bilong Jehovah” hia bae affectim evriwan long world. Bat iumi savve faendem ples for stap sef. (Readim Zephaniah 1:14-18.) Hao nao iumi savve stap sef long “day bilong bigfala kros bilong Jehovah” wea klosap for start?
Olketa Day Bilong Jehovah Bifor
3. Wanem “day bilong bigfala thunder and rain” nao kasem ten tribe kingdom bilong Israel?
3 First samting wea bae happen long day bilong Jehovah, bae evri false religion finis. For savve hao for stap sef, iumi savve faendem ansa taem iumi read abaotem wanem hem happen long pipol bilong God bifor. Isaiah storyim day bilong Jehovah for judgem ten tribe kingdom bilong Israel wea apostate olsem “day bilong bigfala thunder and rain” wea hard for eniwan stopem. (Readim Isaiah 28:1, 2.) Datfala profesi kamap tru long 740 B.C.E. taem olketa long Assyria tekovarem land bilong tenfala tribe hia, wea Ephraim nao main wan wea piksarem tenfala tribe.
4. Wanem “bigfala day bilong Jehovah” nao happen long Jerusalem long 607 B.C.E.?
4 “Bigfala day bilong Jehovah” hem happen tu long 607 B.C.E., taem God judgem Jerusalem and kingdom bilong Judah. Datwan hem happen bikos pipol long Judah kamap apostate tu. Taem Nebuchadnezzar rul, olketa long Babylon kam for finisim Judah and kapitol taon, Jerusalem. Olketa long Judah mekem agreement witim Egypt for protectim olketa and olketa ting long datwan olsem “sef ples.” Bat olsem hail hem spoelem evri samting, olketa long Babylon spoelem datfala agreement wea olketa long Judah trustim olsem “sef ples.”—Isa. 28:14, 17.
5. Taem evri false religion finis, wanem nao bae happen long pipol bilong God?
5 Bigfala day bilong Jehovah wea kasem Jerusalem showimaot long smolfala wei wanem God bae duim long future taem hem finisim olketa religion wea sei olketa Christian. Olketa nara false religion wea part bilong “Bigfala Babylon” tu bae finis. Then olketa nara samting long world bilong Satan bae finis. Bat God bae protectim pipol bilong hem olsem wanfala grup bikos olketa trustim Jehovah olsem sef ples for haed.—Rev. 7:14; 18:2, 8; 19:19-21.
Stap Sef Long Spiritual and Physical Wei
6. Long wanem wei nao pipol bilong Jehovah savve stap sef distaem?
6 Long wanem wei nao pipol bilong God savve stap sef distaem? Iumi stap sef long spiritual wei taem iumi prea and “tingim nem bilong [God]” and gohed strong for worshipim hem. (Readim Malachi 3:16-18.) Bat iumi luksavve iumi need for duim moa samting winim wei for tingim nem bilong hem nomoa. Bible sei: “Eniwan wea prea long Jehovah for helpem hem, bae hem sev.” (Rom. 10:13) Sapos man laek for sev, hem mas prea long Jehovah and iusim nem bilong hem. Staka pipol wea hambol luksavve olketa tru Christian difren from pipol wea no worshipim Jehovah bikos olketa respectim and “tingim nem bilong [God]” and preach abaotem hem tu.
7, 8. Wanem nao happen long first century wea mekem olketa Christian sev long physical wei? Wanem nao olketa Christian distaem duim wea semsem witim olketa bifor?
7 God no promis for protectim iumi long spiritual wei nomoa bat long physical wei tu. Diswan showaot long wanem hem happen long 66 C.E. taem army bilong Rome wea Cestius Gallus leadim olketa kam for finisim Jerusalem. Jesus sei “God bae no letem datfala trabol gohed for longfala taem.” (Matt. 24:15, 16, 21, 22) Datfala toktok kamap tru bikos seknomoa army bilong Rome lusim datfala taon, wea mekem olketa tru Christian for “sev.” Olketa hia garem chance for ranawe from Jerusalem and area raonem. Samfala katkros long Jordan River and stap sef long olketa maunten long east saed bilong datfala river.
8 Iumi luksavve pipol bilong God distaem duim sem samting wea olketa Christian bifor duim. Olketa Christian long first century lukaotem sef ples for haed, and olketa tru Christian distaem bae duim sem samting. Bat olketa tru Christian distaem bae no ranawe long wanfala ples, bikos olketa stap evriwea long world. Nomata olsem, taem evri false religion hem finis ‘olketa wea God chusim’ witim olketa nara sheepsheep wea waka witim olketa bae stap sef long physical wei bikos olketa trustim Jehovah and organization bilong hem olsem sef ples for haed.
9. Hu nao laek for mekem pipol no savve long nem bilong God? Storyim example.
9 Hem fitim for God finisim olketa religion wea sei olketa Christian bikos olketa no teachim tru samting abaotem God, wanem Bible talem, and olketa barava les for iusim nem bilong God. Long olketa year from 500 go kasem 1,500 C.E., staka pipol long Europe savve long nem bilong God. Datfala nem, wea hem nao fofala Hebrew leta wea olketa kolem Tetragrammaton and transleitim YHWH (or JHVH), hem stap long olketa coin, long olketa haos, long staka buk and Bible, and long samfala Catholic and Protestant church tu. Bat distaem pipol laek aotem nem bilong God from olketa Bible transleison and no laek iusim. Wanfala example long diswan hem leta wea Roman Catholic Church raetem long June 29, 2008. Long datfala leta, olketa talem olketa bishop for no iusim Tetragrammaton bat iusim “Lord” nomoa. Vatican stopem tu wei for olketa Catholic iusim nem bilong God taem olketa singsing and prea long taem bilong service. And olketa bigman bilong olketa nara religion tu no teachim staka million pipol wea go long church abaotem hu nao tru God.
God Protectim Olketa wea Mekhae Long Nem Bilong Hem
10. Wanem nao samfala duim distaem for mekhae long nem bilong God?
10 Olketa Jehovah’s Witness barava difren from olketa nara religion bikos olketa praisem and mekhae long nem bilong God. Olketa mekem datfala nem holy from olketa respectim and iusim. Jehovah interest long olketa wea trustim hem and hem savve duim eni samting wea hem laekem for blessim and protectim pipol bilong hem. “Hem tingim olketa wea trustim hem olsem sef ples for haed.”—Nah. 1:7; Acts 15:14.
11, 12. Hu nao mekhae long nem bilong Jehovah long Judah, and hu nao duim sem samting distaem?
11 Nomata staka long Judah bifor kamap apostate, samfala “trustim nem bilong Jehovah olsem sef ples for haed.” (Readim Zephaniah 3:12, 13.) Taem God panisim Judah and letem olketa long Babylon for tekovarem land bilong olketa and mekem olketa kamap prisoner, God protectim samfala olsem Jeremiah, Baruch, and Ebed-melech. Olketa hia stap “midolwan” long pipol wea apostate bat olketa gohed faithful. Samfala narawan wea prisoner gohed faithful tu. Long 539 B.C.E., olketa long Media and Persia wea Cyrus rulim tekovarem Babylon. No longtaem bihaen, Cyrus mekem law for letem olketa Jew go bak long hom bilong olketa.
12 Zephaniah talem profesi abaotem olketa wea bae go bak long Jerusalem for mekem tru worship kamap moa. Hem sei Jehovah bae sevem olketa and hapi long olketa. (Readim Zephaniah 3:14-17.) Datfala profesi kamap tru long taem bilong iumi tu. Bihaen Jehovah startim Kingdom bilong hem long heven, hem mekem olketa faithful anointed Christian for kamap free from Bigfala Babylon. And hem hapi long olketa kam kasem distaem.
13. Pipol wea hambol from evri kantri kamap free from wanem?
13 Olketa wea garem hope for laef olowe long earth tu kamaot from Bigfala Babylon and kamap free from olketa laea teaching. (Rev. 18:4) Disfala toktok long Zephaniah 2:3 barava kamap tru distaem: “Iufala wea hambol, iufala mas lukaotem Jehovah.” Pipol wea hambol from evri kantri trustim nem bilong Jehovah olsem sef ples for haed nomata olketa garem hope for go long heven or stap long earth.
Nem Bilong God No Olsem Magic Samting for Protectim Man
14, 15. (a) Wanem nao samfala iusim olsem magic samting for protectim olketa? (b) Wanem nao iumi mas no iusim olsem magic samting for protectim iumi?
14 Samfala Israelite ting long temple olsem magic samting wea bae protectim olketa from enemy. (Jer. 7:1-4) Bifor datfala taem, olketa Israelite ting long ark bilong covenant olsem magic samting for protectim olketa taem olketa faet. (1 Sam. 4:3, 10, 11) Datfala bigman Constantine paintim long shield bilong olketa soldia bilong hem olketa Greek leta khi and rho, wea hem nao tufala first leta bilong datfala title “Christ,” long Greek languis. Hem duim olsem bikos hem tingse datwan bae protectim olketa soldia bilong hem long faet. Olketa sei King Gustav Adolph II long Sweden wea faet long Thirty Years’ War hem werem datfala iron samting for protectim body wea piksa bilong hem stap long page 7. Datwan garem nem “Iehova” long hem.
15 Samfala wea worshipim Jehovah singaotem nem bilong hem taem demon attakim olketa. Nomata olsem, iumi mas no iusim or ting long eni samting wea garem nem bilong God olsem magic samting for protectim iumi. Wei for trustim nem bilong Jehovah olsem sef ples for haed no minim for ting long nem hia olsem magic samting for protectim iumi.
Hao for Stap Sef Distaem
16. Wanem nao iumi savve duim for stap sef long spiritual wei?
16 God protectim pipol bilong hem long spiritual wei distaem. (Ps. 91:1) “Wakaman wea faithful and wise” and olketa elder long kongregeson helpem iumi for luksavve long eni samting wea savve spoelem wei wea iumi fren witim God. (Matt. 24:45-47; Isa. 32:1, 2) Plande taem iumi kasem warning for no laek garem staka material samting, and olketa warning hia protectim iumi long spiritual wei. Tingim tu nogud samting wea savve kasem iumi sapos iumi garem wei for isisi nomoa, wea savve mekem iumi for no duim waka for Jehovah! Bible sei: “Krangge man bae finis bikos hem isisi nomoa. Bat man wea lisin long mi bae stap sef and hem bae no fraetem eni samting.” (Prov. 1:32, 33) Taem iumi trae hard for garem olketa gudfala wei datwan savve helpem iumi tu for gohed fren gud witim God.
17, 18. Wanem nao helpem plande million pipol distaem for trustim Jehovah olsem sef ples for haed?
17 Wakaman wea faithful and wise encouragem iumi tu for followim komand bilong Jesus for preachim gud nius abaotem Kingdom long evri ples long world. (Matt. 24:14; 28:19, 20) Zephaniah storyim samting wea bae helpem pipol for trustim nem bilong God olsem sef ples for haed. Bible sei: “Mi bae lanem olketa tu for savve gud long wanfala niu languis wea klin, mekem olketa savve prea long Jehovah and waka tugeta for worshipim hem.”—Zeph. 3:9.
18 Wanem nao datfala niu languis wea klin? Hem nao tru samting abaotem Jehovah God and olketa plan bilong hem wea stap insaed long Bible. Taem iu storyim long olketa narawan tru samting abaotem Kingdom bilong God and hao datwan bae mekhae long nem bilong hem, and hao God nomoa fit for rul and olketa blessing wea olketa wea faithful bae kasem for olowe, datwan showimaot iu iusim datfala niu languis. From plande pipol story long datfala languis distaem, staka pipol “prea long Jehovah and waka tugeta for worshipim hem.” Tru tumas, plande million pipol long world distaem trustim Jehovah olsem sef ples for haed.—Ps. 1:1, 3.
19, 20. Why nao wei for trustim olketa gavman no protectim pipol long bifor?
19 Pipol long world distaem kasem olketa bigfala problem. Staka trustim olketa man wea no perfect for stretem problem bilong olketa. Or olketa trustim olketa bigman bilong gavman for stretem datwan, olsem olketa Israelite bifor mekem agreement witim olketa nara kantri for helpem olketa. Bat iu savve finis, datwan no helpem olketa Israelite. And no eni gavman distaem or United Nations organization bae stretem evri problem wea iumi kasem. So why nao hem no fitim for iumi trustim olketa gavman or mekem eni agreement witim olketa? Bible hem sei wei for trustim olketa bae no protectim iumi. Datwan hem tru bikos pipol wea trustim olketa bae nating kasem gud samting.—Readim Isaiah 28:15, 17.
20 Klosap nao day bilong Jehovah bae kam. Olketa plan wea pipol mekem bae nating protectim olketa, nomata selen or olketa strongfala building tu. Isaiah 28:17 sei: “Hail mas aotem sef ples bilong olketa, and olketa wata bae aotem ples for haed.”
21. Wanem gud samting nao bae iumi kasem taem iumi followim yeartext for 2011?
21 Long distaem and long datfala taem wea bae kam, Jehovah bae kamap barava sef ples for pipol bilong hem. Nem bilong Zephaniah hem minim “Jehovah Haedem.” So diswan showimaot Jehovah nomoa savve protectim iumi. Dastawe yeartext for 2011 hem sei: “Trustim nem bilong Jehovah olsem sef ples for haed.” (Zeph. 3:12) Iumi shud duim datwan and barava trustim Jehovah. (Ps. 9:10) Hem gud for iumi tingim evriday disfala promis long Bible: “Nem bilong Jehovah hem wanfala sef ples. Olketa pipol wea duim stret samting savve haed long hem.”—Prov. 18:10.
Waswe Iu Tingim Yet?
• Long wanem wei nao iumi savve trustim nem bilong Jehovah olsem sef ples distaem?
• Why nao iumi shud no trustim olketa gavman or mekem agreement witim olketa?
• Long future, God promis for protectim iumi long wanem wei?
[Blurb long page 6]
Yeartext for 2011 hem sei: “Trustim nem bilong Jehovah olsem sef ples for haed.”—Zephaniah 3:12.
[Piksa Credit Line long page 7]
Thüringer Landesmuseum Heidecksburg Rudolstadt, Waffensammlung “Schwarzburger Zeughaus”