No Givap for Ran Long Resis wea Iumi Insaed
“Iumi mas no givap for ran long resis wea iumi insaed.”—HEB. 12:1.
1, 2. Aposol Paul comparem laef bilong olketa tru Christian witim wanem?
EVRI year staka pipol ranran long olketa bigfala resis. Olketa wea savve tumas for ran garem goal for win. Bat staka wea ran savve bae olketa no win. Samting wea important long olketa nao hem for finisim datfala resis.
2 Bible comparem laef bilong olketa tru Christian witim wanfala resis. Aposol Paul storyim diswan long leta wea hem raetem for olketa Christian long Corinth. Hem sei: “Iufala savve finis, wanfala man nomoa hem tekem prize long resis nomata staka man nao ranran. Iufala mas ran for win and tekem datfala prize.”—1 Cor. 9:24.
3. Wanem nao Paul minim taem hem sei wanfala man nomoa bae tekem prize?
3 So taem Paul sei wanfala man nomoa bae tekem prize, waswe, datwan minim wanfala Christian nomoa bae kasem laef olowe? Nomoa. Hem storyim why olketa man ran long resis. Olketa man wea ranran long resis duim staka training bikos olketa garem goal for win nomata olketa savve wanfala man nomoa bae tekem prize. Paul laekem olketa Christian for waka hard for gohed faithful and finisim resis wea olketa insaed. Evri Christian wea duim datwan savve kasem prize for laef olowe.
4. Wanem nao iumi need for savve long hem abaotem resis wea olketa Christian insaed?
4 Samting wea Paul talem encouragem iumi, bat hem mekem iumi tu for lukluk gud long laef bilong iumi. Sapos iumi duim wanem Jehovah laekem, bae iumi garem hope for laef olowe long heven or long Paradaes long earth. Bat hem no isi for wanfala Christian ranran long resis. Staka samting savve mekem iumi for isisi long wanem iumi duim for Jehovah or for no gohed worshipim hem. (Matt. 7:13, 14) Diswan happen long samfala wea worshipim Jehovah. Wanem nao samfala samting wea savve mekem iumi for no gohed ranran long resis? Wanem nao bae helpem iu for againstim olketa samting hia? Wanem nao iu savve duim for finisim resis and kasem prize for laef olowe?
For Win Long Resis, Iumi Mas No Givap
5. Long Hebrews 12:1, Paul storyim wanem samting?
5 Long leta wea Paul raetem for olketa Hebrew Christian long Jerusalem and Judea, hem story moa abaotem resis. (Readim Hebrews 12:1.) Hem storyim why olketa Christian mas no givap for ran long resis and wanem olketa mas duim for finisim datfala resis. Firstaem bae iumi storyim why Paul raetem datfala leta and wanem hem laekem olketa for duim. Then bae iumi storyim wanem iumi savve lanem from samting wea hem raetem for olketa.
6. Wanem hevi nao olketa Christian kasem?
6 Olketa Christian long first century kasem staka hard taem and test, especially olketa wea stap long Jerusalem and Judea. Olketa bigman bilong Jew religion trae for forcem pipol for obeyim olketa. Samting olsem 30 year bifor, olketa mekem pipol for bilivim Jesus Christ againstim gavman. Olketa bigman hia killim hem dae olsem wanfala criminal and olketa gohed for againstim olketa Christian. Buk bilong Acts storyim samting wea happen bihaen Pentecost 33 C.E. Olketa bigman attakim olketa Christian staka taem and diswan mekem olketa kasem hard taem.—Acts 4:1-3; 5:17, 18; 6:8-12; 7:59; 8:1, 3.
7. Wanem nao nara reason why olketa Christian kasem hard taem?
7 Nara reason why olketa Christian kasem hard taem hem bikos Jerusalem klosap for finis. Jesus warnim olketa abaotem datwan. Hem storyim samting wea bae happen bifor Jerusalem hem finis, and wanem olketa mas duim for stap laef. (Readim Luke 21:20-22.) Jesus warnim olketa olsem: “Iufala mas lukluk gud long iufala seleva nogud wei for kaikai tumas and drink tumas witim wei for wari abaotem olketa samting wea iufala needim hem mekem iufala for no garem stretfala tingting, and seknomoa, day hia hem kam bat iufala seke long hem.”—Luke 21:34.
8. Wanem nao mekem samfala Christian for isisi nomoa or for no gohed worshipim Jehovah?
8 Paul raetem leta long olketa Hebrew Christian samting olsem 30 year bihaen Jesus talem datfala warning. Long datfala thirti year, wanem nao happen long olketa Christian? Samfala no gohed for lane abaotem Jehovah and fren gud witim hem bikos olketa kasem problem or wari tumas abaotem living. (Heb. 5:11-14) Olketa narawan tingse sapos olketa followim wanem olketa Jew duim, bae olketa no kasem hard taem. Olketa tingse datwan hem olraet nomoa bikos olketa Jew biliv long God and followim plande samting long Law bilong Moses. Samfala long kongregeson trae for forcem narawan for obeyim Law bilong Moses and kastom bilong olketa Jew. Samfala Christian bilivim olketa and olketa narawan followim olketa bikos olketa fraet. Wanem nao Paul talem long olketa Christian for helpem olketa gohed faithful and no givap?
9, 10. (a) Long end bilong Hebrews chapter 10, Paul encouragem olketa Hebrew Christian for duim wanem? (b) Why nao Paul raet abaotem olketa faithful man and woman bifor?
9 Jehovah mekem Paul raetem leta for encouragem olketa Hebrew Christian. Long Hebrews chapter 10, Paul explainim hao Law bilong Moses hem ‘shadow nomoa bilong olketa gudfala samting wea bae kam.’ Hem sei sakrifaes bilong Jesus nomoa savve forgivim sin. Long end bilong datfala chapter, Paul sei: “Iufala mas no givap, mekem bihaen iufala duim wanem God hem laekem, bae iufala kasem samting wea hem promisim. ‘Lelebet taem nomoa stap,’ then ‘man wea bae kam bae hem arrive nao and bae hem no leit.’”—Heb. 10:1, 36, 37.
10 Long Hebrews chapter 11, Paul explainim wanem hem minim for garem trufala faith long God. Hem storyim example bilong olketa man and woman wea garem trufala faith and wanem olketa duim. Bat why nao Paul storyim faith firstaem and then bihaen hem storyim wei for no givap? Bikos hem laekem olketa Christian for savve man wea garem faith long Jehovah mas no fraet and no givap. Example bilong olketa man and woman bifor bae strongim olketa Hebrew Christian for no givap nomata olketa kasem hard taem. Bihaen Paul storyim olketa example hia, hem sei: “From bigfala sekson bilong olketa witness hia stap raonem iumi, iumi mas no givap for ran long resis wea iumi insaed. Iumi mas aotem evri hevi samting and aotem tu datfala sin wea savve isi for spoelem wei wea iumi ran gud.”—Heb. 12:1.
“Sekson Bilong Olketa Witness”
11. Taem iumi ting raonem example bilong bigfala “sekson bilong olketa witness” bifor, wanem nao iumi mas tingim?
11 Paul sei olketa man and woman bifor olketa ‘bigfala sekson bilong olketa witness wea stap raonem iumi.’ Olketa faithful long Jehovah go kasem taem olketa dae, and example bilong olketa showimaot olketa Christian tu savve gohed faithful nomata olketa kasem hard taem. “Sekson bilong olketa witness” hia finisim resis bilong olketa. Example bilong olketa bae encouragem narawan for gohed ran long resis. Sapos iumi ran long resis and savve olketa man wea savve tumas for ranran gohed encouragem iumi, bae iumi traem best for finisim resis. So olketa Hebrew Christian need for tingim example bilong olketa wea worshipim Jehovah bifor. Datwan bae helpem olketa for no fraet and “no givap for ran” long resis wea olketa insaed. Iumi tu savve duim sem samting.
12. Wanem nao iumi savve lanem from olketa example wea Paul storyim?
12 Staka long olketa faithful man and woman wea Paul storyim kasem sem samting olsem iumi tu. Olsem example, Noah stap laef bifor taem wea Jehovah mekem Flood for finisim nogud pipol. Iumi tu stap long taem wea klosap for Jehovah finisim world bilong Satan. Jehovah askem Abraham and Sarah for lusim hom bilong tufala. Hem promisim tufala wanfala nation wea worshipim hem bae kamaot from laen bilong tufala, and tufala weitim datfala promis for kamap tru. Jehovah askem iumi tu for duim samting for hem firstaem, and sapos iumi duim datwan, hem promis for fren witim iumi and blessim iumi. For go long Promis Land, Moses wakabaot long wilderness wea no sef. Iumi tu stap long nogud world distaem and iumi weitim niu world wea Jehovah promisim. Hem important for iumi ting raonem example bilong olketa wea faithful. Iumi savve followim samting wea olketa duim wea mekem Jehovah hapi and lane from mistek bilong olketa.—Rom. 15:4; 1 Cor. 10:11.
Wanem Nao Helpem Olketa for Finisim Resis?
13. Wanem nao Noah mas duim wea hem no isi, bat wanem nao helpem hem for duim evri samting wea Jehovah talem?
13 Wanem nao helpem olketa hia wea worshipim Jehovah for no givap and finisim resis? Tingim samting wea Paul talem abaotem Noah. (Readim Hebrews 11:7.) No enitaem Noah lukim flood wea finisim evri pipol and evri animal. (Gen. 6:17) No enitaem flood hem happen. Nomata olsem, Noah bilivim Jehovah savve mekem flood for kamap. Why nao olsem? Hem bikos Noah garem faith long Jehovah and hem savve Jehovah evritaem duim wanem hem talem. So long tingting bilong Noah, hem no hard for obeyim Jehovah. Bible sei: “Hem duim evri samting hia.” (Gen. 6:22) Noah garem bigfala waka for duim. Hem mas wakem ark, tekem evri animal insaed, hipimap kaikai for famili bilong hem and evri animal, warnim pipol abaotem Flood, and helpem famili bilong hem garem strongfala faith long Jehovah. Hem no isi for Noah duim evri samting hia. Nomata olsem, hem garem faith long Jehovah and hem no givap for duim waka bilong hem. Jehovah sevem and blessim Noah and famili bilong hem.
14. Wanem nao Abraham and Sarah duim wea showimaot tufala garem faith, and wanem nao iumi savve lanem from tufala?
14 Abraham and Sarah tu insaed long datfala “sekson bilong olketa witness.” Laef bilong olketa change taem God talem olketa for lusim hom bilong olketa long Ur. Olketa no savve wanem nao bae happen long future. Nomata olsem, olketa garem strongfala faith and obeyim God nomata hem no isi. Bible sei Abraham hem “dadi bilong evriwan wea garem faith” bikos hem sakrifaesim staka samting for duim wanem Jehovah laekem. (Rom. 4:11) Paul storyim tu-thri samting nomoa abaotem Abraham and famili bilong hem bikos olketa Hebrew Christian savve finis long story bilong olketa. Nomata olsem, iumi savve lanem important samting from wanem Paul talem. Hem sei: “Evriwan hia gohed faithful go kasem taem olketa dae. Olketa no kasem samting wea God promisim long olketa, bat olketa lukim olketa promis hia olsem olketa farawe yet. Nomata olsem, olketa hapi long olketa promis hia, and talemaot olketa stranger nomoa and stap for lelebet taem nomoa long ples wea olketa stap.” (Heb. 11:13) Tru tumas, faith bilong olketa and wei wea olketa fren witim God helpem olketa for no givap for ran long resis.
15. Why nao Moses chus for lusim gudfala laef and riches long Egypt?
15 Moses tu insaed long datfala “sekson bilong olketa witness.” Hem lusim gudfala laef and riches long Egypt and “hem willing for safa witim pipol bilong God.” Why nao hem chus for duim datwan? Paul sei: “Hem tingim nomoa datfala gud samting wea hem bae kasem. . . . Hem gohed strong bikos hem olsem hem lukim God wea no eniwan savve lukim hem.” (Readim Hebrews 11:24-27.) Moses no letem “wei for duim sin wea savve mekem man hapi for lelebet taem nomoa” for spoelem hem. Hem no fraet and no givap bikos hem barava bilivim God hem stap and olketa promis bilong hem bae kamap tru. Datwan helpem Moses for leadim olketa Israelite go aot from Egypt for go long Promis Land.
16. Why nao iumi savve Moses no givap nomata hem no go insaed Promis Land?
16 Abraham and Moses dae bifor olketa promis bilong God kamap tru. Taem olketa Israelite redi for go insaed Promis Land, God talem Moses: “Iu savve luk go long land wea mi bae givim long olketa Israelite bat iu no savve go long there.” Diswan hem bikos Moses and Aaron duim samting wea no stret taem olketa stap long wata long Meribah. From tufala kros long olketa Israelite, tufala duim samting wea no givim praise long Jehovah. (Deut. 32:51, 52) Waswe, Moses givap or kros long God? Nomoa. Hem askem Jehovah for blessim olketa Israelite, then hem sei: “Iufala long Israel, iufala hapi! No eni nation hem olsem iufala. Jehovah sevem iufala. Hem olsem wanfala shield and sword for protectim iufala.”—Deut. 33:29.
Wanem Iumi Lanem
17, 18. (a) Wanem nao iumi savve lanem from datfala “sekson bilong olketa witness”? (b) Wanem nao bae iumi storyim long next study?
17 Example bilong datfala “sekson bilong olketa witness” bifor helpem iumi for luksavve iumi mas garem strongfala faith long God and long olketa promis bilong hem mekem iumi savve finisim resis. (Heb. 11:6) Evri samting wea iumi duim long laef mas showimaot iumi garem faith. Iumi savve God promisim nambawan future. Hem olsem iumi “lukim God wea no eniwan savve lukim” and datwan mekem iumi for no givap for ran long resis wea iumi insaed.—2 Cor. 5:7.
18 Resis wea iumi ranran long hem, hem no isi. Nomata olsem, iumi savve finisim datfala resis. Long next study, bae iumi storyim samfala samting moa wea bae helpem iumi for finisim resis wea iumi insaed.
Waswe, Iu Savve Minim Kam?
• Why nao Paul raet abaotem samting wea olketa faithful man and woman bifor duim?
• Long wanem wei nao example bilong “bigfala sekson bilong olketa witness” bifor helpem iumi for no givap for ran long resis?
• Wanem nao iu lanem from example bilong Noah, Abraham, Sarah, and Moses?
[Piksa long page 19]
Abraham and Sarah willing for lusim gudfala laef long Ur