Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w12 1/15 pp. 4-8
  • Olketa Tru Christian Tinghae Long Bible

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Olketa Tru Christian Tinghae Long Bible
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2012
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • OLKETA STRETEM WANFALA PROBLEM
  • PIPOL GAREM DIFREN TINGTING ABAOTEM BIBLE
  • “WHEAT” AND “RABIS GRASS” GROW TUGETA
  • “NO ENI SAMTING SAVVE STOPEM TOKTOK BILONG GOD”
  • Olketa Church Father Saportim Bible Truth?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
  • Olketa First Christian and Law Bilong Moses
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2003
  • Kolem Iufala Kamaot From Darkness
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2016
  • Olketa “No Agree Witim Diswan”
    “Barava Storyim Gud Kingdom Bilong God”
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2012
w12 1/15 pp. 4-8

Olketa Tru Christian Tinghae Long Bible

‘Toktok bilong iu hem tru.’—JOHN 17:17.

FAENDEM ANSA FOR OLKETA KWESTIN HIA:

  • Long wanem wei nao meeting wea kamap long Jerusalem long 49 C.E., hem difren from olketa church council?

  • Hu nao samfala man wea mekhae long Bible bihaen olketa aposol dae?

  • Long wanem wei nao olketa Bible student long mek-19 century studyim Bible, and why nao datwan hem gudfala wei for study?

1. Wanem nao mekem iu luksavve Olketa Jehovah’s Witness difren from olketa nara religion?

TINGIM firstaem wea iu story witim wanfala Jehovah’s Witness. Wanem nao iu tinghae long hem? Staka pipol tinghae long wei wea olketa Witness iusim Bible for ansarem evri kwestin bilong olketa. Maet iu hapi tumas for lane abaotem plan bilong God for earth, wanem nao happen taem iumi dae, and hope for olketa wea iumi lovem wea dae finis!

2. Wanem nao samfala reason why iu tinghae long Bible?

2 Bat taem iumi gohed for study, iumi lanem staka samting from Bible winim wei for savve nomoa long ansa bilong olketa kwestin abaotem laef, dae, and future. Iumi tinghae long Bible bikos advaes long Bible savve helpem iumi winim eni nara buk. Olketa wea followim Bible bae hapi and kasem gud samting. (Readim Psalm 1:1-3.) Olketa tru Christian luksavve Bible hem no “toktok bilong man nomoa, bat [olketa] savve hem toktok bilong God.” (1 Thess. 2:13) Disfala article storyim wanem samfala pipol bifor duim wea showimaot olketa tinghae long Bible. And hem storyim tu samfala pipol wea no tinghae long Bible.

OLKETA STRETEM WANFALA PROBLEM

3. (a) Wanem problem nao mekem olketa Christian long first century for no wan mind? (b) Why nao hem no isi for stretem datfala problem?

3 Cornelius nao firstfala man wea no Jew and wea no circumcise for kamap anointed Christian. Insaed long 13-fala year bihaen datwan, staka wea no Jew tu kamap Christian. Long datfala taem tu wanfala problem kamap wea mekem olketa Christian no wan mind long kongregeson. Staka ting olsem, Waswe, man wea no Jew mas circumcise firstaem followim kastom bilong olketa Jew bifor hem baptaes? Datwan hem no isi kwestin for olketa Jew ansarem. Olketa Jew wea followim Law bilong Moses no savve go long haos bilong olketa wea no Jew. So hem hard for olketa ting long narawan wea no Jew olsem wanfala brata! Staka Jew wea kamap Christian kasem big persecution bikos olketa lusim Jew religion. Sapos olketa laek for fren witim pipol wea no Jew datwan bae mekem olketa long Jew religion for gohed persecutim olketa. Datwan savve mekem hem no isi tu for olketa Christian story witim olketa long Jew religion.—Gal. 2:11-14.

4. (a) Hu nao hipap tugeta for stretem datfala problem? (b) Olketa wanem kwestin nao maet olketa Christian long datfala taem tingim?

4 Long 49 C.E., olketa aposol and elder “hipap tugeta for story abaotem diswan.” Olketa hia hem olketa Jew wea circumcise. (Acts 15:6) Long datfala meeting, olketa storyim nomoa wanem Bible teachim. Evriwan wea hipap talemaot tingting bilong olketa. Maet olketa Christian long datfala taem ting olsem: Hao nao bae olketa aposol and elder stretem datfala problem? Waswe, bae olketa saedem narawan or followim nomoa tingting bilong wanfala man? Waswe, bae olketa elder hia weit go kasem taem persecution hem finis bifor olketa mekem disison? Waswe, bae olketa mekem disison nomata olketa savve samting wea olketa disaedem hem no stret?

5. Long wanem wei nao meeting wea kamap long Jerusalem long 49 C.E., hem difren from olketa church council?

5 Long olketa church council wea hem meeting bilong olketa bigman long religion, samfala taem olketa mekem disison nomata evriwan no agree witim wanem olketa disaedem. Samfala bigman tu trae forcem narawan for followim idea bilong olketa. Bat meeting wea olketa elder long Jerusalem garem hem no olsem. Nomata olsem, olketa elder disaedem samting wea evriwan agree long hem. Why nao olsem? Hem bikos evriwan wea hipap long datfala meeting tinghae long Bible and iusim Bible for stretem datfala problem.—Readim Psalm 119:97-101.

6, 7. Long wanem wei nao olketa aposol and olketa elder iusim Bible for stretem problem abaotem wei for circumcise?

6 Olketa elder iusim toktok long Amos 9:11, 12 for stretem datfala problem. Olketa toktok hia stap tu long Acts 15:16, 17. Hem sei: “Mi bae kam bak and wakem moa haos bilong David wea foldaon. Bae mi mekem datfala haos for gud bak. Diswan hem for pipol savve lukaotem Jehovah. Olketa hia nao hem olketa man wea stap yet, and olketa wea no Jew wea garem nem bilong mi. Hem nao toktok bilong Jehovah.”

7 From datfala scripture, olketa Jew Christian luksavve olketa wea no Jew wea laek kamap Christian no need for circumcise. Why nao olketa minim datfala scripture long wei olsem? Olketa ting long olketa wea no Jew wea circumcise olsem brata bilong olketa, and no olsem pipol “wea no Jew.” (Ex. 12:48, 49) Olsem example, Esther 8:17 long Bagster’s Septuagint version, hem sei: “Staka wea no Jew olketa circumcise and kamap Jew.” Datfala scripture sei “olketa man wea stap yet” (hem minim olketa really Jew and tu samfala wea no Jew wea circumcise) and “olketa wea no Jew” (hem minim olketa wea no circumcise) bae wan mind for worshipim God tugeta. So olketa Jew Christian luksavve olketa wea no Jew no need for circumcise for kamap Christian.

8. Why nao olketa Jew Christian mas no fraet for mekem datfala disison?

8 Olketa elder hia mekem disison wea evriwan agree long hem bikos olketa iusim Bible and holy spirit leadim olketa. (Acts 15:25) Maet datfala disison mekem nara pipol for gohed persecutim olketa Jew Christian. Nomata olsem, olketa wea faithful gohed for followim wanem olketa elder disaedem from Bible.—Acts 16:4, 5.

PIPOL GAREM DIFREN TINGTING ABAOTEM BIBLE

9. (a) Wanem nao main reason why olketa laea teaching kamap? (b) Wanem nao wanfala laea teaching wea kamap?

9 Paul talem hao bihaen olketa aposol dae, olketa apostate bae teachim olketa laea teaching. (Readim 2 Thessalonians 2:3, 7.) Nomata samfala wea garem waka long kongregeson tu bae no laek lisin long olketa trufala teaching. (2 Tim. 4:3) Paul warnim olketa elder olsem: “Samfala long iufala tu bae talem olketa samting wea no stret for mekem olketa disaepol followim olketa.” (Acts 20:30) The New Encyclopædia Britannica talem main reason why olketa laea teaching kamap. Hem sei: “Samfala Christian wea skul abaotem olketa idea bilong Greece start for tingse olketa mas joinim idea hia witim wanem olketa bilivim long Bible. Datwan mekem olketa tinghae long savve wea olketa garem and tingse datwan bae helpem olketa heathen for kamap Christian.” Olsem example, olketa teachim rong idea abaotem hu nao Jesus Christ. Bible teachim hao Jesus nao Son bilong God, bat olketa wea followim idea bilong Greece teachim hao Jesus hem God.

10. Wanem nao savve helpem olketa bigman long religion for savve hu nao Jesus Christ?

10 Olketa bigman long religion raoa staka taem abaotem datfala teaching long olketa church council. Sapos olketa studyim Bible hem isi nomoa for olketa savve hu nao Jesus Christ, bat staka long olketa no tinghae long Bible. Tru tumas, staka disaed finis bifor olketa go long church council, and no eni samting savve changem wanem olketa disaedem. Staka disison wea olketa mekem long olketa meeting hia no storyim eni samting long Bible.

11. Olketa bigman long religion disaedem samting followim tingting bilong hu, and why nao olsem?

11 Why nao olketa bigman long religion no iusim Bible taem olketa disaedem samting? Wanfala savveman long Bible, Charles Freeman sei olketa no iusim Bible bikos Bible no sapotim biliv bilong olketa hao Jesus nao God. Wanem Jesus talem showimaot God hem winim hem. So olketa bigman long religion mekhae long tingting bilong man winim wanem Bible teachim. Distaem tu, staka bigman long religion tinghae long teaching bilong olketa Father bilong Church winim wanem Bible teachim! Maet iu luksavve long datwan sapos iu story witim samwan wea biliv long Trinity.

12. Wanem paoa nao king long Rome garem long church?

12 Olketa king long Rome laekem olketa bigman long religion for disaedem samting followim tingting bilong olketa tu. Olsem example, wanfala savveman Richard Rubenstein sei olsem abaotem Council long Nicaea: “Constantine mekem [olketa bishop] for barava rich. Insaed wanfala year nomoa, hem mekem samfala for kasem bignem, givim bak waka long samfala, and hem letem olketa for iusim olketa church building moa . . . Hem duim staka gud samting for olketa bishop, wea bifor hem duim for olketa heathen priest nomoa.” From datwan, Constantine garem strongfala paoa wea affectim wanem Council long Nicaea disaedem. Charles Freeman sei: “Bihaen datfala meeting king long Rome start for garem moa paoa ovarem church and mekem olketa bigman long religion for followim tingting bilong hem.”—Readim James 4:4.

13. Why nao olketa bigman long religion no acceptim tru samting wea Bible teachim?

13 Staka bigman long religion no acceptim hao Jesus Christ hem Son bilong God. Nomata olsem, plande pipol no followim tingting bilong olketa bikos olketa minim and bilivim wanem olketa readim long Bible. Bat olketa bigman hia no followim teaching long Bible bikos olketa laekem king long Rome for mekem olketa garem bignem and staka selen. Wanfala bigman long religion long datfala taem, Gregory long Nyssa tok spoelem samfala pipol wea story abaotem religion nomata waka bilong olketa hem for salem kaleko, changem selen, and waka long stoa nomoa. Datfala bigman no laekem wei wea pipol explainim hao Son hem difren from Dadi, Dadi hem winim Son, and hao God nao wakem Son. Pipol long datfala taem savve explainim tru samting bikos olketa iusim Bible. Bat Gregory long Nyssa and olketa bigman long religion no iusim Bible. Olketa shud herem wanem pipol hia talem!

“WHEAT” AND “RABIS GRASS” GROW TUGETA

14. Wanem nao showimaot samfala anointed Christian bae gohed faithful long earth start kam long first century?

14 Jesus storyim wanfala tokpiksa abaotem wei wea “wheat” bae grow tugeta witim “rabis grass.” Datfala tokpiksa showimaot samfala anointed Christian bae gohed faithful long earth start kam long first century. (Matt. 13:30) Hem tru, iumi no barava savve hu nao olketa anointed Christian bihaen olketa aposol dae. Bat iumi savve samfala bifor mekhae long wanem Bible teachim and olketa no fraet for againstim olketa false teaching. Iumi bae storyim samfala wea duim olsem.

15, 16. Hu nao samfala man wea mekhae long Bible?

15 Archbishop Agobard long Lyons, long France (779-840 C.E.), tok againstim wei for worshipim idol, for dedicatem church long olketa saint, and olketa nara samting wea church duim wea no followim Bible. Nara bishop wea stap long datfala taem hem Bishop Claudius, and hem tu no laekem olketa samting wea church duim and wei wea olketa prea long olketa saint and worshipim idol. Long mek-11 century, olketa aotem Archdeacon Berengarius long Tours, France, from church bikos hem no agree long teaching bilong Catholic Church wea sei bred and wine wea pipol drinkim and kaikaim hem really body and blood bilong Jesus. Hem teachim pipol hao hem important for followim Bible winim wei for followim wanem church teachim.

16 Nara tufala man wea stap long mek-12 century wea tinghae long Bible, hem Peter long Bruys and Henry long Lausanne. Peter finis for waka olsem priest bikos hem luksavve wanem Catholic Church teachim abaotem wei for drinkim wine and kaikaim bred and tingse datwan hem really body and blood bilong Jesus hem no stret. Hem luksavve tu wei for baptaesim baby, prea for olketa wea dae finis, and for iusim cross long worship, no followim Bible. Long year 1140, olketa bonem Peter and hem dae bikos long wanem hem bilivim. Henry wea hem wanfala monk, tok againstim wei wea church no followim Bible and ravem pipol. Olketa arrestim hem long year 1148, and hem stap long prison go kasem taem hem dae.

17. Wanem samting nao Waldo and olketa wea followim hem duim?

17 Nara man wea tinghae long Bible wea last nem bilong hem Valdès, or Waldo, hem born klosap long semtaem wea Peter long Bruys hem dae.a Valdès duim staka samting for helpem pipol savve long tru samting long Bible. Hem no go long skul for lane abaotem Bible olsem Peter long Bruys and Henry long Lausanne. Nomata olsem, hem tinghae long Bible and hem changem samfala samting long living bilong hem mekem hem fit for sapotim waka for transleitim samfala part long Bible long languis bilong pipol long southeast France. Samfala pipol long there hapi tumas for garem Bible long languis bilong olketa, and olketa tu changem living bilong olketa mekem olketa savve teachim narawan abaotem Bible. Olketa bigman long religion no hapi long datwan. Long year 1184, pope aotem olketa from church and bishop no letem olketa for go bak long haos bilong olketa. Datwan mekem olketa go preach long olketa nara ples, and bihaen olketa iusim nem Waldenses. Gogo, staka pipol long Europe followim Waldo, Peter long Bruys, Henry long Lausanne and olketa narawan wea lusim church. Long olketa year bihaen, samfala wea mekhae long Bible hem: John Wycliffe (samting olsem 1330-1384), William Tyndale (samting olsem 1494-1536), Henry Grew (1781-1862), and George Storrs (1796-1879).

“NO ENI SAMTING SAVVE STOPEM TOKTOK BILONG GOD”

18. (a) Long wanem wei nao olketa Bible student long mek-19 century studyim Bible? (b) Why nao datwan hem gudfala wei for study?

18 Olketa wea nating tinghae long Bible no savve stopem pipol for lanem tru samting long Bible. Long 2 Timothy 2:9, hem sei: “No eni samting savve stopem toktok bilong God.” Long 1870, wanfala grup wea laek for savve long truth start for studyim Bible. Hao nao olketa duim datwan? Firstaem, samwan bae askem kwestin abaotem wanfala subject and evriwan bae story raonem. Then olketa readim evri scripture wea join witim datfala subject. Taem olketa agree long wanem evri scripture hia talem, olketa disaedem stretfala ansa and raetem wanem olketa disaedem. Datwan hem gudfala wei for study bikos olketa followim wanem olketa aposol and elder long first century duim. Iumi tinghae long wei wea olketa faithful man hia barava mek sure wanem olketa bilivim hem followim Bible. Gogo, datfala grup garem nem Olketa Jehovah’s Witness.

19. Wanem nao yeartext for 2012, and why nao hem fitim?

19 Wanem iumi bilivim hem kam from Bible. Dastawe Governing Body bilong Olketa Jehovah’s Witness chusim toktok wea Jesus talem long John 17:17 for yeartext for 2012. Hem sei: ‘Toktok bilong iu hem tru.’ Evriwan wea laekem God for hapi long wanem olketa duim mas followim tru samting long Bible. So iumi shud traem best for followim wanem Bible talem.

[Footnote]

a Samfala kolem Valdès long Pierre Valdès or Peter Waldo, bat iumi no barava savve wanem nao first nem bilong hem.

[Blurb long page 8]

Yeartext for 2012: ‘Toktok bilong iu hem tru.’ —John 17:17.

[Piksa long page 7]

Waldo

[Piksa long page 7]

Wycliffe

[Piksa long page 7]

Tyndale

[Piksa long page 7]

Grew

[Piksa long page 7]

Storrs

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem