Worshipim God wea Mekem Iumi Free
“Samting wea showimaot iumi lovem God, hem taem iumi obeyim olketa law bilong hem, and olketa law bilong hem no hard tumas for obeyim.”—1 JOHN 5:3.
WANEM NAO ANSA BILONG IU?
Satan laekem iumi for garem wanem tingting abaotem olketa law bilong God?
Why nao iumi mas barava chusim gud olketa fren bilong iumi?
Wanem nao bae helpem iumi for gohed faithful long God wea mekem iumi free?
1. Waswe, Jehovah kontrolem evri samting wea olketa man wea worshipim hem duim? Storyim example.
JEHOVAH nomoa barava free for duim eni samting wea hem laekem. Nomata olsem, hem evritaem duim samting wea stret. And tu, hem no kontrolem evri samting wea olketa man wea worshipim hem duim, bat olketa free for disaedem samting and duim eni samting wea olketa laek for duim wea hem stret. Olsem example, wanfala samting nomoa God talem Adam and Eve for no duim. Hem stopem tufala for no kaikaim “frut from datfala tree wea piksarem wei for savve long gud samting and nogud samting.” (Gen. 2:17) So tufala fit for duim wanem God laekem and tufala barava free for disaed hao for duim datwan!
2. Wanem nao Adam and Eve duim wea mekem tufala kamap slave bilong sin?
2 Why nao God no putim staka law for Adam and Eve followim? Datwan hem bikos Jehovah wakem tufala long image bilong hem and tufala garem konsens. Hem expectim tufala for duim stret samting from tufala lovem hem. (Gen. 1:27; Rom. 2:15) Sorre samting nao, Adam and Eve no showimaot tufala tinghae long Jehovah and wei wea tufala free. Bat tufala laek disaed seleva wanem nao stret and no stret. Tufala tingse diswan bae mekem tufala moa free, bat datwan hem no happen. Tufala witim olketa pikinini bilong tufala kamap slave bilong sin, and from datwan olketa safa and dae.—Rom. 5:12.
3, 4. Satan laekem iumi for garem wanem tingting abaotem olketa law bilong God?
3 From Satan switim Adam and Eve wea perfect and staka angel tu for no stap anda long rul bilong God, hem savve switim iumi tu for duim sem samting. Distaem Satan iusim olketa sem trik nomoa. Hem laekem iumi for tingse olketa law bilong God hem strict tumas. Satan laekem iumi for tingse sapos iumi servem God bae iumi no enjoyim laef and bae iumi boring nomoa. (1 John 5:3) Datwan nao tingting bilong pipol long world, and sapos iumi kaban witim olketa maet gogo iumi tu garem sem tingting. Wanfala sista wea distaem hem 24 year storyim hevi wea hem kasem from olketa nogud fren bilong hem bifor. From hem no laek for difren from olketa, hem followim tingting bilong olketa, gogo, disfala sista hem durong. Maet iu tu kasem hevi from olketa narawan.
4 Sorre tumas, maet samfala long kongregeson tu spoelem gudfala wei bilong narawan. Wanfala young brata sei: “Mi savve long samfala young wan long kongregeson wea frenim boy or gele long aotsaed. Gogo, mi luksavve taem mi spendem staka taem witim olketa mi start for followim tingting bilong olketa. From datwan mi no fren gud witim Jehovah olsem bifor. Mi no enjoyim olketa meeting, and mi go preach tu-thri taem nomoa. Long datfala taem nao mi luksavve mi mas finis for kaban witim olketa, and hem nao wanem mi duim!” Waswe, iu luksavve pipol wea iu kaban witim savve helpem or spoelem iu? Tingim wanfala example from Bible wea savve helpem iumi distaem.—Rom. 15:4.
HEM SWITIM OLKETA
5, 6. Wanem samting nao Absalom duim for trikim pipol, and waswe, plan bilong hem win?
5 Bible story abaotem staka man wea spoelem gudfala wei bilong narawan. Wanfala nao hem Absalom wea hem son bilong King David. Absalom hem wanfala naesbola man. Olsem Satan hem duim, Absalom letem feeling for laekem samting wea no stret for grow long heart bilong hem. Hem laek for aotem dadi bilong hem mekem hemseleva nao kamap king, nomata hem no garem raet for kamap king.a Hem ososo long pipol for mekem olketa tingse hem laek helpem olketa bat King David no laek helpem olketa. Olsem Satan duim long garden bilong Eden, Absalom mekem pipol tingse hem tingim olketa, and long semtaem hem laea abaotem dadi bilong hem.—2 Sam. 15:1-5.
6 Waswe, Absalom win long plan bilong hem? Iumi savve hem win lelebet bikos Bible hem sei: “Absalom gohed switim olketa man long Israel for saedem hem.” (2 Sam. 15:6) Absalom trikim staka man, bat gogo plan bilong hem fail. Absalom hem praod tumas and from diswan hem dae and staka thousand man wea hem trikim olketa dae tu.—2 Sam. 18:7, 14-17.
7. Wanem nao iumi lanem from samting wea Absalom duim? (Lukim piksa long page 14.)
7 Why nao hem isi tumas for Absalom switim olketa Israelite? Maet hem bikos olketa laek kasem samting wea hem promisim long olketa, or maet hem bikos hem naesbola man. Nomata wanem nao reason, main point hem olsem: Olketa no faithful long Jehovah and king wea hem chusim. Distaem, Satan gohed iusim samfala wea olsem Absalom for trae trikim olketa wea worshipim Jehovah. Maet olketa sei olketa law bilong Jehovah strict tumas, or pipol wea no worshipim Jehovah nao olketa enjoyim laef. Taem iu herem kaen samting olsem, waswe, bae iu luksavve olketa laea nomoa and bae iu gohed faithful long God? Waswe, bae iu luksavve “datfala perfect law” bilong Jehovah, wea hem nao law bilong Christ, hem nomoa savve mekem iu barava free? (Jas. 1:25) Sapos iu luksavve long olketa samting hia, iu mas showimaot iu barava tinghae long datfala law, and no letem eni samting switim iu for duim samting wea Jehovah no laekem.—Readim 1 Peter 2:16.
8. Wanem nao samfala example wea showimaot pipol wea brekem olketa law bilong Jehovah no hapi?
8 Satan laekem tumas for trikim olketa young wan. Wanfala brata wea distaem hem winim 30 year, hem sei taem hem teenager hem no ting long olketa law bilong Jehovah olsem samting wea savve protectim hem. Long tingting bilong hem, olketa law hia mekem hem no free for duim wanem hem laekem. From hem garem kaen tingting olsem, gogo hem durong. Bat datwan no mekem hem hapi. For staka year hem barava feel guilty and hem sorre long wanem hem duim. Wanfala sista wea durong taem hem teenager hem sei bihaen hem duim datwan hem sorre and hem feel nogud abaotem hemseleva. Hem sei tu: “Nomata datwan hem happen 19 year go finis, mi tingim yet datfala nogud samting wea mi duim.” Narafala sista hem sei: “From mi savve samting wea mi duim mekem pipol wea mi lovem barava feel nogud, datwan spoelem tingting bilong mi, mekem mi barava wikdaon, and mekem mi feel sorre tumas. Hem nogud tumas for stap farawe from Jehovah.” Satan no laekem iu for tingim wanem nao savve kamaot from wei for duim sin.
9. (a) Olketa wanem kwestin nao iumi mas ting raonem? (b) Why nao hem important for iumi savve gud long God?
9 Sorre samting nao, staka young Christian, and samfala wea no young tu, no obeyim God and olketa kasem barava nogud samting from datwan! (Gal. 6:7, 8) So iumi wanwan mas ting raonem olketa kwestin hia: ‘Waswe, mi luksavve long olketa trik bilong Satan? Waswe, mi ting long Jehovah olsem best Fren bilong mi, wea evritaem talem tru samting long mi and laekem mi for kasem gud samting? Waswe, mi barava bilivim Jehovah bae no enitaem holem bak eni gud samting from mi wea bae mekem mi hapi?’ (Readim Isaiah 48:17, 18.) For sei ‘yes’ long olketa kwestin hia, iu mas savve gud long Jehovah. Iu mas luksavve Jehovah givim iu olketa law and principle insaed long Bible bikos hem lovem iu, no bikos hem laek stopem iu for duim samting wea iu laek for duim.—Ps. 25:14.
PREA FOR JEHOVAH MEKEM IU WISE AND FOR IU OBEYIM HEM
10. Why nao iumi shud followim example bilong King Solomon taem hem young?
10 Taem Solomon hem young yet, hem prea olsem long Jehovah: “Mi pikinini nomoa and mi no garem savve.” Then Solomon askem Jehovah for helpem hem garem wisdom and for obeyim Hem. (1 Ki. 3:7-9, 12) Jehovah givim Solomon samting wea hem askem. Sapos iu prea for sem samting, Jehovah bae ansarem prea bilong iu tu, nomata iu young or olo. Jehovah bae no duim mirakol for mekem iu wise long semtaem, bat bae hem mekem iu wise sapos iu studyim gud Bible, prea for holy spirit, and followim spiritual instruction wea iu kasem long kongregeson. (Jas. 1:5) And Jehovah savve mekem olketa young wan for wise winim pipol wea no obeyim hem, nomata olketa hia “wise and skul gud” tu.—Luke 10:21; readim Psalm 119:98-100.
11-13. (a) Wanem important samting nao iumi savve lanem from Psalm 26:4, Proverbs 13:20, and 1 Corinth 15:33? (b) Hao nao bae iu followim olketa principle hia long laef bilong iu?
11 For savve gud long Jehovah hem important for studyim Bible and ting raonem datwan. Distaem bae iumi storyim samfala scripture wea showimaot why hem important for duim diswan. Evri scripture hia storyim important principle wea bae helpem iumi for chusim gud olketa fren bilong iumi. Psalm 26:4 hem sei: “Mi no sidaon witim olketa man wea no honest, and mi no kaban witim olketa wea haedem really wei bilong olketa.” Proverbs 13:20 hem sei: “Man wea fren witim pipol wea wise bae hem wise, bat man wea fren witim pipol wea krangge bae hem kasem nogud samting.” And 1 Corinth 15:33 hem sei: “Sapos man hem fren witim pipol wea wei bilong olketa hem nogud, olketa bae spoelem gudfala wei bilong hem.”
12 Wanem important samting nao iumi lanem from olketa scripture hia? (1) Jehovah laekem iumi for chusim gud olketa fren bilong iumi. Hem laek for protectim iumi mekem iumi no duim eni samting wea savve spoelem iumi, and wei wea iumi fren witim hem. (2) Olketa wea iumi kaban witim savve mekem iumi duim gud samting or nogud samting. Toktok long thrifala scripture wea iumi readim long paragraf 11 showimaot Jehovah trae for kasem heart bilong iumi. Olketa wea raetem olketa scripture hia no talem olketa rul, bat olketa talem olketa principle wea tru. Hem olsem Jehovah hem sei long iumi: ‘Diswan nao tru samting. So wanem nao bae iu duim? Wanem nao heart bilong iu laekem?’
13 From thrifala scripture hia storyim olketa principle wea tru, olketa fitim pipol long bifor and iumi distaem tu. Olketa fitim staka difren samting wea happen long laef bilong iumi. Iumi wanwan shud ting raonem olketa kwestin hia: Wanem taem or wanem kaen ples nao maet mi savve meetim pipol “wea haedem really wei bilong olketa”? Wanem nao mi savve duim for no kaban witim olketa? (Prov. 3:32; 6:12) Hu nao “pipol wea wise” wea Jehovah laekem mi for fren witim olketa? Hu nao “pipol wea krangge” wea hem no laekem mi for kaban witim olketa? (Ps. 111:10; 112:1; Prov. 1:7) Sapos mi fren witim pipol wea wei bilong olketa hem nogud, datwan bae spoelem olketa wanem “gudfala wei” bilong mi? Waswe, “pipol wea wei bilong olketa hem nogud,” hem minim pipol long world nomoa? (2 Pet. 2:1-3) Wanem nao ansa bilong iu for olketa kwestin hia?
14. Wanem nao hem gud for storyim long Famili Worship?
14 Hem gud sapos iu readim and ting raonem olketa nara scripture tu wea bae helpem iu for savve long tingting bilong God abaotem olketa samting wea affectim iu and famili bilong iu.b Waswe, iufala olketa dadi and mami savve duim olsem long Famili Worship? Taem iufala duim olsem, goal bilong iufala hem for helpem evriwan long famili for luksavve olketa law and principle bilong God showimaot hem barava lovem iumi. (Ps. 119:72) Sapos famili duim kaen study olsem, datwan bae helpem evriwan long famili for fren gud tugeta and fren gud witim Jehovah tu.
15. Wanem nao bae helpem iu for luksavve sapos iu wise and willing for obey?
15 Wanem nao bae helpem iu for luksavve sapos iu wise and willing for obey? Wanfala samting wea savve helpem iu hem for ting raonem sapos iu garem sem tingting olsem olketa wea worshipim God bifor. Tingim King David wea sei: “God bilong mi, mi hapi tumas for duim samting wea iu laekem. Law bilong iu hem stap insaed long heart bilong mi.” (Ps. 40:8) Man wea raetem Psalm 119 tu hem sei: “Mi laekem tumas law bilong iu! Hem nao samting wea mi ting raonem long full day.” (Ps. 119:97) For garem sem feeling olsem, iu mas waka hard. Iu mas studyim gud Bible, prea, and ting raonem samting wea iu readim. Taem iuseleva kasem olketa blessing from iu obeyim olketa law bilong Jehovah, datwan tu bae helpem iu for laekem tumas olketa law bilong hem.—Ps. 34:8.
FAET FOR PROTECTIM WEI WEA IU FREE!
16. Sapos iumi laek for protectim wei wea iumi free, wanem nao iumi mas no forgetim?
16 Start long bifor kam staka nation willing for faetem olketa war bikos olketa laek for free. From iu wanfala tru Christian, iu tu shud barava willing for faet for protectim wei wea iu free! Iu mas againstim Satan and tingting bilong pipol long world. Bat no forget, iu mas faet againstim tu olketa wik point bilong iu and heart wea savve trikim iu. (Jer. 17:9; Eph. 2:3) Jehovah savve helpem iu for winim datfala faet. Taem iu chus for duim stret samting, tufala gud samting nao savve kamaot from datwan. First samting, iu bae mekem heart bilong Jehovah hapi. (Prov. 27:11) Mek-tu samting, taem iu luksavve iu kasem gud samting from iu obeyim “datfala perfect law wea mekem man free,” datwan bae strongim iu for gohed wakabaot long “datfala road wea no isi” wea hem lead go long laef olowe. Long future bae iu barava free, wea hem nao samting Jehovah promisim for evriwan wea faithful long hem.—Jas. 1:25; Matt. 7:13, 14.
17. Taem iumi duim mistek, why nao iumi shud no feel nogud tumas, and hao nao Jehovah savve helpem iumi?
17 Hem tru, iumi evriwan savve duim mistek samfala taem. (Eccl. 7:20) Taem iu duim mistek, iu mas no wikdaon or feel nogud tumas abaotem iuseleva. Sapos iu duim mistek, duim samting for stretem datwan nomata maet iu need for askem olketa elder for helpem iu tu. James hem sei “prea wea olketa [elder] talem from olketa garem faith bae mekem datfala man wea sik hem gud bak, and Jehovah bae mekem hem strong. And tu, God bae forgivim eni sin wea hem duim finis.” (Jas. 5:15) No forget, God hem garem bigfala mercy and hem leadim iu kam long kongregeson bikos hem lukim gud samting long heart bilong iu. (Readim Psalm 103:8, 9.) Jehovah bae evritaem helpem iu sapos iu worshipim hem long full heart bilong iu.—1 Chron. 28:9.
18. Wanem nao iumi mas duim mekem Jehovah savve protectim iumi?
18 Long last naet bifor hem dae, Jesus prea witim 11-fala faithful aposol bilong hem and askem Dadi bilong hem for protectim olketa. Hem talem disfala naes toktok: “Lukaftarem olketa mekem Satan no spoelem olketa.” (John 17:15) Jesus tingim olketa aposol bilong hem long datfala taem, and hem tingim evriwan wea followim hem long distaem tu. So iumi savve Jehovah bae ansarem prea bilong Jesus and protectim iumi long distaem. Proverbs 2:7, 8 hem sei Jehovah hem olsem wanfala shield for olketa wea faithful long hem, and “hem bae protectim gogo bilong olketa wea faithful long hem.” (Prov. 2:7, 8) Samfala taem hem no isi for obeyim olketa law bilong Jehovah. Bat olketa wea obeyim Jehovah nomoa bae kasem laef olowe and kamap barava free. (Rom. 8:21) No letem eniwan trikim iu and mekem iu lusim datwan!
[Olketa Footnote]
a Absalom hem born finis taem God hem promisim David wanfala “pikinini” bilong hem wea no born yet bae kamap king for changem hem. So Absalom shud luksavve Jehovah no chusim hem for kamap king for changem David.—2 Sam. 3:3; 7:12.
b Samfala scripture wea iu savve storyim witim famili bilong iu hem 1 Corinth 13:4-8, wea Paul hem story abaotem love, and Psalm 19:7-11, wea storyim olketa blessing wea iumi savve kasem sapos iumi obeyim olketa law bilong Jehovah.
[Olketa Piksa long page 14]
Hao nao bae iumi luksavve long samfala distaem wea olsem Absalom, and protectim iumiseleva from olketa?