Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w13 12/15 pp. 27-31
  • Taem Marit Partner Bilong Iu Hem Dae

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Taem Marit Partner Bilong Iu Hem Dae
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2013
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • SORRE WEA NO SAVVE FINIS KWIKTAEM
  • TINGIM TUDAY NOMOA
  • RESURRECTION HOPE HEM COMFORTIM IUMI
  • HOPE HEM STAP
  • Krae Witim Olketa wea Krae
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2017
  • Hao Nao Narafala Pipol Savve Help?
    Taem Samwan wea Iu Lovem Hem Dae
  • Hao Nao Mi Savve Live Witim Sorre Bilong Mi?
    Taem Samwan wea Iu Lovem Hem Dae
  • Waswe, Hem Stret for Feel Olsem?
    Taem Samwan wea Iu Lovem Hem Dae
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2013
w13 12/15 pp. 27-31

Taem Marit Partner Bilong Iu Hem Dae

BIBLE sei hasband mas “lovem waef bilong hem olsem hem lovem hemseleva.” Waef “mas barava respectim hasband bilong hem.” Tufala mas kamap “wanfala body nomoa.” (Eph. 5:33; Gen. 2:23, 24) Gogo, love and feeling for laek faithful long each other hem kamap moa strong. Olsem olketa rut bilong tufala tree wea grow klosap long each other, feeling bilong hasband and waef wea hapi long marit bilong tufala hem join tugeta and kamap strong.

Bat waswe sapos wanfala hem dae? Taem datwan happen, datfala klos wei for fren hem finis nao. Partner bilong hem savve sorre, lonely, and maet hem feel kros or guilty tu. Insaed 58 year wea Daniella hem marit, hem savve long staka wea marit partner bilong olketa hem dae.a Bat bihaen hasband bilong hem dae, hem sei: “Long firstaem mi nating minim feeling bilong olketa. Bat taem diswan kasem mi nao, mi just minim.”

SORRE WEA NO SAVVE FINIS KWIKTAEM

Samfala man wea duim research sei hevi wea man kasem taem marit partner dae hem winim eni nara hevi. Plande wea marit partner bilong olketa dae agree witim datwan. Hasband bilong Millie dae bihaen tufala marit for 25 year. Nomata datwan hem longtaem bifor, taem hem story abaotem feeling bilong hem distaem, hem sei: “Mi feel olsem mi numb.”

Susan tingse olketa widow woman wea sorre for staka year bihaen hasband bilong olketa dae olketa ova tumas long feeling bilong olketa. Then hasband bilong hem wea tufala marit for 38 year hem dae. Nomata 20 year go pas finis, hem sei: “Evriday mi tingim hem.” Plande taem hem krae bikos hem barava missim hem.

Bible tu showimaot taem marit partner dae man savve sorre for longfala taem. Taem Sarah dae, hasband bilong hem Abraham “sorre and hem krae.” (Gen. 23:1, 2) Nomata Abraham bilivim man wea dae savve laef bak, hem barava sorre taem waef bilong hem dae. (Heb. 11:17-19) Jacob barava lovem waef bilong hem Rachel, and bihaen hem dae hem nating forgetim hem. Hem story abaotem waef bilong hem long olketa son bilong hem.—Gen. 44:27; 48:7.

Wanem nao iumi savve lanem from olketa example hia long Bible? Olketa wea marit partner dae savve sorre for plande year. Taem olketa krae and sorre, iumi mas no tingse olketa ova tumas, bat iumi mas luksavve hem nao samting wea savve kasem man taem partner bilong hem dae. Maet for staka year iumi mas sapotim olketa and trae for minim feeling bilong olketa.

TINGIM TUDAY NOMOA

Laef bilong samwan bihaen marit partner bilong hem dae hem no olsem taem hem singol bifor. Bihaen tufala marit for staka year, hasband savve hao for comfortim waef bilong hem and encouragem hem taem hem sorre or feel nogud long eni samting. Sapos hasband dae, datfala love and comfort hem nomoa nao. Olsem tu, waef savve hao for encouragem hasband bilong hem and mekem hem feel hapi. Naesfala toktok wea hem talem, wei wea hem lukaftarem hasband and tingim hem, hem barava spesol samting. Sapos waef dae, hem savve misstim tumas evri samting wea waef savve duim for hem. Dastawe, taem samfala wea marit partner dae olketa tingim future, datwan savve mekem olketa fraet and wari tumas. Wanem Bible principle nao savve helpem olketa for no wari and for garem peace?

Jesus sei: “No warim samting wea bae happen tumoro, leavim go datwan for tumoro nao, bikos evri day bae olketa problem kamap. Tingim nomoa olketa problem wea iufala kasem tuday.” (Matt. 6:34) Taem Jesus talem datfala toktok, hem story abaotem olketa physical need bilong iumi, bat toktok hia helpem tu staka wea marit partner bilong olketa dae. Charles, wea waef bilong hem dae hem sei olsem bihaen samfala month: “Mi still missim Monique tumas, and samfala taem datfala feeling hem strong winim taem hem dae. Bat mi luksavve hem normal for feel olsem, and mi savve gogo, bae sorre hia hem isisi katdaon.”

Charles hem savve diswan bae tek taem. Hao nao hem deal witim datwan? Hem sei: “Jehovah helpem mi for tingim tuday nomoa.” Datfala feeling for sorre hem no finis kwiktaem, bat Charles no letem datwan for barava spoelem hem. Sapos marit partner bilong iu dae, traem best for tingim tuday nomoa, olsem Jesus talem. Iu no savve wanem gud samting nao maet happen or wanem samting nao bae encouragem iu long each day.

Hem no plan bilong Jehovah for olketa man dae. Bat dae hem wanfala long olketa “samting wea Devil hem duim.” (1 John 3:8; Rome 6:23) Satan iusim dae and wei wea pipol fraet for dae for mekem olketa olsem slave and no garem hope. (Heb. 2:14, 15) Satan hem hapi taem samwan tingse hard tumas for hem hapi moa, nomata long niu world bilong God tu. So barava sorre feeling wea man garem taem marit partner bilong hem dae, hem samting wea kamaot from sin bilong Adam and olketa kleva trik bilong Satan. (Rome 5:12) Jehovah bae finisim evri nogud samting wea Satan kosim taem hem finisim dae. Staka wea marit partner dae tu bae kamap free from disfala wei for fraetem dae wea Satan mekem pipol for garem.

Taem olketa wea dae laef bak long earth, staka samting bae difren. Wei wea evriwan stap tugeta long datfala taem bae difren from distaem. Olsem example, olketa dadi, mami, grani, and olketa laen dadi wea bae laef bak bae isisi kamap perfect witim olketa pikinini and grani bilong olketa. Bae no eniwan olo long datfala taem. Maet olketa young wan need for changem tingting bilong olketa abaotem olketa grani bilong olketa. And iumi sure olketa change hia witim staka nara change moa long niu world, bae help for mekem iumi garem laef wea winim laef wea iumi garem distaem.

Maet iumi garem staka kwestin abaotem olketa wea bae laef bak. Olsem example, wanem nao bae happen long samwan wea wan or tufala marit partner bilong hem dae? Olketa Sadducee askem kwestin abaotem wanfala woman wea first hasband bilong hem dae, then mek-tu hasband bilong hem dae, gogo sevenfala hasband evriwan dae. (Luke 20:27-33) Long niu world, bae evriwan hia hao? Iumi no savve, and hem iusles nomoa for iumi wari abaotem samting wea iumi no savve yet long hem. Iumi mas trustim God. Iumi barava sure long future evri samting wea Jehovah duim bae hem gud. Hem samting for iumi luk forward long hem, and no samting for fraetem.

RESURRECTION HOPE HEM COMFORTIM IUMI

Wanfala barava klia teaching long Bible nao hem olketa wea dae bae laef bak. Olketa story long Bible abaotem olketa wea laef bak pruvim “evriwan wea stap insaed long grev bae herem toktok bilong [Jesus] and laef bak.” (John 5:28, 29) Pipol wea laef long datfala taem bae hapi for meetim olketa wea laef bak, and olketa wea laef bak bae hapi narawe.

Taem staka billion pipol laef bak, pipol long full earth bae hapi tumas. (Mark 5:39-42; Rev. 20:13) Wei for ting raonem disfala mirakol wea bae happen long future savve comfortim iumi evriwan wea famili member or fren bilong iumi hem dae.

Waswe, bae eniwan sorre taem olketa hia laef bak? Bible sei nomoa. Long Isaiah 25:8 hem sei Jehovah “bae finisim dae for olowe.” Sorre feeling wea man kasem taem samwan hem dae bae finis tu bikos datfala profesi sei tu: “Jehovah wea hem Lord bilong evri samting bae draem tias long eye bilong evriwan.” Sorre wea iu kasem distaem bikos marit partner bilong iu hem dae bae nomoa nao taem pipol laef bak.

No eniwan minim evri samting abaotem wanem God bae duim long niu world. Jehovah hem sei: “Olsem skae hem hae winim earth, olketa wei and tingting bilong mi hem hae winim olketa wei and tingting bilong iufala.” (Isa. 55:9) Promis wea Jesus talem abaotem resurrection givim iumi chance for trust long Jehovah, olsem Abraham hem duim. Main samting wea evri Christian mas duim distaem hem for obeyim God mekem olketa fit for stap long datfala niu world witim olketa wea bae laef bak.—Luke 20:35.

HOPE HEM STAP

Sapos iu tingim evritaem hope bilong iu, datwan bae helpem iu for no wari abaotem future. Long tingting bilong olketa man, future hem no mas gud bat olketa promis bilong Jehovah mekem iumi garem hope. Iumi no barava savve long hao Jehovah bae provaedem evri samting wea iumi needim and laekem, bat iumi barava sure hem bae duim datwan. Aposol Paul sei: “Bihaen man kasem samting wea hem hope for hem, hem no hope for datwan nao, bikos hu nao bae gohed for hope for samting wea hem kasem finis? Bat sapos iumi hope for samting wea iumi no kasem yet, iumi gohed for weitim datwan and no givap.” (Rome 8:24, 25) Sapos iu barava hope long olketa promis bilong God, diswan bae helpem iu for no givap. Sapos olsem, bae iu kasem datfala nambawan future wea Jehovah bae “givim iu olketa samting wea heart bilong iu laekem.” Hem bae “givim long evri samting wea laef evri samting wea olketa laekem.”—Ps. 37:4; 145:16; Luke 21:19.

Bifor Jesus hem dae, olketa aposol bilong hem barava wari and fraet. Jesus comfortim olketa taem hem sei: “Iufala no wari. Showimaot faith long God, and showimaot faith long mi tu.” Hem sei tu: “Iufala bae no stap seleva for olowe. Bae mi kam bak long iufala.” (John 14:1-4, 18, 27) Kam kasem distaem, datfala toktok bilong hem givim hope long olketa anointed Christian and helpem olketa for no givap. Olketa wea laekem tumas for lukim moa olketa famili member or fren wea dae mas no lus hope tu. Jehovah and Son bilong hem bae no letem iu for sorre olowe. Olketa wea dae bae laef bak. Klosap nao bae iu lukim moa partner wea iu barava missim distaem.

a Mifala changem olketa nem.

Encouragem Olketa wea Marit Partner Hem Dae

Bihaen marit partner bilong wanfala Christian hem dae, maet staka kam long haos for comfortim and helpem hem. Olsem example, wanfala widow woman bae tinghae long help wea hem kasem from olketa famili and fren. Bat maet hem sorre for longfala taem, and hem needim comfort and sapot bilong olketa for longfala taem tu. Bible sei: “Gudfala fren hem lovem iu olowe, and hem olsem brata wea iu savve depend long hem long taem bilong trabol.”—Prov. 17:17.

Wanem nao bae iu talem long samwan wea marit partner bilong hem dae? Bible sei: “Iufala evriwan mas garem wan mind, sorre witim olketa wea safa, lovem olketa brata, tingim and kaen long narawan.” (1 Pet. 3:8) For lelebet longtaem, maet datfala Christian no mas feel gud. So nomata iu tingse iu kaen taem iu sei “Iu hao?” or “Iu olraet?” maet datwan hem no best samting for talem. Datwan savve mekem hem feel nogud and tingse iumi askem krangge kwestin bikos hem nating feel olraet. Betawei iumi talem naesfala toktok olsem: “Mi barava hapi for lukim iu,” or “Taem mi lukim iu long meeting, datwan encouragem mi.”

Maet iu savve askem hem for kam kaikai long haos bilong iu or for iutufala duim samting tugeta. Marcos, wea waef bilong hem dae, kasem comfort from olketa fren wea visitim hem. Wanem nao olketa story abaotem? Hem sei: “Mifala no storyim tumas olketa problem bilong mi bat mifala storyim samting wea encouragem mifala evriwan.” Wanfala widow woman, Nina, hem sei: “Plande taem olketa gudfala fren bilong mi talem toktok long taem wea barava fitim. Samfala taem olketa no talem eni samting, bat olketa kam stap witim mi nomoa.”

Sapos hem laek for story abaotem wanem nao happen gogo partner bilong hem dae, lisin gud and patient witim hem. No askem tumas kwestin. No judgem hem. No tingse iu mas talem hem wanem nao stretfala wei for showimaot sorre, or hao long nao hem shud sorre. No feel nogud sapos hem laek stap seleva. Iu savve kam bak narataem. Gohed showimaot love long hem.—John 13:34, 35.

Waswe, Iu Garem Olketa Kwestin Abaotem Future?

Iumi evriwan laek for savve hao olketa promis bilong Jehovah bae kamap tru. Plande taem nao Abraham savve ting raonem promis bilong God for givim hem wanfala son. Jehovah encouragem hem for patient. Gogo datfala faithful man kasem samting wea Jehovah promisim.—Gen. 15:2-5; Heb. 6:10-15.

Taem Jacob herem report wea sei luk olsem Joseph hem dae, Jacob barava missim son bilong hem. Staka year bihaen, Jacob gohed sorre for son bilong hem wea hem tingse hem dae finis. Bat bihaen, Jehovah blessim Jacob wea faithful, and datfala blessing hem winim wanem hem tingim. Gogo Jacob lukim Joseph moa and hem hapi tumas for lukim olketa grani bilong hem. Jacob sei: “Mi tingse bae mi nating lukim iu moa, bat God letem mi for lukim iu and olketa pikinini bilong iu tu.”—Gen. 37:33-35; 48:11.

Wanem nao iumi savve lanem from olketa story hia? First samting, iumi mas trustim hao no eni samting savve stopem Olmaeti God for duim wanem hem laekem. Mek-tu samting, sapos iumi prea and duim samting wea Jehovah hapi long hem, bae hem lukaftarem iumi distaem, and long future bae hem givim iumi evri samting wea iumi needim and laekem. Paul sei: “From paoa bilong hem waka insaed long iumi, samting wea God savve duim hem barava winim nao wanem iumi askem or tingim. So from samting wea hem iusim kongregeson and Christ Jesus for duim, hem fit for kasem praise for olowe. Amen.”—Eph. 3:20, 21.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem