Iumi Mas Holy Long Evri Samting wea Iumi Duim
“Iufala mas holy long evri samting wea iufala duim.”—1 PET. 1:15.
1, 2. (a) Wanem nao Jehovah sei pipol bilong hem mas waka hard for duim? (b) Long disfala study bae iumi storyim olketa wanem kwestin?
OLKETA Christian mas holy olsem olketa Israelite bifor olketa mas holy. Jehovah iusim holy spirit for mekem aposol Peter storyim toktok from Bible buk Leviticus for showimaot datwan. (Readim 1 Peter 1:14-16.) Jehovah wea hem “datfala Holy God” sei olketa anointed Christian and “olketa nara sheepsheep” mas waka hard for showimaot olketa holy long evri samting wea olketa duim.—John 10:16.
2 Long disfala study, bae iumi storyim samfala principle long Leviticus wea bae helpem iumi for holy long evri samting wea iumi duim. Bae iumi storyim tu ansa bilong olketa kwestin hia: Hao nao iumi shud ting long wei for no faithful long Jehovah long samfala samting? Wanem nao iumi savve lanem long Leviticus wea savve helpem iumi for sapotim rul bilong Jehovah? Wanem nao iumi lanem from olketa sakrifaes wea olketa Israelite givim?
KEAKEA LONG WEI FOR NO FAITHFUL
3, 4. (a) Why nao olketa Christian mas no tingse hem olraet nomoa for no obeyim Jehovah long samfala samting? (b) Why nao iumi shud no keepim kros, or changem bak nogud samting wea narawan duim long iumi?
3 Sapos iumi laekem Jehovah for hapi long iumi, iumi mas obeyim olketa law and principle bilong hem long evri samting, and no tingse hem olraet nomoa for no faithful long Jehovah long samfala samting. Iumi no stap anda long Law bilong Moses distaem, bat datfala Law helpem iumi for minim wanem Jehovah sei hem stret and wanem hem no stret. Olsem example, God sei olsem long olketa Israelite: “Iu mas no changem bak nogud samting wea narawan duim long iu and iu mas no keepim kros. Iu mas lovem narawan long sem wei wea iu lovem iuseleva. Mi nao Jehovah.”—Lev. 19:18.
4 Jehovah no laekem iumi for keepim kros, or for changem bak nogud samting wea narawan duim long iumi. (Rome 12:19) Sapos iumi no obeyim olketa law and principle bilong God, datwan bae mekem Satan hapi, and tu, datwan bae spoelem nem bilong God. Nomata sapos eniwan duim samting wea mekem iumi feel nogud, iumi shud no gohed keepim kros. Bible sei iumi olsem “olketa clay pot wea garem expensive samting insaed.” Datfala expensive samting hem piksarem ministry wea iumi duim. (2 Cor. 4:1, 7) Iumi no laek for keepim kros bikos datwan hem olsem iumi putim acid long clay pot wea garem expensive samting insaed.
5. Wanem nao iumi lanem from samting wea kasem Aaron taem tufala son bilong hem dae? (Lukim piksa long start bilong study.)
5 Long Leviticus 10:1-11 hem storyim wanfala barava nogud samting wea kasem famili bilong Aaron. Jehovah mekem fire kam daon from heven and killim dae Nadab and Abihu, tufala son bilong Aaron. Then God stopem Aaron and famili bilong hem for no sorre or krae for tufala hia. Datwan barava testim faith bilong olketa! Waswe, iu showimaot iu holy long wei for no associate witim olketa famili member or olketa narawan wea disfellowship?—Readim 1 Corinth 5:11.
6, 7. (a) Wanem nao iumi mas tingim sapos samwan askem iumi for tekpart long wedding wea kamap insaed wanfala church? (Lukim footnote.) (b) Hao nao iumi savve explainim why iumi no savve tekpart long wedding wea kamap insaed wanfala church?
6 Maet iumi no kasem semkaen test wea Aaron and famili bilong hem kasem. Bat waswe sapos relative wea no Witness hem invaetem iumi for attendim and tekpart long wedding bilong hem wea kamap insaed wanfala church? No eni law long Bible hem sei iumi no savve attend, bat Bible storyim olketa principle wea iumi shud ting raonem for helpem iumi disaedem wanem for duim.a
7 Iumi laek for disaedem samting wea mekem Jehovah hapi. Bat maet olketa relative wea no Witness no minim why iumi mekem datfala disison. (1 Pet. 4:3, 4) Iumi no laek for mekem olketa feel nogud, so iumi mas explainim gud why iumi mekem datfala disison and duim datwan long kaenfala wei. Hem gud for explainim datwan long olketa longfala taem lelebet bifor datfala wedding kamap. Iumi savve sei thankiu long olketa for askem iumi for tekpart long datfala wedding. Then iumi savve talem olketa iumi laekem olketa for hapi long big day bilong olketa, and iumi no laek for mekem olketa or guest bilong olketa for feel shame from iumi no join insaed eni samting wea kamap insaed church taem datfala marit hem gohed. Diswan hem wanfala wei wea iumi savve showimaot iumi faithful long Jehovah long evri samting wea iumi duim.
SAPOTIM RUL BILONG JEHOVAH
8. Hao nao Bible buk Leviticus mekhae long raet bilong Jehovah for rul?
8 Bible buk Leviticus mekhae long raet bilong Jehovah for rul. Insaed Leviticus, winim 30-fala taem nao Moses sei olketa law wea hem raetem kam from God. Dastawe Moses duim evri samting wea Jehovah talem hem for duim. (Lev. 8:4, 5) Iumi tu laek for followim example bilong Moses and evritaem duim wanem Jehovah talem long iumi. Organization bilong God bae evritaem sapotim iumi and helpem iumi for duim datwan. Bat samfala taem, iumi savve kasem test taem iumi stap seleva, olsem Jesus kasem test taem hem stap seleva long wilderness. (Luke 4:1-13) Sapos iumi trustim God and evritaem tingim hem nao garem raet for rul, datwan bae mekem iumi no fraet and gohed faithful long evri samting wea iumi duim.—Prov. 29:25.
9. Why nao samfala heitim pipol bilong God?
9 Iumi savve pipol bilong God bae kasem persecution bikos Jesus sei long olketa disaepol bilong hem: “Pipol bae spoelem iufala and killim iufala dae, and long evri kantri bae olketa heitim iufala bikos iufala olketa disaepol bilong mi.” (Matt. 24:9) Nomata pipol heitim iumi, iumi gohed for preach and showimaot iumi holy long evri samting wea iumi duim. Iumi honest, iumi klin, iumi garem gudfala wei, and iumi obeyim olketa law bilong kantri wea iumi stap. So why nao samfala pipol heitim iumi? (Rome 13:1-7) Bikos iumi evritaem sapotim rul bilong Jehovah! Iumi worshipim “hem nomoa” and no duim eni samting wea showimaot iumi no faithful long Jehovah.—Matt. 4:10.
10. Wanem nao happen long wanfala brata wea agree for joinim army?
10 From iumi “no olsem pipol long world,” iumi no teksaed and no join insaed long olketa war and politik bilong disfala world. (Readim John 15:18-21; Isaiah 2:4.) Samfala Christian no faithful saed long diswan. Staka long olketa hia repent and kam bak long Jehovah. (Ps. 51:17) Bat samfala long olketa no repent. Olsem example, long World War II, gavman long Hungary putim staka brata long prison. Wantaem olketa tekem 160 brata wea age bilong olketa no kasem yet 45 year and talem olketa for mas joinim army. Klosap evriwan long olketa sei bae olketa no joinim army, bat naenfala nao agree for joinim army. Tufala year bihaen, olketa chusim wanfala hia wea no faithful for insaed sekson for sutim dae olketa brata wea faithful. Wanfala long olketa brata hia wea faithful hem really brata bilong hem! Bat gud samting nao, olketa no killim dae olketa brata hia wea faithful.
DUIM BEST BILONG IU FOR JEHOVAH
11, 12. Wanem nao iumi savve lanem from olketa sakrifaes wea olketa long Israel bifor givim?
11 Law bilong Moses talem wanem kaen sakrifaes nao olketa Israelite mas givim. (Lev. 9:1-4, 15-21) Olketa sakrifaes hia mas best wan, bikos olketa piksarem perfect sakrifaes wea Jesus givim. Nara samting tu, Law talem olketa Israelite wanem olketa mas duim taem olketa offerim olketa sakrifaes hia. Olsem example, tingim samting wea wanfala mami wea just bornem baby mas duim. Leviticus 12:6 sei: “Taem olketa day hia for datfala woman kamap klin hem finis bihaen hem bornem wanfala boy or wanfala gele, hem mas tekem kam wanfala man sheepsheep wea no kasem wan year yet and offerim olsem sakrifaes wea olketa bonem. Hem mas tekem kam tu wanfala young kurukuru or wanfala big kurukuru for sakrifaesim olsem sin offering. Hem mas tekem kam evri samting hia and givim long priest front long datfala tabernacle.” Nomata Jehovah barava talem klia wanem hem laekem olketa for duim, hem showimaot love and hem tingim man. Olsem example, Law bilong Moses sei sapos datfala mami no savve peim wanfala sheepsheep, hem savve sakrifaesim tufala big kurukuru or tufala young wan. (Lev. 12:8) Nomata datfala mami hem poor, Jehovah lovem and tinghae long hem long sem wei wea hem lovem and tinghae long olketa wea fit for givim sakrifaes wea price bilong hem hae. Wanem nao iumi savve lanem from diswan?
12 Aposol Paul encouragem olketa Christian for “praisem God,” wea datwan hem olsem wanfala sakrifaes wea olketa givim long God. (Heb. 13:15) Iumi duim datwan taem iumi talem olketa narawan abaotem Jehovah. Olketa brata and sista wea earpas iusim saen languis taem olketa preach. Olketa Christian wea no savve go aot from haos bikos olketa olo or sik savve raetem leta for preach long pipol, duim telephone witnessing, and preach long eniwan wea kam visitim olketa. Samting wea iumi savve duim for praisem Jehovah hem depend long health bilong iumi and wanem iumi fit for duim. Nomata olsem, iumi shud evritaem duim best bilong iumi for Jehovah.—Rome 12:1; 2 Tim. 2:15.
13. Why nao iumi shud givim field service report evri month?
13 From iumi lovem Jehovah, iumi willing for duim olketa samting for praisem hem. (Matt. 22:37, 38) Wanem nao tingting bilong iumi abaotem wei wea iumi mas givim field service report evri month? Taem iumi willing for givim report bilong iumi, datwan showimaot iumi faithful long God. (2 Pet. 1:6) Bat iumi shud no tingse iumi mas spendem staka hour long ministry bikos iumi faetem hour nomoa for raetem long report. Sapos pablisa wea olo or sik no fit for duim staka samting long ministry, hem savve reportim 15 minute nomoa. From hem duim best bilong hem, Jehovah hapi long datwan. And Jehovah savve olketa brata and sista hia lovem hem and barava tinghae long privilege for preach long pipol abaotem hem. Olsem olketa Israelite bifor wea savve givim sakrifaes nomata olketa poor, olketa distaem wea olo or sik savve hapi long wanem olketa duim long ministry nomata olketa no fit for reportim staka hour. Olketa kaontem report bilong iumi witim report wea olketa brata and sista raonem world givim, and datwan helpem organization for planim waka wea pipol bilong God duim long ministry. Dastawe hem important for iumi givim field service report evri month.
STUDYIM GUD BIBLE
14. Storyim why nao iumi shud lukluk gud long hao iumi study.
14 Waswe, olketa samting wea iu lanem long Bible buk Leviticus helpem iu for tinghae long wei wea God putim disfala buk insaed long Bible? (2 Tim. 3:16) Waswe, diswan mekem iu laek for holy long evri samting wea iu duim? Jehovah laekem iumi for duim best bilong iumi for hem, and hem fit for kasem praise from iumi. Maet iu laek for studyim gud tu olketa narafala buk long Bible. (Readim Proverbs 2:1-5.) Lukluk gud long hao iu study and prea abaotem datwan. Ting raonem tufala kwestin hia: ‘Waswe, mi duim best bilong mi for Jehovah? Or waswe, from mi iusim staka taem for lukluk long TV, pleim olketa video game, sports, or duim wanem miseleva laekem, datwan mekem mi no gohed gud long spiritual wei?’ Sapos olsem, maet hem gud for ting raonem samting wea Paul talem long Bible buk Hebrew.
Waswe, iu tinghae long wei for studyim Bible and duim Famili Worship? (Paragraf 14 storyim diswan)
15, 16. Why nao Paul hem tok stret long olketa Hebrew Christian?
15 Paul hem tok stret taem hem raet go long olketa Hebrew Christian. (Readim Hebrew 5:7, 11-14.) Hem sei olsem long olketa: “Iufala slow for minim samting.” Why nao hem tok olsem? Paul lovem olketa Christian hia, olsem Jehovah lovem olketa, and hem wari abaotem olketa. Olketa tingse hem inaf for savve nomoa long olketa main teaching long Bible, so olketa olsem baby wea needim susu yet. Hem important for savve gud long olketa main teaching long Bible, bat for kamap mature Christian iumi mas “kaikaim strongfala [spiritual] kaikai.”
16 Hem fitim for olketa Hebrew Christian teachim nara pipol, batawea, olketa needim yet samwan for teachim olketa. Why nao olsem? Bikos olketa no ‘kaikaim strongfala spiritual kaikai.’ Ting raonem olketa kwestin hia: “Waswe, mi luksavve hem important for kaikaim strongfala spiritual kaikai? Waswe, mi duim datwan taem mi study seleva? Or waswe, mi no savve kaikaim strongfala spiritual kaikai and mi no savve prea evritaem tu? Waswe, maet datwan hem bikos mi no garem gudfala schedule for study evritaem? Iumi mas savve gud long olketa Bible teaching bikos iumi no preach nomoa long pipol, bat iumi mas teachim olketa for kamap disaepol tu.—Matt. 28:19, 20.
17, 18. (a) Why nao hem important for evritaem ‘kaikaim strongfala spiritual kaikai’? (b) Waswe, hem rong for Christian drinkim eni drink wea garem alcohol insaed bifor hem go long kongregeson meeting?
17 Maet staka long iumi faendem hem no isi for studyim Bible. Nomata olsem, Jehovah laekem iumi for luksavve hem important for duim datwan. Nomata iumi stap long truth for longfala taem finis or iumi niu long truth, iumi mas gohed for kaikaim strongfala spiritual kaikai. Datwan hem barava important sapos iumi laek for holy long evri samting wea iumi duim.
18 Sapos iumi laek for holy iumi mas minim gud wanem Bible talem and duim wanem God askem. Jehovah killim dae Nadab and Abihu, tufala son bilong Aaron, bikos tufala offerim sakrifaes wea tufala no garem raet for offerim, and maet tufala drunk taem tufala duim datwan. (Lev. 10:1, 2) Tingim samting wea God talem Aaron bihaen Nadab and Abihu dae. (Readim Leviticus 10:8-11.) Waswe, disfala story showimaot hem rong for Christian drinkim eni drink wea garem alcohol insaed bifor hem go long kongregeson meeting? Ting raonem olketa point hia: Iumi no stap anda long Law bilong Moses distaem. (Rome 10:4) Long samfala kantri, olketa brata and sista savve tekem lelebet alcohol taem olketa kaikai bifor olketa go long meeting. Taem olketa Jew celebratem Pasova olketa iusim fofala kap wine. Taem Jesus startim Memorial, hem talem olketa aposol for drinkim wine wea piksarem blood bilong hem. (Matt. 26:27) Bible sei hem rong for drinkim tumas alcohol and for drunk. (1 Cor. 6:10; 1 Tim. 3:8) And nara point for tingim tu, konsens bilong samfala Christian no letem olketa for drinkim eni drink wea garem alcohol insaed bifor olketa duim eni samting wea join witim worship bilong olketa. Nomata olsem, tingting bilong pipol long evri kantri abaotem alcohol hem no semsem. Important samting nao hem for olketa Christian “luksavve long samting wea holy and samting wea no holy” mekem olketa evritaem duim samting wea mekem Jehovah hapi.
19. (a) Wanem nao bae helpem iumi for kasem gud samting taem iumi duim Famili Worship and study seleva? (b) Wanem nao iu savve duim for showimaot iu laek for holy long evri samting wea iu duim?
19 Sapos iumi studyim gud Bible, bae iumi lanem staka nambawan Bible principle. Taem iumi duim Famili Worship and study seleva, iusim olketa tul wea organization provaedem for helpem iumi duim research. Gohed for lanem moa samting abaotem Jehovah and olketa plan bilong hem. Gohed fren gud witim hem. (Jas. 4:8) Askem God sem samting wea man wea raetem psalm askem, taem hem sei: “Openem eye bilong mi, mekem mi savve lukim olketa nambawan samting wea law bilong iu storyim.” (Ps. 119:18) No tingse hem olraet nomoa for no faithful long samfala samting, bat iumi mas evritaem obeyim olketa law and principle long Bible. Iumi mas willing for obeyim law bilong Jehovah, wea hem nao “datfala Holy God,”and iumi mas strong for “talemaot gud nius bilong God” wea hem wanfala “holy waka.” (1 Pet. 1:15; Rome 15:16) Iumi mas gohed holy long olketa last day distaem. Iumi evriwan laek for holy long evri samting wea iumi duim, and sapotim rul bilong Jehovah.
a Lukim “Kwestin From Reader” long Wastaoa, May 15, 2002.