Redyim Wei for Pipol ‘Lane Abaotem Jehovah’
“Datfala bigman . . . hem biliv nao bikos hem barava sapraes long olketa samting wea hem lanem abaotem Jehovah.”—ACTS 13:12.
1-3. Wanem nao samfala samting wea maet mekem hem no isi for olketa disaepol preachim gud nius “long evri kantri”?
JESUS CHRIST askem olketa disaepol bilong hem for duim bigfala waka. Hem talem olketa for “go and teachim pipol long evri kantri for kamap disaepol.” Taem olketa duim waka hia, gogo “disfala gud nius abaotem Kingdom [bae kasem] evri ples long world mekem pipol long evri kantri mas herem.”—Matt. 24:14; 28:19.
2 Olketa disaepol lovem Jesus and barava tinghae long disfala gud nius. Bat maet long tingting bilong olketa bae hem no isi for duim datfala waka. Olketa nating staka nomoa, and Jesus wea olketa sei hem Son bilong God, pipol killim hem dae tu. Narafala samting, staka pipol ting long olketa disaepol olsem olketa wea “no skul gud.” (Acts 4:13) Nomata olsem, olketa mas talemaot message wea againstim teaching bilong olketa bigman bilong Jew religion wea pipol bilivim for staka handred year finis. And from pipol long Israel ting daonem olketa disaepol, maet olketa garem tingting olsem: ‘Waswe, bae pipol long olketa kantri wea stap anda long rul bilong Rome willing for lisin long mifala?’
3 Jesus warnim olketa disaepol taem hem sei bae pipol heitim, spoelem, and killim dae samfala long olketa. (Luke 21:16, 17) Taem olketa disaepol preach, pipol bae givim olketa go long enemy, olketa laea profet bae stap, and plande pipol bae raf and duim criminal samting. (Matt. 24:10-12) Nomata sapos pipol willing for herem message bilong olketa, hao nao bae olketa go kasem “evri farawe ples long earth”? (Acts 1:8) Evri samting hia maet mekem datfala waka hem luk hard tumas!
4. Wanem gud samting nao kamaot from preaching waka wea olketa disaepol duim?
4 Nomata olketa disaepol savve disfala waka hem no isi, olketa obeyim Jesus and preach long Jerusalem, long Samaria, and long olketa nara kantri tu. Winim 30 year bihaen, olketa disaepol preach long staka ples, dastawe aposol Paul sei “datfala gud nius, . . . evriwan long earth herem finis.” And pipol from plande difren kantri kamap olketa disaepol. (Col. 1:6, 23) Olsem example, taem Paul preach long Cyprus, datfala governor, Sergius Paulus, kamap wanfala disaepol “bikos hem barava sapraes long olketa samting wea hem lanem abaotem Jehovah.”—Readim Acts 13:6-12.
5. (a) Wanem nao Jesus promisim long olketa disaepol bilong hem? (b) Wanem nao wanfala history buk talem abaotem first century?
5 Olketa disaepol luksavve olketa no savve duim disfala preaching waka long strong bilong olketa seleva. Bat olketa savve Jesus hem promis for helpem olketa, and holy spirit tu bae helpem olketa. (Matt. 28:20) Maet samfala samting wea gohed long datfala taem tu helpem olketa. Wanfala history buk sei luk olsem long first century nao hem best taem for olketa Christian startim preaching waka. Gogo olketa Christian sei masbi God hem redyim wei for olketa duim disfala waka.
6. (a) Wanem nao bae iumi storyim long disfala study? (b) Wanem nao bae iumi storyim long nextfala study?
6 Waswe, Jehovah nao kontrolem olketa samting wea gohed long datfala taem mekem olketa Christian savve duim preaching waka? Bible no storyim datwan. Bat wanem iumi savve nao, Jehovah laekem pipol bilong hem for preachim gud nius, and Satan no fit for stopem olketa. Long disfala study, bae iumi storyim samfala samting wea gohed long first century wea maet mekem hem isi for olketa disaepol duim preaching waka. Long nextfala study, bae iumi storyim samfala samting wea helpem pipol bilong Jehovah distaem for preachim gud nius evriwea long world.
OLKETA KANTRI WEA ROME RULIM GAREM PEACE
7. Wanem nao datfala Pax Romana, and wanem nao mekem datfala taem hem barava difren?
7 Long first century, samfala samting gohed wea mekem hem isi for olketa disaepol for preach. Wanfala example hem datfala Pax Romana. Diswan hem taem wea olketa kantri wea Rome rulim olketa garem peace. Long datfala taem, gavman bilong Rome savve stopem eni grup wea againstim olketa. Hem tru, samfala war kamap olsem Jesus hem talem. (Matt. 24:6) Olketa smol faet gohed long olketa nara ples wea Rome rulim, and long 70 C.E., army bilong Rome distroem Jerusalem. Bat long staka ples pipol stap gud, and hem isi for olketa disaepol go kasem olketa ples hia for duim preaching waka. Olketa kantri wea Rome rulim olketa garem peace for 200 year. Wanfala history buk sei no enitaem bifor staka pipol garem peace for longfala taem olsem.
8. Hao nao datfala taem bilong peace hem mekem hem isi for olketa disaepol for preach?
8 Samting olsem 250 year bihaen Christ hem stap long earth, wanfala savveman wea nem bilong hem Origen, storyim datfala taem bilong peace. Hem sei bikos Rome rulim staka kantri, datwan mekem hem isi for olketa disaepol preach long olketa kantri hia. From pipol no go faet long olketa war, olketa stap gud nomoa long ples bilong olketa. Datwan mekem staka pipol garem chance for herem message abaotem love and peace wea olketa disaepol preach abaotem. Nomata olketa disaepol kasem olketa hard taem, olketa iusim datfala taem bilong peace for preachim gud nius long staka ples.—Readim Rome 12:18-21.
HEM ISI FOR TRAVEL
9, 10. Wanem nao samfala samting wea mekem hem isi for olketa disaepol travel?
9 Gavman long Rome wakem staka road. Diswan mekem hem isi for pipol go kasem evri kantri wea Rome rulim. Total distance bilong evri road hia hem winim 80,000 kilometer. Datwan mekem hem isi for olketa soldia long army bilong Rome for kwiktaem go kasem eni ples wea pipol start for againstim gavman. Olketa Christian iusim olketa road hia wea kat go insaed olketa forest, long olketa desert, and wea followim olketa maunten, for go preach long staka ples.
10 Pipol long Rome iusim olketa ship tu for travel. Olketa ship hia savve go followim olketa river, and go tu long staka handred port long olketa kantri wea Rome rulim. Olketa Christian savve go long olketa ship for kasem olketa narafala ples. Olketa no needim passport and visa for go long nara kantri. Nara samting tu, no staka man for steal savve attakim pipol wea gogo followim olketa road bikos olketa savve gavman long Rome bae panisim olketa. And from staka warship bilong Rome gogo long sea evritaem, pipol wea travel long ship no fraetem olketa pirate, wea hem nao olketa criminal wea savve attakim pipol long sea and steal from olketa. Bible storyim samfala ship wea Paul gogo insaed hem rek and hem stap long danger long sea, bat Bible no storyim olketa pirate attakim hem long sea enitaem.—2 Cor. 11:25, 26.
GREEK LANGUIS
Hem isi for man wea iusim codex for faendem scripture (Paragraf 12 storyim diswan)
11. Why nao olketa disaepol iusim Greek languis?
11 Rome hem rulim staka kantri wea Alexander the Great, king bilong Greece, hem rulim bifor. So pipol long olketa kantri hia savve hao for story long Greek languis wea olketa kolem Koine. Dastawe olketa disaepol savve iusim Greek languis taem olketa preach long pipol. Olketa disaepol savve talem toktok from olketa Hebrew Scripture long pipol hia tu bikos olketa Hebrew Scripture stap long Greek languis. Olketa Jew wea stap long Egypt nao transleitim datwan, and staka pipol savve long datfala transleison wea olketa kolem Septuagint. And tu, olketa man wea raetem Bible iusim Greek languis for raetem olketa Greek Scripture. Greek languis garem staka word so hem isi for iusim datfala languis for explainim olketa deep samting long Bible. Olketa kongregeson iusim datfala languis for story long each other, and datwan helpem olketa tu for garem wan mind.
12. (a) Wanem nao codex, and wanem nao mekem hem isi for iusim winim scroll? (b) Long wanem taem nao olketa Christian start for iusim codex?
12 Long firstaem, olketa Christian long first century iusim olketa scroll long ministry. Bat hem no isi for karem or iusim olketa scroll. Taem olketa laek for faendem eni scripture, olketa mas openem scroll and bihaen rolim bak taem olketa finis story. Staka taem olketa scroll garem raeting long wansaed nomoa. Olketa raetem Gospel bilong Matthew long wanfala scroll seleva. Gogo pipol start for iusim codex, wea hem luk olsem buk. Hem isi for man wea iusim codex for faendem scripture. Olketa wea raetem history sei olketa Christian start for iusim tu codex, gogo, kasem start bilong mek-tu century, evri Christian iusim codex nao.
LAW BILONG ROME
13, 14. (a) From Paul hem citizen bilong Rome, hao nao datwan protectim hem? (b) Wanem gud samting nao olketa Christian kasem from law bilong Rome?
13 Olketa Christian long first century kasem gud samting from law bilong Rome. Olsem example, from Paul hem citizen long Rome, staka taem law protectim hem taem hem travel. Taem olketa soldia bilong Rome arrestim Paul long Jerusalem and redi for whipim hem, Paul talem olketa hem citizen bilong Rome. Hem talem datfala komanda hem no stret for whipim wanfala citizen bilong Rome sapos olketa no kotem hem yet. So “olketa wea redi for whipim hem olketa lusim hem. Then komanda hia hem fraet nao bikos hem luksavve Paul hem man bilong Rome and hem talem olketa soldia finis for taengem hem long chain.”—Acts 22:25-29.
14 From Paul hem citizen bilong Rome, datwan affectim wei wea olketa deal witim hem long Philippi. (Acts 16:35-40) And taem wanfala raf sekson laek for mek trabol long samfala Christian long Ephesus, wanfala bigman bilong gavman stopem sekson hia taem hem talem olketa samting wea olketa duim hem againstim law bilong Rome. (Acts 19:35-41) Bihaen, taem olketa kotem Paul long Caesarea, hem ask for king bilong Rome nao for judgem case bilong hem bikos hem wanfala citizen. Taem hem kasem Rome hem defendim gud nius. (Acts 25:8-12) So olketa Christian iusim law bilong Rome for “defendim datfala gud nius and for kasem raet for preachim datwan.”—Phil. 1:7.
OLKETA JEW GO STAP LONG STAKA KANTRI
15. Long first century, long wea nao olketa Jew stap?
15 Maet narafala samting wea helpem olketa Christian long first century for preach long evri ples nao hem bikos olketa Jew no stap long Israel nomoa, bat olketa stap long staka nara kantri tu. Staka handred year bifor datwan olketa Jew go prisoner long Assyria, and bihaen moa, olketa go prisoner long Babylon. Bihaen, taem Persia rul ovarem Babylon, olketa Jew go stap long olketa kantri wea Persia rulim. (Esther 9:30) Taem Jesus stap long earth, olketa Jew stap long olketa kantri wea Rome rulim olsem Egypt and olketa nara kantri long North Africa, Greece, Asia Minor, and Mesopotamia. Pipol sei long 60 million pipol wea stap long olketa kantri wea Rome rulim, winim 4 million hem olketa Jew. Nomata olketa Jew stap long staka difren ples, olketa gohed nomoa long worship bilong olketa.—Matt. 23:15.
16, 17. (a) From olketa Jew stap long staka kantri, hao nao datwan helpem olketa wea no Jew? (b) Hao nao olketa Christian long first century followim example bilong olketa Jew?
16 From olketa Jew stap long staka kantri, pipol wea no Jew savve abaotem wanem olketa Jew bilivim, and olketa savve tu abaotem olketa Hebrew Scripture. Olsem example, olketa herem wanfala tru God nomoa hem stap, and pipol wea worshipim hem mas obeyim olketa law bilong hem. Olketa herem hao olketa Hebrew Scripture kam from God, and olketa storyim staka profesi abaotem Messiah. (Luke 24:44) So taem olketa Christian preachim gud nius, olketa Jew and olketa wea no Jew savve finis long samfala samting wea olketa Christian story abaotem. From Paul laek for lukaotem pipol wea willing for herem gud nius, hem evritaem go long olketa sinagog wea olketa Jew savve worship, and hem iusim olketa Holy Raeting for story witim olketa.—Readim Acts 17:1, 2.
17 Olketa Jew evritaem savve hipap tugeta for worship long olketa sinagog or long eni ples. Olketa savve singsing, prea, and storyim olketa Holy Raeting. Olketa Christian long first century followim example bilong olketa Jew, and iumi distaem tu duim sem samting long olketa kongregeson bilong iumi.
JEHOVAH HELPEM OLKETA FOR PREACH
18, 19. (a) Olketa wanem samting long first century nao mekem hem isi for olketa disaepol duim preaching waka? (b) Disfala study mekem iu garem wanem tingting abaotem Jehovah?
18 Long first century samfala samting wea gohed long datfala taem mekem hem isi for olketa disaepol duim preaching waka. Olketa kantri wea Rome rulim garem peace, staka pipol story long sem languis, and law bilong Rome protectim pipol. Hem isi for travel, and pipol long staka kantri savve abaotem olketa Jew and olketa Hebrew Scripture. Evri samting hia helpem olketa Christian for gohed duim waka wea God givim long olketa.
19 Samting olsem 400 year bifor Jesus kam long earth, Plato, wanfala Greek savveman sei hem bae no isi for pipol savve abaotem Creator, and hem bae barava hard for preach abaotem hem long evriwan long world. Bat Jesus sei: “God savve duim eni samting.” (Luke 18:27) Tru nao, Jehovah nao helpem pipol bilong hem for duim disfala preaching waka. Hem laekem “pipol long evri kantri” for herem gud nius and for savve long hem. (Matt. 28:19) Long nextfala study bae iumi storyim hao pipol bilong God duim preaching waka evriwea long world distaem.