Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • wp17 No. 6 pp. 12-14
  • Why Nao Staka Difren Bible Stap?

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Why Nao Staka Difren Bible Stap?
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Pablik)—2017
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • HU NAO RAETEM BIBLE?
  • GREEK SEPTUAGINT BIBLE
  • LATIN VULGATE BIBLE
  • STAKA NIU BIBLE TRANSLEISON
  • “Septuagint”—Samting wea Helpem Man Bifor and Distaem
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2002
  • Jehovah Story Kam Long Olketa Man
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2015
  • What Is the Bible?
    Ansa for Olketa Bible Kwestin
  • “Toktok Bilong God Hem Stap for Olowe”
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2017
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Pablik)—2017
wp17 No. 6 pp. 12-14
Olketa difren kaen Bible, olsem scroll, olketa Bible wea olketa printim, and electronic Bible

Why Nao Staka Difren Bible Stap?

Why nao staka difren Bible transleison stap distaem? Waswe, long tingting bilong iu olketa difren Bible transleison hia savve helpem man for minim gud Bible, or mekem man konfius nomoa? Taem iumi lanem why pipol wakem olketa Bible hia, datwan savve helpem iumi for garem stretfala tingting abaotem olketa Bible transleison hia.

Bat hu nao raetem Bible and wanem taem nao olketa raetem?

HU NAO RAETEM BIBLE?

Staka taem olketa savve divaedem Bible long tufala sekson. Firstfala sekson hem garem 39 buk, and “olketa toktok” bilong God nao stap insaed. (Rome 3:2, footnote) God iusim holy spirit for helpem olketa faithful man for raetem olketa buk hia insaed samting olsem 1,100 year, start long 1513 B.C.E. go kasem 443 B.C.E or bihaen datwan. Klosap evri part bilong hem olketa raetem long Hebrew languis, dastawe mifala kolem disfala sekson olketa Hebrew Scripture, wea staka pipol kolem diswan Old Testament.

Mek-tu sekson hem garem 27 buk, and “toktok bilong God” tu stap insaed. (1 Thessalonica 2:13) God iusim holy spirit for helpem olketa disaepol bilong Jesus Christ for raetem olketa buk hia insaed samting olsem 60 year nomoa, start long 41 C.E. go kasem 98 C.E. Klosap evri part bilong hem olketa raetem long Greek languis, so mifala kolem disfala sekson olketa Christian Greek Scripture, wea staka pipol kolem Niu Testament.

Taem olketa joinim tugeta 66 buk hia, hem kamap Bible, wea garem message bilong God for olketa man. Bat why nao olketa wakem moa olketa difren Bible transleison? Bae iumi storyim 3-fala main reason.

  • For pipol savve readim Bible long languis bilong olketa seleva.

  • For stretem samfala mistek bilong olketa wea copyim Bible mekem hem stret witim olketa firstfala copy bilong Bible.

  • For updatem Bible long languis wea pipol minim.

Distaem bae iumi storyim tufala Bible transleison wea olketa wakem bifor bikos long thrifala reason hia.

GREEK SEPTUAGINT BIBLE

Samting olsem 300 year bifor Jesus kam long earth, olketa savveman start for transleitim olketa Hebrew Scripture go long Greek languis. Olketa kolem disfala Bible Greek Septuagint. Why nao olketa transleitim datfala Bible? Staka Jew no iusim Hebrew languis bat olketa savve nomoa long Greek languis, dastawe olketa transleitim disfala Septuagint Bible for helpem olketa for minim “olketa Holy Raeting.”—2 Timothy 3:15.

Datfala Septuagint Bible helpem tu staka million pipol wea no Jew wea iusim Greek languis for minim wanem Bible teachim. Professor W. F. Howard sei: “Start long midol bilong first century, olketa missionary bilong Christian religion iusim datfala Bible taem olketa go preach long olketa sinagog for ‘pruvim Jesus hem datfala Messiah.’” (Acts 17:3, 4; 20:20) Narafala savveman F. F. Bruce sei datwan tu hem reason why staka Jew “no laekem datfala Septuagint Bible.”

Taem each buk bilong olketa Christian Greek Scripture hem finis, olketa disaepol putim tugeta witim datfala Septuagint Bible, wea hem nao olketa Hebrew Scripture. Taem evri buk bilong olketa Greek Scripture hem finis and olketa joinim witim olketa Hebrew Scripture, hem kamap full Bible wea iumi garem distaem.

LATIN VULGATE BIBLE

Samting olsem 300 year bihaen datwan, wanfala savveman wea nem bilong hem Jerome, wakem wanfala Latin Bible, wea gogo olketa kolem Latin Vulgate. Olketa nara Latin Bible transleison stap finis, so why nao hem laek wakem moa disfala niu Bible? The International Standard Bible Encyclopedia sei Jerome laek for “stretem olketa verse wea olketa transleitim rong, stretem olketa mistek, and aotem eni samting wea olketa addim, and putim bak eni samting wea olketa aotem.”

Staka mistek nao Jerome stretem. Bat gogo olketa bigman bilong religion duim wanfala samting wea barava no stret! Olketa no letem pipol for iusim eni nara Bible transleison bat Latin Vulgate Bible nomoa. Olketa duim diswan for staka handred year! Bat gogo Latin languis hem start for lus, so staka pipol no minim Bible nao bikos only Bible wea olketa letem pipol for iusim hem long Latin languis.

STAKA NIU BIBLE TRANSLEISON

Nomata olsem, pipol gohed for wakem olketa nara Bible transleison. Wanfala nao hem datfala Syriac Peshitta Bible wea olketa wakem long samting olsem mek-faev century C.E. Bat start long mek-14 century pipol waka hard moa for transleitim Bible long olketa difren languis, and diswan mekem staka pipol moa for minim Bible.

Long end bilong mek-14 century, long England, John Wycliffe, wakem wanfala Bible long English languis, wea hem languis wea pipol long kantri bilong hem minim. No longtaem bihaen datwan, Johannes Gutenberg hem wakem wanfala printing machine wea helpem olketa savveman wea studyim Bible for wakem and printim olketa niu Bible long olketa difren languis wea pipol long Europe iusim.

Taem pipol wakem staka English Bible transleison, olketa savveman kwestinim why nao olketa laek transleitim staka Bible long sem languis. Long mek-18 century, wanfala bigman long church long England, John Lewis, hem sei: “Languis hem samting wea savve dae, dastawe hem important for updatem olketa oldfala transleison long languis wea pipol savve iusim and minim.”

Distaem, olketa savveman garem staka oldfala Bible transleison wea olketa savve studyim. Winim enitaem bifor, olketa minim gud olketa oldfala languis wea olketa man iusim for raetem long Bible firstaem. And olketa garem tu olketa oldfala Bible manuscript wea pipol just faendem. Olketa samting hia helpem olketa for luksavve long olketa toktok wea olketa man wea raetem Bible firstaem olketa iusim.

So hem gud tumas for garem olketa niu Bible transleison. Bat iumi mas careful tu taem iumi iusim samfala long olketa Bible hia.a Sapos pipol wea revisem olketa Bible hia lovem God, iumi bae kasem gud samting from big waka wea olketa duim.

Sapos iu laek for readim Bible long languis bilong iu online or long mobile bilong iu, go long www.jw.org. Go long OLKETA PABLIKESON > BIBLE.

a Lukim article “How Can You Choose a Good Bible Translation?” long The Watchtower bilong May 1, 2008.

BIBLE STORYIM NEM BILONG GOD

Nem bilong God wea stap long barava oldfala copy bilong Septuagint Bible wea stap long taem bilong Jesus

Samfala smol part bilong olketa barava oldfala copy bilong Septuagint Bible wea stap long taem bilong Jesus

New World Translation of the Holy Scriptures Bible, hem iusim nem bilong God, Jehovah, long olketa Hebrew Scripture and olketa Christian Greek Scripture. Staka English Bible distaem aotem datfala nem, and changem witim “Lord.” Samfala transleita sei reason why olketa duim diswan, hem bikos nem bilong God, wea fofala leta (YHWH) stand for hem and wea olketa kolem Tetragrammaton, hem no stap insaed datfala Greek Septuagint Bible. Waswe, diswan hem tru?

Long midol long mek-20 century, olketa faendem samfala smol part bilong olketa barava oldfala copy bilong Septuagint Bible wea stap long taem bilong Jesus. Olketa copy hia garem datfala Tetragrammaton wea olketa raetem long fofala Hebrew leta wea stand for nem bilong God. Bihaen, luk olsem olketa man for copyim Bible aotem datfala nem bilong God and changem witim Kyʹri·os, wea hem Greek word for “Lord.” Bat New World Translation Bible hem putim bak nem bilong God long stretfala ples wea hem shud stap long Bible.

WASWE, OLKETA MAN CHANGEM MESSAGE LONG BIBLE?

Dead Sea Scroll Bilong Isaiah

Dead Sea Scroll Bilong Isaiah wea hem stap 2,000 year go finis. Hem semsem witim Bible buk Isaiah distaem

Olketa man wea copyim Bible olketa mekem samfala mistek long hem. Nomata olsem, olketa mistek hia hem no spoelem stretfala message long Bible. “Olketa smol mistek hia no changem mining bilong eni main teaching bilong Bible.”—Our Bible and the Ancient Manuscripts.

Olketa Jew wea copyim Bible mekem tu-thri mistek nomoa long hem. “Staka copy bilong olketa Hebrew Bible wea olketa Jew wea stap bihaen long first century olketa copyim hem garem olketa smol mistek nomoa.” —Second Thoughts on the Dead Sea Scrolls.

Olsem example, olketa savveman faendem wanfala scroll long Dead Sea wea hem 1,000 year old winim olketa scroll bilong Bible buk Isaiah wea olketa garem. Wanem nao olketa faendaot taem olketa comparem datfala Dead Sea scroll witim Bible buk Isaiah wea stap distaem? “Tu-thri ples nomoa olketa faendem eni word wea olketa addim or aotem.” —The Book. A History of the Bible.

Distaem hem isi for faendem and stretem olketa mistek bilong olketa man wea copyim Bible, olsem wei for putim olketa leta, word, or toktok long rong ples. “Niu Testament hem buk wea man isi for pruvim hem stret winim eni nara buk long history.” —The Books and the Parchments.

“Iumi sure Bible wea iumi garem distaem hem semsem witim olketa barava oldfala manuscript.” —The Book. A History of the Bible.

So waswe, olketa man changem message long Bible? Nomoa!

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem