Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • mrt article 32
  • No Letem False Information Affectim Iu

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • No Letem False Information Affectim Iu
  • Samfala Topic Moa
  • Olketa Nara Article
  • Olketa Pikinini and Social Media—Part 1: Waswe, Pikinini Blo Mi Shud Iusim Social Media?
    Help for Olketa Famili
  • Stap Klia lo Olketa Information wea No Tru
    Christian Laef and Ministry blo Iumi—Meeting Buk—2023
  • Hao, Social Media Spoelem Pikinini blo Iu?—Hao Bible Savve Helpem Parents
    Samfala Topic Moa
  • Top Health Official Warnim Hao Social Media Affectim Young Pipol—Wat Nao Bible Talem Abaotem Datwan?
    Samfala Topic Moa
Samfala Moa
Samfala Topic Moa
mrt article 32
Wanfala man tingting abaotem information wea staka difren kaen pipol laek sharem lo hem.

No Letem False Information Affectim Iu

Distaem, hem barava isi for kasem information winim enitaem bifor. Staka information wea iumi savve kasem bae helpem iumi for stap sef and healthy. Bat, taem iumi lukaotem information, iumi need for keakea nogud iumi kasem false information. Samfala example lo diswan hem:

  • Nius wea no tru

  • Olketa false report

  • Olketa story wea no garem pruv

Olsem example, lo taem blo COVID-19 pandemic, secretary-general blo United Nations talem warning abaotem staka false information wea spred. Hem sei: “Staka pipol givim health advaes wea savve spoelem man. Staka nius lo TV and radio hem no tru. Pipol spredim staka laea story wea no garem pruv lo Internet. Staka pipol laekem tumas for talemaot olketa heitim nara pipol or grup.”

Hem tru, false information hem no niu samting. Nomata olsem, wanfala profesi lo Bible sei, lo taem blo iumi “wei bilong olketa nogud man and olketa man for laea bae worse moa. Bae olketa laea long pipol and bae pipol laea long olketa tu.” (2 Timothy 3:1, 13) Lo Internet distaem hem isi tumas for iumi kasem false nius, iumi savve kasem kwiktaem, and hem isi for iumi spredim tu sapos iumi no careful. And from datwan, maet staka false information or olketa story wea samfala part nomoa hem tru, savve kam lo email blo iumi, social media blo iumi, and lo nius iumi readim lo device blo iumi.

Wanem nao iumi savve duim mekem false information and olketa laea story wea no garem pruv for no affectim iumi? Tingim samfala Bible principle wea savve helpem iumi.

  • Wanfala man tingting abaotem samting wea hem lukim and herem.

    No bilivim evri samting wea iu lukim or herem

    Wanem Bible talem: “Man no garem save, bae biliv long enisamting. Man garem gudfala save, bae hemi tingim wei fo falom.”—Provebs 14:15.

    Hem isi for narawan mekem iumi bilivim samting wea no tru sapos iumi no careful. Olsem example, tingim olketa photo witim message, or olketa short video, wea staka pipol savve sharem online distaem, especially lo social media. Staka taem, pipol savve sharem olketa samting hia, wea pipol savve kolem “memes,” for mekfani lo samting. Bat, hem isi tumas for changem olketa photo or video hia, and maet olketa no really givim full story tu, so hem isi for iumi minim rong samting wea iumi lukim. And tu, samfala pipol savve wakem olketa video wea showim samwan hem duim or talem samting, wea really hem nating duim or talem nomoa.

    “Olketa wea duim research sei staka false information wea stap lo social media hem olketa piksa or video wea no showim full story, olsem memes.”—Axios Media.

    Ting raonem disfala kwestin: ‘Waswe, information mi lukim hem wanfala tru nius story, or hem wanfala meme nomoa?’

  • Wanfala magnifying glass.

    Tingting abaotem wea nao datfala story kam from and wanem hem talem

    Wanem Bible talem: “Chekim evri samting for mek sure long wanem hem tru.”—1 Thessalonica 5:21.

    Bifor iu bilivim or sharem wanfala story, nomata hem story wea staka pipol interest lo hem or wea staka nius report storyim, mek sure hem tru. Hao nao bae iu mek sure hem tru?

    Tingting abaotem wea nao datfala story kam from or hu nao raetem, and sapos iu fit for trustim. Samfala taem, olketa nius company and olketa nara organization savve raetem story for sapotim bisnis blo olketa or politik party wea olketa laekem. Comparem wanem iu lukim lo wanfala nius report witim olketa nara nius report wea storyim sem samting. Samfala taem, olketa fren blo iumi maet sharem samfala false information lo email or social media, nomata olketa no min for spredim laea story. So, faendaot wea nao datfala story kam from and chekim datwan bifor iu trustim datfala information.

    Mek sure information insaed datfala story hem ap tu date and hem stret. Lukluk for olketa date, olketa information wea iu savve chekim, or strongfala pruv wea savve sapotim samting datfala nius story hem talem. Keakea sapos datfala story hem mekem samting wea no simpol for luk olsem hem simpol tumas, or hao olketa raetem hem for trae mekem iu followim tingting blo olketa.

    “Olsem hem barava important for wasim hand blo iumi distaem, hem barava important tu for chekim information wea iumi kasem.”—Sridhar Dharmapuri, Senior Food Safety and Nutrition Officer lo U.N.

    Ting raonem disfala kwestin: ‘Waswe, hao olketa raetem disfala nius report hem here olsem hem tru information bat really hem just tingting blo samwan nomoa, or hem no talem full story?’

  • Wanfala list.

    Mek sure information hem tru, and no bilivim just bikos hem sapotim wanem iuseleva laekem nomoa

    Wanem Bible talem: “Man trastem tingting blong hem seleva, hemi krangge.”—Provebs 28:26.

    Hem wei blo iumi olketa man for trustim information taem datwan sapotim samting wea iumi laek for bilivim. And staka taem olketa Internet company savve givim iumi olketa nius report and information lo social media wea join witim samting wea iumi interest lo hem or wea iumi search for hem lo Internet bifor. Bat, samting wea iumi laek for herem hem no evritaem wanem iumi need for herem.

    “Iumi evriwan fit for iusim gudfala tingting or for luksavve lo wanem hem mek sense. Bat staka taem, samting wea iumi wish for hem, hope for hem, fraet lo hem, or laekem tumas, savve affectim tingting blo iumi and mekem iumi bilivim samting bikos hem sapotim wanem iumi laek for herem.”—Peter Ditto, social psychologist.

    Ting raonem disfala kwestin: ‘Waswe, reason why mi trustim disfala information hem bikos hem samting wea mi laek for bilivim nomoa?’

  • False information wea samwan torowem lo rabis.

    No spredim false information

    Wanem Bible talem: “Iu mas no spredim wanfala report wea hem no tru.”—Exodus 23:1, NWT.

    No forget, eni information wea iu sharem witim olketa narawan savve affectim wanem olketa tingim and duim. Nomata iu no min for sharem information wea no stret, nogud samting savve kamaot from wanem iu duim.

    “Main important samting for duim bifor iu sharem information witim narawan hem for tingim diswan firstaem: ‘Bifor mi sharem diswan, waswe, mi barava sure hem tru?’ Sapos evriwan duim datwan, olketa false information online bae barava katdaon.”— Peter Adams, senior vice president blo News Literacy Project.

    Ting raonem disfala kwestin: ‘Waswe, mi sharem disfala information bikos mi savve hem tru story?’

Truth abaotem olketa story wea no garem pruv

Shauna Bowes, wanfala research psychologist, hem sei: “Distaem, olketa laea story wea no garem pruv savve affectim tingting blo staka pipol and wanem olketa duim, winim eni taem bifor.” So, hem important for iu savve lo olketa point hia abaotem olketa story wea no garem pruv.

Iu maet herem samfala story wea no garem pruv. Samfala laea story savve gogo raon wea sei olketa organization wea garem bigfala paoa and laek duim nogud samting, olketa mekem secret plan for kosim wanfala barava nogud samting for happen, bat really no eni pruv stap for story hia.

Why nao olketa story hia danger tumas? Olketa laea story hia savve mekem pipol for no trustim pipol or olketa organization wea fit for provaedem gudfala information, and samfala laea story hia savve mekem pipol for rejectim advaes wea savve protectim health blo olketa or keepim olketa sef. Olketa laea story hia savve mekem pipol for les lo pipol or organization wea datfala laea story hem abaotem, and for duim raf samting lo olketa tu.

Why nao staka pipol interest lo olketa laea story hia wea no garem pruv? Encyclopaedia Britannica hem sei staka pipol savve interest lo olketa kaen laea story olsem “lo taem wea staka pipol warim samting, no sure abaotem future, or kasem olketa hard taem,” olsem example, “lo taem blo war, or taem economy hem nogud, and bihaen olketa natural disaster olsem tsunami, earthquake, and pandemic.” Lo olketa hard taem olsem, pipol savve bilivim olketa laea story nomata olketa no garem pruv, bikos olketa story hia sapotim wanem olketa bilivim finis or helpem olketa for minim why nao olketa nogud samting hem happen.

Hao nao Bible savve helpem iu for no bilivim olketa story wea no garem pruv? Bible hem givim gudfala advaes wea savve helpem iumi for no wari tumas taem iumi kasem hard taem. Hem storyim wanem nao kosim olketa problem distaem, and hao God bae stretem olketa problem hia. Sapos iu laek for lanem moa samting, watchim disfala video Why Nao Hem Gud for Studyim Bible?

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem