Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w05 11/15 pp. 13-16
  • Spesol Samting Jehovah Creatim Praisem Hem

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Spesol Samting Jehovah Creatim Praisem Hem
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2005
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Hu Nao Wakem Earth, and Hu Nao Kontrolem Sea?
  • Hu Nao Mekem Sun Kamap?
  • Hu Nao Garem Olketa Stoahaos for Snow and Hail Ston?
  • Hu Nao Wakem Rain, Dew, Frost, and Ice?
  • Hu Nao Markem Olketa Law Long Skae?
  • Hu Nao Putim Wisdom Long Olketa Cloud?
  • Spesol Samting God Creatim Mekem Hem Kasem Praise
  • Lukluk Gud Long Olketa Nambawan Waka Bilong God
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
  • Lukim Man wea Duim Olketa Nambawan Samting!
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
  • Wat Nao Bible Sei Abaotem Global Wata Crisis?
    Samfala Topic Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2005
w05 11/15 pp. 13-16

Spesol Samting Jehovah Creatim Praisem Hem

JEHOVAH GOD hem moa hae winim wanem olketa man wea no perfect savve tingim. Hem kasem praise for samting wea hem creatim long earth and long skae, and olketa samting hia mekem iumi barava sapraes and tinghae.—Psalm 19:1-4.

From hem Creator and Sovereign bilong Universe, hem barava fitim for iumi lisin long Jehovah taem hem talem samting. Bat bae iumi barava sapraes sapos hem story kam long iumi, olketa man nating long earth! Tingim sapos hem story long iu, maet thru long wanfala angel. For sure bae iu lisin gud. Masbi datfala raeteous man Job hem lisin gud taem God story long hem samting olsem 3,500 year go finis. Wanem nao iumi savve lanem from samting wea God talem long Job abaotem earth and skae?

Hu Nao Wakem Earth, and Hu Nao Kontrolem Sea?

From midol long wanfala big wind, God askem Job abaotem earth and sea. (Job 38:1-11) No eni savveman long earth disaedem hao big nao earth and help for wakem datwan. God markem earth witim wanfala building taem hem askem Job: “Hu nao putim faondeson bilong hem?” No eni man long earth! Olketa son bilong God, olketa angel, luk kam and singaot witim hapi taem Jehovah creatim disfala planet.

Sapos iumi markem age bilong sea witim God, sea hem olsem baby nomoa, wea long tokpiksa wei Jehovah putim kaleko long hem. Sea hem “start for go aot olsem taem hem bosta aot from bele bilong mami.” Wei wea God putim spialaen for sea, hem olsem hem putim wanfala door and lokim, and sun and moon kontrolem olketa tide.

The World Book Encyclopedia hem sei: “Wind nao mekem klosap evri wave long sea, nomata olketa sismol wan go kasem olketa wave long taem bilong cyclone wea hae bilong olketa savve winim 30 meter. . . . Bihaen wind hem stop, olketa wave hia savve muv antap long sea and savve gogo farawe from ples wea olketa start. Olketa kamap moa smooth and moa long. Gogo, olketa kasem saedsea and bangam sandbis.” Sea obeyim disfala komand from God: “Iu savve kam kasem hia nomoa, and no winim; and long hia nao spialaen bilong olketa praodfala wave bilong iu.”

Hu Nao Mekem Sun Kamap?

Next samting, God askem Job abaotem samting wea laet hem duim and olketa nara samting wea hem creatim. (Job 38:12-18) No eni man long earth savve kontrolem day and naet. Long tokpiksa wei, laet long morning hem holem earth olsem wanfala pis kaleko and sekem aot olketa wea wicked. Olketa sinner savve duim olketa nogud samting long “darkness bilong evening.” (Job 24:15, 16) Bat taem sun kamap, datwan mekem olketa ranawe.

Long hand bilong God, wei wea laet bilong morning shaen long earth hem olsem wanfala stamp wea hem pressim long wanfala pis clay, mekem hem garem naesfala sheip. Laet from sun mekem iumi lukim plande kala, wea mekem hem luk olsem earth hem werem naesfala kaleko. Job no duim eni samting for mekem diswan kamap and hem no wakabaot insaed long deep sea mekem hem savve long evri spesol samting wea stap long there. Nomata distaem, olketa man wea duim research garem lelebet savve nomoa abaotem olketa samting wea laef insaed long sea!

Hu Nao Garem Olketa Stoahaos for Snow and Hail Ston?

No eni man hem go witim laet or darkness long haos bilong tufala samting hia, or go insaed olketa stoahaos bilong snow and hail ston wea God keepim for “day bilong faet and war.” (Job 38:19-23) Taem Jehovah iusim hail ston againstim olketa enemy bilong hem long Gibeon, “staka moa [pipol] dae from olketa hail ston winim namba wea olketa son bilong Israel killim dae witim sword.” (Joshua 10:11) Maet hem iusim olketa hail ston wea iumi no savve hao big nao olketa taem hem distroem wicked pipol wea followim Gog, wea hem nao Satan.—Ezekiel 38:18, 22.

Long central Henan Province, China, long July 2002, olketa hail ston wea big olsem egg bilong kokorako killim dae 25 pipol and nara 200 pipol garekil. Man long Italy for wakem karving, Benvenuto Cellini, hem raet olsem abaotem olketa hail ston wea hem lukim long year 1545: “Mifala lelebet farawe yet from Lyons . . . taem bigfala thunder hem start. . . . Bihaen long thunder, from skae mekem noise wea laod fogud and mekem man fraet, mi tingse end bilong world hem kam nao; so mi stopem horse bilong mi for lelebet taem, taem olketa hail ston foldaon bat no eni rain. . . . Olketa hail ston kamap moa big olsem size bilong lemon. . . . Olketa hail ston gohed foldaon for lelebet taem, then gogo hem finis . . . Mifala showim olketa garekil long each other; bat taem mifala go followim datfala road for nara mile moa mifala lukim hao evri samting hem barava nogud tumas and barava worse winim samting wea kasem mifala, and wea hard for explainim. Evri tree hem brek and no garem eni leaf; olketa animal dae; plande shepherd tu dae; mifala lukim staka hail ston wea big tumas for man holem wanfala nomata witim tufala hand.”—Autobiography (Book II, 50), Harvard Classics, Volume 31, page 352-3.

Wanem nao bae happen taem Jehovah openem olketa stoahaos bilong snow and hail ston for againstim olketa enemy bilong hem? Olketa hard for stap laef taem hem iusim snow or hail ston for duim will bilong hem.

Hu Nao Wakem Rain, Dew, Frost, and Ice?

Next, Jehovah askem Job abaotem rain, dew, frost, and ice. (Job 38:24-30) God nao Datwan wea wakem rain, and nomata “wilderness wea no eni pipol stap long hem,” hem kasem gud samting from rain. No eni man long earth nao wakem rain, ice, and frost.

Datfala magasin Nature Bulletin hem sei: “Wanfala samting wea barava interesting and spesol [abaotem ice] hem wei wea wata hem kamap moa big taem hem kamap ice and hem no hevi olsem normal wata . . . Ice wea float antap wanfala lake long cold season hem mekem olketa plant and animal (olsem fish and nara samting) stap laef andanit long wata. Sapos . . . wata hem kamap moa smol and hevi taem hem kamap ice, datfala ice bae sink daon long botom. Moa ice bae kamap antap go kasem taem full lake hem ice nomoa. . . . Long olketa ples long world wea moa cold, olketa river, lake, and sea tu bae ice for olowe.”

Iumi hapi tumas hao wata long olketa ples hia no kamap olsem olketa blok ice! And iumi thankiu tu hao Jehovah wakem rain and dew for mekem olketa plant long earth grow gud.

Hu Nao Markem Olketa Law Long Skae?

Next samting, God askem Job abaotem olketa samting long skae. (Job 38:31-33) Datfala grup bilong olketa star wea Bible kolem Kimah, wea distaem iumi kolem Pleiades, hem garem sevenfala big star and samfala narawan wea moa smol and hem stap samting olsem 380 laet-year from sun. Olketa man no savve “taemap strong sekson bilong olketa star bilong Kimah,” wea minim olketa no savve mekem datfala grup bilong olketa star stap tugeta. No eni man savve “aotem olketa rope wea taemap sekson bilong olketa star bilong Kesil,” wea hem nao datfala grup bilong olketa star wea distaem iumi kolem Orion. Nomata iumi no savve long nem distaem for olketa grup star wea Bible kolem Mazzaroth and Ash, olketa man no savve kontrolem and directim olketa. Olketa man no savve changem “olketa law bilong olketa samting long skae,” wea hem nao olketa law wea kontrolem universe.

God nao putim olketa law for olketa samting long skae, wea affectim weather long earth, olketa tide, air raonem earth, and wei wea laef hem gohed long disfala planet. Olsem example, tingim sun. The Encyclopedia Americana (1996 Edition) hem sei: “Laet from sun mekem earth hem hot and garem laet, hem helpem olketa plant for grow, mekem wata from sea and nara wata for kamap olketa cloud, join witim olketa nara samting for mekem wind kamap, and duim plande nara samting wea important tumas for mekem laef gohed long disfala earth.” Datfala sem buk hem sei: “For minim bigfala energy insaed laet from sun, hem gud for tingim hao evri energy wea stap long wind and long olketa dam and river and evri energy long olketa samting wea iumi iusim for fire, olsem timba, coal, and oil, hem energy from sun nomoa wea wanfala smol planet [earth] hem kasem nomata hem 150 million kilometer from sun.”

Hu Nao Putim Wisdom Long Olketa Cloud?

Jehovah talem Job for ting raonem olketa cloud. (Job 38:34-38) Man no savve komandim nomata wanfala cloud for kamap and givim kam wata bilong hem. Nomata olsem, olketa man barava depend long datfala wata cycle wea Creator hem startim!

Wanem nao wata cycle? Wanfala buk hem sei: “Wata cycle garem fofala separate step: wata wea stap long sea and nara wata, wei wea wata kamap cloud, hem foldaon olsem rain, and ran go bak insaed sea. Wata savve stap for lelebet taem long graon; long olketa sea, lake, river; and olsem ice antap long olketa maunten. Sun hotem sea mekem wata kamap olketa cloud, hem foldaon moa long earth (olsem rain or snow), and gogo hem go bak long sea or kamap olketa cloud moa. Klosap evri wata long earth hem go thru disfala wata cycle olowe olowe.”—Microsoft Encarta Reference Library 2005.

Olketa cloud wea fulap witim rain hem olsem olketa wata container bilong skae. Taem Jehovah kapsaetem olketa, plande rain savve foldaon wea mekem dust kamap mud and mekem clay hem pas tugeta. God savve mekem rain and hem savve stopem rain tu.—James 5:17, 18.

Plande taem laetning hem kamap taem hem rain, bat man no savve komandim laetning for duim wanem hem laekem. Bible storyim laetning olsem samting wea report long God and sei, “Mifala long hia!” Compton’s Encyclopedia hem sei: “Laetning mekem olketa bigfala change kamap long olketa chemical long air wea stap raonem earth. Taem laetning hem muv thru long air, hem mekem bigfala hot kamap wea joinim nitrogen and oxygen wea kamap olketa nitrate and nara medicine. Olketa medicine hia foldaon long Earth taem hem rain. Long wei olsem, air raonem earth hem gohed for givim olketa gud samting wea graon needim for mekem olketa plant grow.” Olketa man no savve long staka samting abaotem laetning bat God nomoa garem full savve abaotem datwan.

Spesol Samting God Creatim Mekem Hem Kasem Praise

Olketa spesol samting God creatim barava givim praise long hem. (Revelation 4:11) Masbi Job hem barava sapraes long toktok bilong Jehovah abaotem earth and olketa samting wea stap long universe!

Iumi no storyim evri spesol samting wea God creatim and evri kwestin wea hem askem long Job. Nomata olsem, olketa samting hia muvim iumi for sei: “Lukim! God hem moa hae winim wanem iumi savve tingim.”—Job 36:26.

[Piksa Credit Line long page 14]

Snowflake: snowcrystals.net

[Piksa Credit Line long page 15]

Pleiades: NASA, ESA and AURA/Caltech; fish: U.S. Fish & Wildlife Service, Washington, D.C./William W. Hartley

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem