Lukim Man wea Duim Olketa Nambawan Samting!
“Standap kwaet and ting strong long olketa nambawan waka bilong God.”—JOB 37:14.
1, 2. Long 1922, wanem spesol samting nao olketa faendem, and wanem nao tingting bilong olketa?
FOR samfala year wanfala man for studyim oldfala samting and wanfala English lord tufala kaban for lukaotem treasure. Gogo, long November 26, 1922, long beregraon bilong olketa pharaoh bilong Egypt long Valley bilong olketa King, man for studyim oldfala samting Howard Carter and Lord Carnarvon kasem goal bilong olketa—grev bilong Pharaoh Tutankhamen. Taem olketa kasem wanfala door wea hem sat gud, olketa drillim wanfala hol. Carter putim wanfala kandol insaed and then hem lukluk insaed.
2 Carter talem olsem bihaen: “Taem Lord Carnarvon, wea hem kanduit weit moa, ask long wei wea showimaot hem barava laek savve, ‘Iu savve lukim eni samting?’ toktok wea mi fit for talem nomoa hem, ‘Yes, olketa nambawan samting.’” Witim staka thousand treasure insaed long grev hem wanfala full gold coffin box. Maet iu lukim finis samfala long olketa “nambawan samting” hia long olketa foto or long wanfala museum. Bat, nomata olketa samting long museum olketa naes tumas, luk olsem olketa maet nating garem mining long laef bilong iu. So distaem letem iumi tingim samfala nambawan samting wea barava garem mining for iu and important long iu.
3. Wea nao iumi savve faendem samfala information abaotem olketa nambawan samting wea savve helpem iumi evriwan?
3 Olsem example, ting go bak long wanfala man wea laef planti handred year bifor—wanfala man wea moa spesol winim eni movie star, sportsman, or bigman bilong politik. Olketa kolem hem nambawan bigman bilong olketa long East. Iu bae heresavve long nem bilong hem—Job. Wanfala full buk bilong Bible story abaotem hem. Bat, wanfala wea stap semtaem witim hem, wanfala young man wea nem bilong hem Elihu, feelim hao hem responsibility bilong hem for stretem Job. Tru nao, Elihu sei Job hem ting tumas long hemseleva and long pipol raonem hem. Long Job chapter 37, iumi faendem samfala stretfala and wisefala advaes wea savve helpem iumi evriwan.—Job 1:1-3; 32:1–33:12.
4. Wanem nao kam firstaem long toktok bilong Elihu wea stap long Job 37:14?
4 Thrifala giaman fren bilong Job talemaot long olketa longfala story olketa wei wea olketa tingse Job tingim or duim nogud samting. (Job 15:1-6, 16; 22:5-10) Long patient wei Elihu weit for datfala toktok for finis. Then hem tokaot witim fasin for luksavve and wisdom. Evri samting wea hem talem hem important, bat lukim disfala main point: “Lisin long diswan, O Job; standap kwaet and ting strong long olketa nambawan waka bilong God.”—Job 37:14.
Datwan wea Duim Olketa Waka
5. Wanem nao insaed long “olketa nambawan waka bilong God” wea Elihu storyim?
5 Lukim hao Elihu no sei for Job ting strong long Job, long Elihu seleva, or long nara man. Long wisefala wei Elihu encouragem Job—and iumi—for ting strong long olketa nambawan waka bilong Jehovah God. Long tingting bilong iu, wanem nao insaed long disfala toktok, “olketa nambawan waka bilong God”? And tu, from evri wari bilong iu abaotem health, selen, future, famili bilong iu, pipol iu waka witim, and neiba, why nao iu shud ting strong long olketa waka bilong God? Hem klia tumas, olketa nambawan waka bilong Jehovah God showimaot wisdom bilong hem and paoa wea hem garem ovarem evri samting wea hem wakem wea stap raonem iumi. (Nehemiah 9:6; Psalm 24:1; 104:24; 136:5, 6) For mekem diswan moa klia, lukim wanfala point long buk bilong Joshua.
6, 7. (a) Jehovah duim olketa wanem nambawan waka long taem bilong Moses and Joshua? (b) Sapos iu bin lukim eniwan long tufala waka hia long taem bilong Moses and Joshua, hao nao bae iu ansa?
6 Jehovah mekem olketa trabol kamap long Egypt and then openem Red Sea mekem Moses savve leadim olketa Israelite bilong bifor long freedom. (Exodus 7:1–14:31; Psalm 106:7, 21, 22) Wanfala story wea klosap semsem hem stap long Joshua chapter 3. Man wea changem Moses, Joshua, mas leadim pipol bilong God akrosim wanfala wata and go insaed Promis Land. Joshua hem sei: “Mekem iufala seleva kamap klin, from tumoro Jehovah bae duim olketa nambawan samting midolwan long iufala.” (Joshua 3:5) Wanem nao olketa nambawan samting hia?
7 Story showimaot hao Jehovah openem wata wea blokem olketa, datfala Jordan River, mekem planti thousand man, woman, and pikinini savve katkros go long drae land. (Joshua 3:7-17) Sapos iumi stap long there, and lukim river hem open and evri pipol katkros sef, iumi bae sei datwan hem nambawan! Hem showimaot wei wea God garem mirakol paoa ovarem creation. Nomata olsem, distaem—taem iumi stap laef—planti nambawan samting olsem go ahed tu. For faendaot wanem nao samfala long olketa hia and why iumi shud ting strong long olketa, lukim Job 37:5-7.
8, 9. Long olketa wanem nambawan waka nao Job 37:5-7 storyim, bat why nao iumi shud ting raonem olketa?
8 Elihu hem sei: “Olsem thunder voice bilong God krae long nambawan wei, for duim olketa big samting wea iumi kanduit savve.” Wanem nao Elihu tingim abaotem wei wea God duim samting “long nambawan wei”? Elihu tok abaotem snow and rain wea foldaon. Olketa hia bae stopem waka bilong wanfala farmer long garden bilong hem, mekem hem garem taem and reason for tingim olketa waka bilong God. Maet iumi no farmer, bat rain and snow maet affectim iumi. Fitim ples wea iumi stap, snow and rain maet stopem samting iumi duim tu. Waswe, iumi savve iusim taem for ting raonem hu nao kosim olketa gudfala samting olsem and wanem nao diswan minim? Waswe, iu duim diswan enitaem?
9 Important samting, olsem iumi readim long Job chapter 38, Jehovah God seleva storyim sem idea tu, taem hem askem Job olketa kwestin wea hem mas barava tingim. Nomata Creator bilong iumi askem olketa kwestin hia long Job, olketa savve affectim tingting, wei wea iumi laef, and future bilong iumi. So letem iumi lukim wanem God hem askem and ting raonem wanem diswan minim, yes, letem iumi duim samting Job 37:14 encouragem iumi for duim.
10. Job chapter 38 shud affectim iumi long wanem wei, and wanem kaen kwestin nao hem mekem iumi tingim?
10 Chapter 38 start olsem: “Jehovah ansarem Job from bigfala wind and sei: ‘Hu nao diswan wea stopem kaonsel thru long toktok wea no garem savve? Taetem kaleko bilong iu, plis, olsem wanfala man, and letem mi askem olketa kwestin long iu, and iu bae ansarem mi.’” (Job 38:1-3) Diswan redyim wei for samting wea kamap bihaen. Hem helpem Job for changem tingting for luksavve hao hem standap front long Creator bilong universe and mas givim ansa long hem. Datwan hem gud samting for iumi and olketa wea laef witim iumi for duim tu. Then God storyim semkaen samting wea Elihu talem. “Wea nao iu stap taem mi wakem earth? Talem mi, sapos iu savve wei for minim samting. Hu nao disaed hao big nao hem, sapos iu savve, or hu nao putim measure tep long hem? Olketa strongfala post bilong hem stap insaed long wanem samting, or hu nao putim faondeson bilong hem?”—Job 38:4-6.
11. Olketa wanem samting nao Job 38:4-6 shud mekem iumi klia long hem?
11 Wea nao Job—wea nao eniwan long iumi—taem earth hem kamap? Waswe, eniwan long iumi nao mekem plan bilong earth bilong iumi, and from disfala plan, markem olketa size bilong hem? Nomoa nao! Olketa man no stap long datfala taem. God markem earth bilong iumi olsem wanfala building taem hem ask: “Hu nao putim faondeson bilong hem?” Staka pipol savve hao distance wea earth hem stap from sun hem barava fit for mekem iumi laef and go ahed gud long hia. And hem stretfala size tu. Sapos planet bilong iumi hem moa big, hydrogen gas bae stap insaed long atmosphere bilong iumi and earth bae no fit for garem laef. Hem klia, samwan “putim faondeson bilong hem” long stretfala ples. Waswe, Job nao fit for kasem praise for diswan? Waswe, iumi? Or Jehovah God?—Proverbs 3:19; Jeremiah 10:12.
Wanem Man Nao Garem Olketa Ansa?
12. Kwestin wea stap long Job 38:6 leadim iumi for tingting abaotem wanem?
12 God hem ask tu: “Olketa strongfala post bilong hem stap insaed long wanem samting?” Datwan hem wanfala gud kwestin. Maet iumi savve lelebet abaotem wanfala word wea Job nating savve long hem—gravity. Iumi maet savve hao gravity from sun wea big tumas hem helpem earth for stap long position bilong hem, olsem strongfala post bilong hem stap insaed. Bat, hu nao barava minim gravity evribit?
13, 14. (a) Wanem nao iumi mas luksavve abaotem gravity? (b) Samting wea Job 38:6 storyim shud affectim iumi long wanem wei?
13 Wanfala buk wea just kamaot wea garem title The Universe Explained hem talemaot hao ‘gravity hem wanfala paoa bilong nature wea staka savve, bat staka no minim.’ Hem sei moa: “Paoa bilong gravity luk olsem hem travel akrosim emti spes semtaem, bat long wei wea iumi man no savve luksavve long hem. Bat insaed olketa year wea just go pas, olketa scientist start for sei maet gravity hem travel olsem olketa wave bilong olketa smol samting wea olketa kolem olketa graviton . . . Bat no eniwan sure sapos diswan really stap.” Tingim wanem diswan hem minim!
14 Science kasem moa savve for 3,000 year from taem Jehovah askem Job olketa kwestin hia. Nomata olsem, iumi witim olketa scientist no savve minim gravity wea keepim earth bilong iumi long ples bilong hem, long ples wea hem shud stap for mekem iumi enjoyim laef long hia. (Job 26:7; Isaiah 45:18) Diswan no minim iumi mas stragol for faendemaot evriting abaotem gravity. Bat, wei for ting strong long disfala part nomoa bilong olketa nambawan waka bilong God hem shud affectim wei wea iumi ting long God. Waswe, hem mekem iu tinghae long wisdom and savve bilong hem, and waswe, hem mekem iu luksavve why nao iumi need for lanem moa samting abaotem will bilong hem?
15-17. (a) Wanem samting nao Job 38:8-11 storyim, wea lead go long olketa wanem kwestin? (b) Hem fitim for talemaot wanem abaotem savve bilong olketa abaotem olketa sea and hao olketa land area hem divaed long earth?
15 Creator hem go ahed witim kwestin bilong hem: “Hu nao satem sea insaed olketa door, wea start for go aot olsem taem hem bosta aot from bele bilong mami; taem mi putim cloud olsem kaleko bilong hem, and barava dark olsem kaleko for holem hem insaed, and mi go ahed for talem olketa law bilong mi long hem, and putim lok and olketa door, and mi go ahed for sei, ‘Iu savve kam kasem hia nomoa, and no winim; and long hia olketa praodfala wave bilong iu garem spialaen’?”—Job 38:8-11.
16 Olketa land area, olketa bigfala sea, and olketa tide nao join insaed wei for satem sea. Hao long nao man bin lukim and studyim olketa samting hia? For planti thousand year—and long bigfala wei insaed long century wea go pas finis. Maet iumi tingse hao kasem distaem, pipol shud klosap for savve long evriting abaotem olketa samting hia. Bat, long disfala year 2001, sapos iu studyim disfala subject long olketa bigfala library or duim research long Internet for faendem olketa niufala savve, wanem nao bae iu faendem?
17 Insaed wanfala buk wea staka pipol acceptim, iu bae faendem disfala toktok: “Hao olketa land area and botom bilong sea and olketa main sheip bilong land hem divaed, diswan hem samting wea olketa scientist barava interest tumas for faendem ansa and talemaot idea bilong olketa for longtaem nao.” Bihaen hem talem datwan, disfala buk givim fofala idea wea maet minim diswan bat hem sei olketa hia “samfala long planti hypothesis wea stap.” And maet iu savve finis, wanfala hypothesis hem “minim idea wea, from hem no garem inaf pruv, hem stap olsem tingting nomoa.”
18. Hao nao iu ting abaotem Job 38:8-11?
18 Waswe, diswan no showimaot hao olketa kwestin wea iumi readim long Job 38:8-11 hem fitim iumi distaem tu? Hem klia tumas, hem no iumi nao wea shud kasem praise for arrangem evriting hia long earth. Hem no iumi nao wea putim moon long ples bilong hem wea gravity bilong hem kosim olketa tide for no ova tumas nogud hem kavarem ples bilong iumi or iumi man wanwan. Bat iu savve hu nao duim, Datwan wea duim olketa nambawan samting.—Psalm 33:7; 89:9; Proverbs 8:29; Acts 4:24; Revelation 14:7.
Givim Jehovah Praise wea Hem Fit for Kasem
19. Toktok long Job 38:12-14 muvim iumi for lukluk long olketa wanem physical samting?
19 Olketa man no fit for kasem praise for wei wea earth tan raon, wea Job 38:12-14 storyim lelebet. Disfala wei wea earth tan raon kosim morning for kamap, wea planti taem hem luk naes tumas. Taem sun gogo ap, iumi lukim moa klia sheip and size bilong earth bilong iumi, olsem soft clay wea change taem samting sheipim. Taem iumi tingim wei wea earth hem tan raon, iumi shud sapraes hao earth no tan raon fast tumas, wea diswan bae danger tumas, olsem iumi luksavve. And hem no tan raon slow tumas wea bae mekem olketa day and naet moa long, and mekem hem hot or cold tumas for man laef. For tok stret, iumi shud hapi hao God, and no samfala man nao, datwan wea markem hao fast nao earth hem tan raon.—Psalm 148:1-5.
20. Hao nao bae iu ansa long olketa kwestin long Job 38:16, 18?
20 Tingim hao sapos God askem iu olketa nara kwestin hia: “Waswe, iu kasem ples wea sea hem start kam from, or iu wakabaot for faendem deep bilong sea?” Nomata man wea studyim botom bilong sea kanduit ansarem evribit disfala kwestin! “Waswe, iu ting raonem witim savve olketa bigfala ples bilong earth? Talem mi, sapos iu savve long evriting finis.” (Job 38:16, 18) Waswe, iu visitim finis and savve gud long evri ples long earth, or nomata big haf bilong hem? Haomas laeftaem nao man bae needim for ting strong long olketa ples long earth wea luk naes and wea mekem man sapraes? Olketa laeftaem hia bae naes tumas!
21. (a) Olketa kwestin long Job 38:19 maet mekem olketa wanem idea kamap saed long science? (b) Tru samting abaotem laet shud muvim iumi for duim wanem?
21 Lukim tu, olketa deep kwestin long Job 38:19: “Wea nao road for kasem ples wea laet hem stap? And for saed long dark, wea nao ples bilong hem?” Iu maet savve hao for longtaem nao, olketa scientist tingse laet hem travel olsem wanfala wave, olsem iumi lukim antap long wata. Then long 1905, Albert Einstein explainim hao laet duim waka olsem olketa smol part bilong energy. Waswe, idea bilong Einstein hem ansarem nao? Wanfala niu buk hem ask: “Waswe, laet hem wanfala wave or wanfala smol part?” Hem sei: “Luk olsem, [laet] kanduit for tufala evriwan bikos tufala samting hia [wave and smol part] barava difren. Best ansa nao, laet hem no eniwan long tufala.” Nomata olsem, iumi go ahed for kasem planti gud samting from laet bilong sun, nomata man no savve minim evribit yet olketa waka hia bilong God. Iumi enjoyim kaikai and oxygen wea kamap bikos olketa plant iusim laet. Iumi savve read, lukim feis bilong olketa wea iumi lovem, lukluk long taem sun go daon, and planti nara samting. Taem iumi duim diswan, waswe, hem fitim for iumi luksavve long olketa nambawan waka bilong God?—Psalm 104:1, 2; 145:5; Isaiah 45:7; Jeremiah 31:35.
22. Hao nao David ansa long olketa nambawan waka bilong Jehovah?
22 Waswe, main reason for iumi ting raonem olketa nambawan waka bilong Jehovah hem for mekem iumi sapraes nomoa, olsem man wea seke and no savve toktok? Nomoa nao. Man wea raetem Psalm bifor talemaot hao man kanduit minim and storyim evri waka bilong God. David raet olsem: “Planti samting iuseleva nao duim finis, O Jehovah God bilong mi, nomata olketa nambawan waka bilong iu . . . Sapos mi laek for talem and tok abaotem olketa, olketa staka tumas for mi storyim.” (Psalm 40:5) Bat, hem no minim hem bae stap kwaet abaotem olketa nambawan waka hia. David pruvim diswan thru long strong wea hem showimaot long Psalm 9:1: “Mi bae praisem iu, O Jehovah, witim full heart bilong mi; mi bae talemaot evri nambawan waka bilong iu.”
23. Wanem nao tingting bilong iu long olketa nambawan waka bilong God, and hao nao iu savve helpem olketa narawan?
23 Waswe, diswan shud muvim iumi long sem wei? Waswe, wei wea iumi tinghae long olketa nambawan waka bilong God shud muvim iumi for story abaotem hem, samting wea hem duim, and samting wea hem bae duim? Ansa hem klia—iumi shud “talemaot glory bilong hem long olketa nation, midolwan evri pipol talem olketa nambawan waka bilong hem.” (Psalm 96:3-5) Yes, iumi savve showimaot long hambol wei hao iumi tinghae long olketa nambawan waka bilong God taem iumi sharem witim narawan olketa samting wea iumi lanem abaotem hem. Nomata sapos olketa growap kam insaed community wea no biliv long Creator, olketa toktok bilong iumi wea tingim gud saed, and garem mining maet help for mekem olketa luksavve long God. Winim datwan, hem maet muvim olketa for laek savve long and servem datwan wea “creatim evri samting,” Datwan wea duim olketa nambawan waka, Jehovah.—Revelation 4:11.
Hao Nao Bae Iu Ansa?
• Toktok wea stap long Job 37:14 muvim iu for tingim olketa wanem nambawan waka bilong God?
• Wanem nao samfala samting wea Job chapter 37 and 38 mekhae long hem wea science no savve minim evribit?
• Hao nao iu feel abaotem olketa nambawan waka bilong God, and diswan muvim iu for duim wanem?
[Piksa long page 7]
Hu nao satem sea insaed olketa door and keepim long ples bilong hem?
[Piksa long page 7]
Hu nao visitim evri naesfala ples long earth, wea God nao wakem?