Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w01 4/15 pp. 8-13
  • Lukluk Gud Long Olketa Nambawan Waka Bilong God

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Lukluk Gud Long Olketa Nambawan Waka Bilong God
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Olketa Waka wea Garem Paoa and Nambawan
  • Diswan Affectim Iu Long Wanem Wei?
  • Olketa Nambawan Waka Long Future
  • Lukim Man wea Duim Olketa Nambawan Samting!
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
  • Spesol Samting Jehovah Creatim Praisem Hem
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2005
  • Olketa Main Point From Buk Bilong Job
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2006
  • Wanfala Nambawan Man wea Acceptim Discipline
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2000
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
w01 4/15 pp. 8-13

Lukluk Gud Long Olketa Nambawan Waka Bilong God

“Planti samting iuseleva nao duim finis, O Jehovah God bilong mi, nomata olketa nambawan waka bilong iu and tingting bilong iu long mifala; no eniwan hem olsem iu.”—PSALM 40:5.

1, 2. Iumi garem wanem pruv abaotem olketa nambawan waka bilong God, and diswan shud muvim iumi for duim wanem?

TAEM iu readim Bible, hem isi for iu lukim hao God duim staka nambawan samting for pipol bilong hem bifor, Israel. (Joshua 3:5; Psalm 106:7, 21, 22) Nomata sapos long disfala taem Jehovah hem no join insaed long samting wea kasem pipol olsem long bifor, iumi lukim planti pruv bilong nambawan waka bilong hem raonem iumi. So iumi garem planti reason for join witim man wea raetem Psalm for sei: “Olketa waka bilong iu planti tumas, O Jehovah! Evriwan long olketa iu wakem long wisdom bilong iu. Earth hem fulap witim olketa samting wea iu wakem.”—Psalm 104:24; 148:1-5.

2 Planti distaem no lisin long or rejectim kliafala pruv bilong olketa waka wea Creator duim. (Romans 1:20) Bat for iumi, hem stret sapos iumi ting raonem olketa and disaedem samfala samting abaotem position bilong iumi and responsibility bilong iumi long Creator. Job chapter 38 go kasem 41 barava help for duim diswan, bikos Jehovah talem Job samfala samting abaotem olketa nambawan waka bilong Hem. Tingim samfala point wea God talem.

Olketa Waka wea Garem Paoa and Nambawan

3. Olsem Job 38:22, 23, 25-29 talem, God ask abaotem wanem kaen samting?

3 Long wanfala part, God hem askem Job: “Waswe, iu go insaed stoahaos bilong snow, or iu lukim nao olketa stoahaos bilong hail, wea mi holem bak for taem bilong trabol, for day bilong faet and war?” Snow and hail tufala part bilong laef long staka ples. God hem sei moa: “Hu nao wakem valley for flood followim and wanfala wei for storm cloud followim, for mekem hem rain antap long land wea no eni man stap long hem, antap long wilderness wea no eni pipol stap long hem, for mekem gud olketa ples wea storm spoelem and wea no eniwan stap long hem and for mekem grass for grow? Waswe, dadi bilong rain hem stap, or hu nao mekem wata bilong naet? From bele bilong hu nao ice hem kamaot, and saed long ice bilong heven, hem born kam from hu nao?”—Job 38:22, 23, 25-29.

4-6. Long wanem wei nao man no garem full savve abaotem snow?

4 Samfala wea stap long ples wea pipol busy tumas and need for travel maet ting long snow olsem samting wea stopem olketa nomoa. Bat, planti narafala pipol ting long snow olsem hapi samting, wea mekem evri samting luk naes tumas wea openem wei for duim planti interesting samting. Taem iu tingim kwestin bilong God, waswe, iu garem gudfala savve abaotem snow, nomata abaotem lukluk bilong hem? Hem tru, iumi savve long lukluk bilong wanfala big hip snow, maet from iumi lukim seleva or bikos iumi lukim foto bilong olketa hip snow. Bat waswe long olketa snowflake wanwan? Iu savve hao nao lukluk bilong olketa, maet from iu lukim olketa long start bilong olketa?

5 Samfala studyim and tek foto long olketa for ten-twenti year. Wanfala snowflake seleva garem samting olsem 100 part wea mekem barava naesfala sheip wea evriwan difren. Datfala buk Atmosphere hem sei: “Wei wea evri snowflake difren hem samting wea planti pipol savve long hem, and nomata olketa scientist sei no eni law bilong nature stopem wei for tufala semsem, olketa no faendem tufala snowflake wea semsem. Wilson A. Bentley duim wanfala bigfala research and iusim winim 40 year for lukluk and tek foto long olketa snowflake thru long wanfala microscope and nating faendem tufala wea barava semsem.” Bat, waswe sapos samwan faendem tufala wea luk semsem, bae datwan mekem iumi ting smol long wei wea olketa snowflake barava spesol from each wan difren?

6 Tingim moa kwestin bilong God: “Waswe, iu go insaed stoahaos bilong snow?” Planti tingim olketa cloud olsem start, or stoahaos, bilong snow. Waswe, iu savve piksarem iuseleva olsem iu go long wanfala stoahaos olsem for raetem wanfala list long evri difren kaen snowflake or for trae minim hao nao start bilong olketa? Wanfala science encyclopedia sei: “Hao and start bilong barava smol part bilong ice, wea changem wata insaed cloud for kamap ice taem temperature hem -40°F (-40°C), diswan hem still no klia.”—Psalm 147:16, 17; Isaiah 55:9, 10.

7. Hao big nao savve bilong man abaotem rain?

7 Or waswe long rain? God askem Job: “Waswe, dadi bilong rain hem stap, or hu nao mekem wata bilong naet?” Datfala sem encyclopedia hem sei: “Bikos long staka difren samting wea iumi faendem long atmosphere and wei wea wata and dust long air savve barava difren evritaem, luk olsem man kanduit for kasem wanfala klia mining abaotem hao nao olketa cloud and rain kamap.” For talem long isi wei, olketa scientist givim samfala idea, bat olketa no savve minim rain evribit. Nomata olsem, iu savve hao nao rain wea iumi needim hem kam, watarem earth, mekem laef go ahed and fit for iumi enjoyim.

8. Why nao toktok bilong Paul wea stap long Acts 14:17 hem fitim?

8 Waswe, iu agree witim wanem aposol Paul ting abaotem long diswan? Hem encouragem pipol for lukim hao olketa nambawan waka hia givim witness abaotem Wan wea duim olketa. Paul sei abaotem God: “Hem garem witness wea showimaot gudfala samting wea hem duim, hem givim iufala rain from heven and olketa taem bilong harvest, hem mekem heart bilong iufala fulap witim kaikai and hapi.”—Acts 14:17; Psalm 147:8.

9. Hao nao olketa nambawan waka bilong God showimaot bigfala paoa bilong hem?

9 No eni daot stap hao Man Wea Duim olketa waka hia wea nambawan and helpem man hem garem bigfala wisdom and paoa. For minim paoa bilong hem, tingim diswan: Olketa sei samting olsem 45,000 thunderstorm kamap evri day, winim 16 million evri year. Diswan minim, samting olsem 2,000 go ahed long disfala minute nao. Olketa cloud bilong wanfala thunderstorm hem garem paoa wea semsem witim paoa bilong ten or moa nuclear bomb wea olketa dropim long World War II. Iu savve lukim samfala long olketa paoa hia long olketa laetning. Winim wei wea hem showimaot bigfala paoa, laetning help for wakem difren kaen nitrogen wea kasem graon, wea olketa plant mekius long hem olsem fertilizer. So laetning hem paoa wea showaot, bat hem bringim barava gud samting tu.—Psalm 104:14, 15.

Diswan Affectim Iu Long Wanem Wei?

10. Hao nao bae iu ansarem olketa kwestin wea stap long Job 38:33-38?

10 Tingim iuseleva olsem iu nao Job, wea Almighty God kwestinim iu. Iumi no daot iu bae agree hao planti pipol no tingting tumas long olketa nambawan waka bilong God. Long Job 38:33-38 iumi readim olketa kwestin Jehovah askem iumi. “Waswe, iu savve long olketa law bilong heven, or iu savve putim paoa bilong hem long earth? Waswe, iu savve singaot big nomata long olketa cloud, mekem staka wata foldaon and kavarem iu? Waswe, iu savve sendem go olketa laetning mekem olketa savve go and sei long iu, ‘Mifala long hia!’? Hu nao putim wisdom long olketa cloud, or hu nao givim wei for minim nambawan samting long skae? Hu nao savve barava kaontem olketa cloud witim wisdom, or olketa wata botol long heven—hu nao savve kapsaetem olketa, taem dust wea melt go insaed wanfala big hip, and olketa hip graon seleva join tugeta?”

11, 12. Wanem nao samfala samting wea pruvim hao God nao Man Wea Duim olketa nambawan waka?

11 Iumi storyim samfala nomoa long olketa samting wea Elihu talem long Job, and iumi lukim samfala kwestin wea Jehovah talem long Job for hem ansarem “olsem wanfala man.” (Job 38:3) Iumi sei “samfala” bikos insaed chapter 38 and 39, God mekhae long olketa nara spesol part bilong creation. Olsem example, hem tok abaotem olketa sekson bilong star long heven. Hu nao savve long evri law bilong olketa? (Job 38:31-33) Jehovah talem Job abaotem samfala animal—lion and raven, maunten goat and zebra, wild buluka and ostrich, maeti horse and eagle. Hem olsem God askem Job sapos hem nao givim long olketa difren animal hia fasin and mark bilong olketa, letem olketa for laef and stap gud. Maet iu enjoyim wei for studyim olketa chapter hia, especially sapos iu laekem olketa horse or nara animal.—Psalm 50:10, 11.

12 Iu savve studyim tu Job chapter 40 and 41, wea Jehovah askem Job moa for ansarem olketa kwestin abaotem tufala animal. Iumi minim tufala hia olsem hippopotamus (Behemoth), wea body bilong hem big fogud and strong, and datfala Nile crocodile (Leviathan), wea olketa fraetem tumas. Each wan long tufala garem wei bilong hem wea barava spesol wea fitim iumi for ting strong long hem. Letem iumi lukluk distaem long wanem tingting nao iumi shud kasem.

13. Wei wea God askem kwestin long Job affectim hem long wanem wei, and olketa samting hia shud affectim iumi long wanem wei?

13 Job chapter 42 showim iumi hao olketa kwestin bilong God affectim Job. Bifor Job bin ting tumas long hemseleva and nara pipol. Bat, from hem acceptim wei wea olketa kwestin bilong God stretem hem, Job changem tingting bilong hem. Hem konfes: “Mi luksavve nao hao iu [Jehovah] fit for duim evri samting, and no eni idea stap wea iu no savve duim. ‘Hu nao diswan wea haedem kaonsel bat no garem savve?’ Dastawe mi tok, bat mi no minim olketa samting wea nambawan tumas for mi, wea mi no savve.” (Job 42:2, 3) Yes, bihaen hem lukluk gud long olketa nambawan waka bilong God, Job hem sei olketa samting hia hem nambawan tumas for hem. Bihaen iumi lukluk long olketa nambawan creation hia, iumi tu shud tinghae long bigfala wisdom and paoa bilong God. For duim wanem? For tinghae nomoa long bigfala paoa and savve bilong hem? Or hem shud muvim iumi winim datwan?

14. Hao nao David ansa long olketa nambawan waka bilong God?

14 Long Psalm 86, iumi faendem semkaen toktok wea David nao talem, wea long wanfala psalm bifor hem sei: “Heven talemaot glory bilong God; and full skae talemaot waka bilong hand bilong hem. Wan day go kasem nara day mekem staka toktok for kamap, and wan naet go kasem nara naet showimaot savve.” (Psalm 19:1, 2) Bat David talem moa samting. Long Psalm 86:10, 11, iumi readim: “Iu nao nambawan and iu duim olketa nambawan samting; iu nao God, iu nomoa. Teachim mi, O Jehovah, long wei bilong iu. Mi bae wakabaot insaed long truth bilong iu. Mekem heart bilong mi wan for fraet long nem bilong iu.” David tinghae tumas long Creator for evri nambawan waka bilong hem, and insaed diswan hem wei for fraet long wei wea showimaot respect long hem. Iu savve minim why nao olsem. David no want for mekem Datwan wea duim evri nambawan waka hia for no hapi long hem. Iumi tu shud olsem.

15. Why nao fraet bilong David wea showimaot respect long God hem fitim?

15 David mas luksavve hao from God garem maeti paoa wea hem kontrolem, hem savve iusim againstim eniwan wea hem no hapi long olketa. For olketa, datwan minim bigfala trabol. God askem Job: “Waswe, iu go insaed stoahaos bilong snow, or iu lukim nomata olketa stoahaos bilong hail, wea mi holem bak for taem bilong trabol, for day bilong faet and war?” Snow, hail, rainstorm, wind, and laetning nao olketa samting bilong God for faet. And olketa natural paoa hia barava strong fogud!—Job 38:22, 23.

16, 17. Wanem samting nao givim example bilong bigfala paoa wea God garem, and hao nao hem iusim kaen paoa olsem bifor?

16 Maet iu tingim samfala bigfala trabol wea kasem iumi from olketa samting hia—maet wanfala cyclone or hurricane, hailstorm, or flood. Olsem example, long end bilong year 1999, wanfala big storm kamap long southwestern Europe. Diswan mekem nomata olketa savveman saed long weather for sapraes. Bigfala wind kasem 200 kilometer insaed wan hour, wea pullimaot staka thousand ruf, daonem olketa electric-paoa post, and kapsaetem olketa trak. Trae for piksarem diswan long mind: Disfala storm pullimaot or brekem samting olsem 270 million tree, 10,000 insaed park bilong Versailles, aotsaed long Paris. Staka million pipol no garem electricity. Namba bilong olketa wea dae klosap kasem 100. Evri samting hia long wanfala shortfala taem nomoa. Barava bigfala paoa!

17 Samfala maet sei olketa storm olsem no happen evritaem, no garem order, samting man no savve kontrolem. Bat, wanem nao savve happen, sapos Datwan wea garem paoa evribit duim olketa nambawan waka witim datkaen paoa long wei wea hem kontrolem, and directim? Hem duim samting olsem long taem bilong Abraham bifor, wea lanem hao Judge bilong full earth hem judgem wicked fasin bilong tufala bigfala taon, Sodom and Gomorrah. From olketa barava nogud, staka singaot abaotem olketa go ap long God, wea helpem evri raeteous wan ranawe from tufala bigfala taon hia wea bae distroe. Record bilong history sei: “Then Jehovah mekem sulphur and fire for rain kamdaon from Jehovah, from heven,” antap long tufala bigfala taon hia. Datwan hem wanfala nambawan waka, wea sevem olketa raeteous wan and distroem olketa wea wicked and wea les for change.—Genesis 19:24.

18. Long olketa wanem nambawan samting nao Isaiah chapter 25 point go long hem?

18 Long wanfala taem bihaen, God mekem judicial disison againstim datfala bigfala taon bifor, Babylon, wea maet hem nao taon wea Isaiah chapter 25 story abaot. God talem firstaem hao wanfala bigfala taon bae finis: “Iu mekem finis wanfala bigfala taon for kamap hip bilong ston, strongfala bigfala taon for pisis olabaot, taoa bilong olketa stranger for kamap no wanfala taon, wea bae olketa no buildim moa nomata for olowe.” (Isaiah 25:2) Pipol distaem wea go long ples wea old Babylon stap bifor savve pruvim diswan hem tru. Waswe, wei wea Babylon hem distroe hem just happen nomoa? Nomoa nao. Bat, iumi savve acceptim tingting bilong Isaiah: “O Jehovah, iu nao God bilong mi. Mi apim iu, mi praisem nem bilong iu, from iu duim finis planti nambawan samting, evriting iu disaedem from taem bifor kam, long faithful wei, long wei wea fitim trust.”—Isaiah 25:1.

Olketa Nambawan Waka Long Future

19, 20. Iumi savve expectim Isaiah 25:6-8 for fulfill long wanem wei?

19 God fulfillim disfala profesi antap bifor, and hem bae duim nambawan samting long future. Long olketa verse wea Isaiah storyim olketa “nambawan samting” bilong God, iumi faendem wanfala profesi wea iumi fit for trustim and wea stap yet for fulfill, olsem judgment long Babylon hem fulfill. Wanem “nambawan samting” nao hem promisim? Isaiah 25:6 hem sei: “Jehovah bilong olketa army bae mekem for evri pipol, long disfala maunten, wanfala feast bilong olketa nambawan kaikai, wanfala feast bilong barava gudfala wine, bilong nambawan kaikai wea gud tumas, witim barava gudfala wine.”

20 Datfala profesi bae fulfill long niu world bilong God wea hem promisim, wea klosap nao. Long datfala taem, olketa man bae kamap free from olketa problem wea distaem hem bigfala hevi for staka pipol. Tru nao, profesi long Isaiah 25:7, 8 promisim hao God bae iusim paoa bilong hem for duim wanfala barava spesol waka wea winim eni nara waka: “Hem bae finisim dae evribit, and Sovereign Lord Jehovah bae aotem evri krae from evri feis. And hem bae aotem shame from pipol bilong hem evriwea long earth, from Jehovah seleva hem talem diswan.” Aposol Paul talem toktok wea kam from disfala verse and minim long wei wea God bae mekem laef bak olketa wea dae, resurrectim olketa wea dae finis. Datwan bae wanfala nambawan waka!—1 Corinthians 15:51-54.

21. Olketa wanem nambawan waka nao God bae duim for olketa wea dae finis?

21 Nara reason why olketa krae bilong sorre bae finis hem from body bilong olketa man bae no savve sik moa. Taem Jesus stap long earth, hem healim staka—mekem man wea blind for lukluk moa, man wea earpas for herehere, cripple man for gud moa. John 5:5-9 talem hao hem healim man wea cripple for 38 year. Olketa wea lukim datwan tingim diswan olsem spesol, or wanfala nambawan waka. Hem barava olsem nao! Bat Jesus tok abaotem samting wea winim diswan: resurrection bilong olketa wea dae finis: “Iufala no sapraes long diswan, from hour bae kam wea evriwan wea stap long olketa memory grev bae herem voice bilong hem and kamaot, olketa wea duim gudfala samting long resurrection bilong laef.”—John 5:28, 29.

22. Why nao olketa pipol wea poor and safa savve luk go long future witim hope?

22 Datwan bae really kamap bikos datwan wea promisim hem Jehovah. Iu savve sure hao long taem wea hem bae iusim and directim long careful wei maeti paoa bilong hem, samting wea bae kamaot from diswan bae nambawan. Psalm 72 storyim wanem hem bae duim thru long Son bilong hem wea King. Long datfala taem olketa raeteous wan bae stap. Peace bae stap evriwea. God bae sevem pipol wea poor and safa. Hem promis olsem: “Planti kaikai bae stap long earth; antap long olketa maunten hem bae fulap. Frut bilong hem bae olsem long Lebanon [bifor], and pipol from bigfala taon bae kamap staka olsem olketa grass bilong earth.”—Psalm 72:16.

23. Olketa nambawan waka bilong God shud muvim iumi for duim wanem?

23 Hem klia tumas, iumi garem planti reason for ting strong long olketa nambawan waka bilong Jehovah—wanem hem duim finis, wanem hem duim distaem, and wanem hem bae duim klosap long future. “Blessim Jehovah God, God bilong Israel, wea hem nomoa duim olketa nambawan waka. And blessim nambawan nem bilong hem for olowe, and letem glory bilong hem fulimap full earth. Amen and Amen.” (Psalm 72:18, 19) Iumi shud evritaem trae for storyim olketa samting hia witim strong long olketa relative and narawan. Yes, letem iumi “talemaot glory bilong hem long olketa nation, talem pipol abaotem olketa nambawan waka bilong hem.”—Psalm 78:3, 4; 96:3, 4.

Hao Nao Bae Iu Ansa?

• Hao nao olketa kwestin wea Job kasem mekhae long wei wea savve bilong man hem no evribit?

• Wanem example long nambawan waka bilong God nao Job chapter 37-41 mekhae long hem wea iu tinghae long hem?

• Hao nao iumi shud ansa bihaen iumi lukluk long samfala long olketa nambawan waka bilong God?

[Olketa Piksa long page 10]

Wanem nao iu disaedem from olketa snowflake difren and bigfala paoa bilong laetning?

[Credit Line]

snowcrystals.net

[Olketa Piksa long page 13]

Letem toktok abaotem olketa nambawan waka wea God duim kamap part bilong story bilong iu evritaem

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem