Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w04 6/1 pp. 9-14
  • Creation Talemaot Glory Bilong God!

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Creation Talemaot Glory Bilong God!
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2004
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Why ‘No Eni Excuse’ Stap
  • Universe Talemaot Glory Bilong God
  • Olketa Nambawan Star and Galaxy
  • Earth and Evri Samting wea Laef Givim Glory Long Jehovah
  • Paoa for Create—“Datwan wea Wakem Heven and Earth”
    Kam Klos Long Jehovah
  • Hu Nao Givim Glory Long God Distaem?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2004
  • God Iusim Holy Spirit for Wakem Evri Samting!
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2011
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2004
w04 6/1 pp. 9-14

Creation Talemaot Glory Bilong God!

“Skae talemaot glory bilong God; and skae wea raonem earth talemaot waka bilong hand bilong hem.”—PSALM 19:1.

1, 2. (a) Why nao man hard for lukim glory bilong God? (b) Hao nao olketa 24 elder givim glory long God?

JEHOVAH givim disfala warning long Moses: “Iu no fit for lukim feis bilong mi, bikos no eni man savve lukim mi and stap laef.” (Exodus 33:20) From body bilong man kam from samting wea no strong, olketa no savve lukim glory bilong God and go ahed for laef. Bat, long wanfala vision, aposol John lukim Jehovah long nambawan throne bilong Hem.—Revelation 4:1-3.

2 Olketa loyal angel fit for lukim feis bilong Jehovah, samting wea olketa man no fit for duim. Midolwan long olketa hem sekson wea John lukim long heven, olketa “twenti-foa elder,” wea piksarem 144,000. (Revelation 4:4; 14:1-3) Wanem nao olketa talem bihaen olketa lukim glory bilong God? Olsem Revelation 4:11 talem, olketa sei: “Iu nao fit, Jehovah, God bilong mifala, for kasem glory and honor and paoa, from iu creatim evri samting, and from will bilong iu nao evri samting hia stap and kamap.”

Why ‘No Eni Excuse’ Stap

3, 4. (a) Why nao wei for garem faith long God hem fitim science? (b) Samfala taem wanem nao mekem pipol no biliv long God?

3 Waswe, iu laek for givim glory long God? Bigfala sekson bilong olketa man no duim datwan, and tu samfala sei God no stap. Olsem example, wanfala man wea studyim olketa star hem raet olsem: “Waswe, God nao tingim and designim gogo bilong olketa star for helpem iumi? . . . Datwan hem wanfala naes idea. Bat, long lukluk bilong mi hem no tru. . . . No God nao mekem diswan.”

4 Research bilong olketa scientist hem depend nomoa long wanem olketa man savve lukim and studyim. Sapos nomoa, olketa no garem eni really pruv for samting olketa talem. From “God hem wanfala Spirit,” hem hard for olketa scientist studyim hem. (John 4:24) Dastawe, man hem praod sapos hem sei wei for garem faith long God hem againstim science. Wanfala scientist Vincent Wigglesworth from Cambridge University talem hao wei wea science duim research hem “depend long faith.” Hao nao olsem? “Man needim strong faith for bilivim hao evriting wea laef garem olketa law wea olketa followim.’” So taem samwan no biliv long God, hem changem wan kaen faith witim narawan. Samfala taem wei for no biliv hem really minim man no laek acceptim tru samting. Man wea raetem psalm sei: “Badfala man wea praod tumas nating lukluk gud long samting; evri tingting bilong hem sei: ‘No eni God stap.’”—Psalm 10:4.

5. Why nao no eni excuse stap for no biliv long God?

5 Wei for garem faith long God garem strongfala faondeson, bikos staka pruv stap wea showimaot hao God hem stap. (Hebrews 11:1) Man wea studyim olketa star Allan Sandage sei: “Mi hard for bilivim hao evriting wea followim order [long universe] hem kamap from eni olobaot samting. Samting wea organizem olketa samting hia mas stap. Long mi, God hem samting wea mi no savve minim, bat hem nao why olketa samting stap.” Aposol Paul talem olketa Christian long Rome hao “olketa fasin bilong [God] wea man no savve lukim, showaot klia start kam long creation bilong world, from olketa showaot long olketa samting wea hem wakem, insaed diswan paoa bilong hem wea stap for olowe and wei wea hem God, so olketa [wea no biliv] no garem eni excuse.” (Romans 1:20) From taem bilong “creation bilong world”—start long creation bilong olketa man wea garem big savve, wea savve luksavve hao God hem stap—planti pruv kamap hao wanfala Creator wea garem big paoa hem stap, wanfala God wea fit for iumi worshipim. Olketa wea no acceptim glory bilong God olketa no garem eni excuse. Bat, wanem pruv nao creation showimaot?

Universe Talemaot Glory Bilong God

6, 7. (a) Hao nao olketa samting long skae talemaot glory bilong God? (b) Why nao olketa samting long skae sendem go ‘olketa laen for measurem samting’?

6 Psalm 19:1 givim disfala ansa: “Skae talemaot glory bilong God; and skae wea raonem earth talemaot waka bilong hand bilong hem.” David luksavve hao olketa star and planet wea shaen thru long “skae wea raonem earth,” givim strongfala pruv hao wanfala nambawan God hem stap. Hem sei moa: “Olketa day mekem staka toktok for kamap, and olketa naet showimaot savve.” (Psalm 19:2) Evri day and evri naet heven showimaot wisdom and paoa bilong God. Hem olsem skae go ahed for ‘toktok.’

7 Bat, man needim fasin for luksavve for minim diswan. “Olketa no iusim toktok and no iusim eni word; iumi no savve herem voice bilong olketa.” Nomata olsem, pruv wea olketa samting long skae showimaot barava strong tumas. “Long full earth, laen bilong olketa for measurem samting hem go aot, and toktok bilong olketa kasem evri farawe land.” (Psalm 19:3, 4) Hem olsem skae sendem ‘olketa laen for measurem samting’ for mek sure olketa pruv hia kasem evri ples bilong earth.

8, 9. Wanem nao samfala interesting samting abaotem sun?

8 Then David talem narafala nambawan samting wea Jehovah wakem: “Long [skae] hem wakem tent for sun, and sun olsem man wea kamaot from rum bilong hem bihaen hem just marit; hem hapi olsem wanfala strong man wea redy for ran long wanfala road. Hem start long wanfala saed bilong skae, and hem ran go long narasaed; and no eniting hem haed from hot bilong hem.”—Psalm 19:4-6.

9 Sapos iumi markem sun witim olketa nara star, hem no big nomoa. Bat, sun hem wanfala star wea difren from olketa narawan, hem mekem olketa planet wea gogo raonem hem luk smol. Wanfala man sei hevi bilong sun hem “2 billion, billion, billion ton”—klosap full weight bilong solar system bilong iumi! Gravity paoa bilong sun mekem earth for stap 150 million kilometer farawe from hem taem hem gogo raonem sun. Diswan mekem earth no muv isisi go farawe tumas or klosap tumas long sun. Barava smol part from paoa bilong sun nomoa kasem planet bilong iumi, and datwan mekem laef fit for go ahed.

10. (a) Hao nao sun go insaed and kamaot from “tent” bilong hem? (b) Hao nao hem ran olsem “wanfala strong man”?

10 Long tokpiksa wei, man wea raetem psalm storyim sun olsem “wanfala strong man” wea ran from wansaed bilong skae go long narasaed long daytaem and long naet hem sleep insaed “tent.” For pipol long earth, taem datfala big star hem go daon long evening, hem luk olsem hem go insaed long “tent,” for rest. Long morning, hem shaen kam braet tumas “olsem man wea kamaot from rum bilong hem bihaen hem just marit.” From hem wanfala shepherd, David minim hao olketa naet savve barava cold. (Genesis 31:40) Hem tingim hao sun savve mekem hem and ples wea hem stap for hot. Luk olsem sun nating taed from “gogo” bilong hem from east go kasem west bat hem olsem “wanfala strong man,” wea redy for startim moa sem gogo bilong hem.

Olketa Nambawan Star and Galaxy

11, 12. (a) Wei wea Bible markem olketa star witim sandbis showimaot wanem? (b) Maet hao big nao universe?

11 From David nating garem telescope, hem savve lukim tu-thri thousand star nomoa. Bat, olsem wanfala report talem no longtaem go nomoa, namba bilong olketa star long universe wea olketa lukim taem olketa iusim telescope hem 70 sextillion—7 witim 22-fala zero! Jehovah showimaot hao staka star nao stap taem hem markem namba bilong olketa witim “sandbis long saedsea.”—Genesis 22:17.

12 For planti year, olketa man wea studyim olketa star lukim samting wea olketa sei hem “olketa smol sekson bilong laet wea no braet or klia tumas.” Olketa scientist tingse olketa “spiral nebulae” hia olketa part bilong Milky Way galaxy bilong iumi. Long 1924, olketa faendem hao datfala nebula wea stap klos winim olketa narawan, Andromeda, hem wanfala galaxy, and laet from Milky Way galaxy bilong iumi bae hem tekem tu million laet year bifor hem kasem!a Olketa scientist distaem sei planti billion galaxy nao stap, and each galaxy garem planti thousand—samtaem planti billion—star. Nomata olsem, Jehovah “kaontem namba bilong olketa star; hem kolem evriwan long nem bilong olketa.”—Psalm 147:4.

13. (a) Wanem nao spesol abaotem olketa sekson bilong star? (b) Hao nao iumi luksavve olketa scientist nating savve long “olketa law bilong olketa samting long skae”?

13 Jehovah askem Job: “Waswe, iu savve taemap strong sekson bilong olketa star bilong Kimah, or waswe, iu savve aotem olketa rope wea taemap sekson bilong olketa star bilong Kesil?” (Job 38:31) Sekson bilong olketa star hia (constellation) hem minim planti star wea stap tugeta wea mekem wanfala sheip. Nomata olketa star savve stap farawe tumas from each other, taem man luk from earth olketa star hia stap long sem position evritaem. From diswan, olketa star hia “help for directim gogo bilong man, olketa man wea go insaed olketa spes ship, and for faendem olketa star.” (The Encyclopedia Americana) Bat, no eniwan savve minim wanem nao “taemap strong tugeta” olketa sekson bilong olketa star hia. Olketa scientist no savve ansarem kwestin long Job 38:33: “Waswe, iu savve long olketa law bilong olketa samting long skae?”

14. Why nao wei wea laet hem shaen hem samting wea pipol no barava minim?

14 Olketa scientist no savve ansarem nara kwestin bilong Job: “Hao nao laet hem shaen?” (Job 38:24) Wanfala man for raet storyim disfala kwestin abaotem laet olsem “wanfala deep kwestin bilong science distaem.” Long wei wea barava difren, samfala Greek savveman bifor sei laet kamaot from eye bilong man. Samfala scientist distaem tingse laet hem olketa sismol samting wea part long energy. Olketa narawan tingse laet muv olsem wave. Distaem olketa scientist ting laet hem olsem wave and olketa sismol samting wea part long energy tu. Nomata olsem, laet and hao “hem shaen” hem samting wea hard for eniwan barava minim yet.

15. Olsem David hao nao iumi shud feel taem iumi ting raonem skae?

15 Taem iumi ting raonem evriting hia, iumi bae feel olsem David, man wea raetem psalm, wea sei: “Taem mi luk go ap long skae bilong iu, olketa samting wea iu wakem, moon and olketa star wea iu wakem, why nao iu tingim man wea savve dae, and lukaftarem son bilong man long earth?”—Psalm 8:3, 4.

Earth and Evri Samting wea Laef Givim Glory Long Jehovah

16, 17. Hao nao olketa animal long “deepfala wata” praisem Jehovah?

16 Psalm 148 listim olketa nara wei wea creation talemaot glory bilong God. Verse 7 sei: “Praisem Jehovah from earth, iufala olketa sea animal and iufala evri samting insaed long deepfala wata.” Tru nao, “deepfala wata” hem fulap witim olketa spesol samting wea showimaot wisdom and paoa bilong God. Hevi bilong blue whale hem 120 ton—sem olsem 30-fala elephant! Heart bilong hem hevi winim 450 kilogram and hem savve pumpim samting olsem 6,440 kilogram bilong blood thru long body bilong hem! Waswe, olketa big whale hia slow and no savve muv kwiktaem long wata? Barava nomoa. Wanfala report from European Cetacean Bycatch Campaign, sei olketa savve “swim fast insaed long sea.” Thru long wei wea olketa savve followim gogo bilong whale witim satelite long skae, olketa lukim hao “wanfala blue whale hem travel winim 16,000 kilometer insaed 10 month.”

17 Olketa bottle-nose dolphin savve daev go kasem 45 meter, bat record showimaot hao wanfala dolphin hem daev go kasem 547 meter! Hao nao hem savve stap laef nomata hem daev go deep olsem? Taem hem daev, heart bilong hem slow lelebet, and blood hem go long heart, olketa lung and brain bilong hem. And tu, olketa masol bilong hem garem wanfala chemical wea savve keepim oxygen. Olketa elephant seal and sperm whale savve daev go deep winim olketa dolphin. Datfala Discover magasin sei: “Winim wei for olketa faet againstim pressure, olketa letem for hem satem lung bilong olketa.” Oxygen wea olketa needim olketa keepim insaed masol bilong olketa. For tok stret, olketa hia barava pruvim wisdom bilong wanfala God wea garem paoa!

18. Hao nao sea showimaot wisdom bilong Jehovah?

18 Sea tu hem showimaot wisdom bilong Jehovah. Datfala magasin Scientific American sei: “Deep bilong first 100 meter bilong wata long sea garem staka thousand sismol plant wea olketa kolem phytoplankton wea float raon.” Olketa samting hia wea olsem “staka tree wea iumi no savve lukim” klinim air bilong iumi taem olketa aotem from air planti billion ton bilong carbon dioxide. Phytoplankton nao givim winim haf long oxygen wea iumi brithim.

19. Hao nao fire and snow duim will bilong Jehovah?

19 Psalm 148:8 sei: “Iufala fire and hail, snow and big smoke, bigfala wind, wea duim wanem hem talem.” Jehovah iusim paoa bilong olketa samting wea hem creatim wea no laef for duim will bilong hem. Tingim fire. Long planti year wea go pas, pipol tingse olketa fire long bush barava spoelem ples. Bat distaem, olketa savveman talem hao fire savve helpem environment, distroem olketa tree wea olo or dae, helpem olketa seed for grow, changem olketa gudfala kaikai bilong graon, and daonem chance for olketa barava bigfala fire happen. Snow tu hem barava important, from hem givim wata and mekem graon gud, fulimap olketa river, and protectim olketa plant and animal from temperature wea cold tumas.

20. Hao nao olketa maunten and tree helpem man?

20 Psalm 148:9 sei: “Iufala olketa maunten and iufala olketa hill, iufala olketa frut tree and iufala olketa cedar.” Olketa maeti maunten showimaot bigfala paoa bilong Jehovah. (Psalm 65:6) Bat olketa garem nara waka tu. Wanfala report from Institute of Geography long Bern, Switzerland, sei: “Hedwata bilong evri big river long world hem stap long olketa maunten. Winim haf long pipol long world depend long fresh wata wea start kam long olketa maunten . . . Olketa ‘wata tank hia wea hae ap’ barava important for laef bilong man.” Nomata wanfala tree savve givim glory long Datwan wea Wakem. Wanfala report bilong United Nations Environment Programme talem hao olketa tree “important long laef bilong pipol long evri kantri . . . Planti difren tree savve helpem pipol saed long selen from olketa samting olsem olketa frut, nat, and wata wea kamaot from tree. Tu billion pipol long world depend long timba for kuki and mekem man feel hot long taem bilong cold.”

21. Explainim hao nao wanfala leaf showimaot pruv hao samwan nao wakem.

21 Design bilong wanfala tree pruvim hao wanfala wise creator stap. Tingim wanfala leaf. Long aotsaed bilong leaf hem garem samting olsem wax wea stopem for hem drae. Planti sismol part wea man savve lukim witim microscope nomoa hem stap antap long leaf. Olketa part hia long leaf garem wanfala green medicine, wea tekem energy from laet. Then olketa leaf iusim wanfala kleva wei for wakem kaikai for disfala plant. Olketa rut bilong tree tekem wata and diswan go kasem olketa leaf bilong tree thru long wanfala spesol “plumbing system.” Planti thousand sismol hol wea stap long andanit bilong leaf savve open and sat, olketa hia tekem insaed disfala air wea iumi brithim aot. Laet givim energy mekem wata and datfala air savve mix and wakem kaikai for datfala plant. From diswan, disfala plant savve kaikaim kaikai wea hemseleva wakem. No olsem olketa factory wea man wakem, disfala wei for mekem kaikai hem kwaet and luk naes. Winim wei for givim aot smoke and dirty wata, hem givim klinfala air wea iumi needim for brith!

22, 23. (a) Wanem spesol savve nao samfala bird and animal long land garem? (b) Wanem nao samfala kwestin wea iumi need for ting raonem?

22 Psalm 148:10 sei: “Iufala olketa wild animal and iufala olketa animal wea no wild, iufala olketa animal wea krol and olketa bird wea flae.” Planti animal long land and wea savve flae showimaot olketa nambawan samting wea olketa savve duim. Datfala Laysan albatross savve flae go kasem farawe ples (olsem example, insaed 90 day nomoa wanfala savve flae kasem 40,000 kilometer). Datfala blackpoll warbler savve flae and no rest for 80 hour taem hem go from North kasem South America. Camel no keepim wata long baksaed bilong hem olsem staka pipol tingim, bat hem keepim long bele bilong hem wea mekem hem no kamap thirsty kwiktaem. Dastawe, taem olketa scientist laek for wakem eni machine and niu material olketa savve lukluk gud long olketa animal. Wanfala woman for raet, Gail Cleere, sei: “Sapos iu laek for wakem wanfala samting wea bae waka gud . . . and wea bae barava fitim ples wea hem stap, luk olsem bae iu savve faendem gud example taem iu luk followim olketa samting bilong disfala earth.”

23 Tru nao, creation barava talemaot glory bilong God! Nomata olketa star long skae or olketa plant and animal, evriwan hia, long wei bilong hemseleva, praisem Creator bilong olketa. Bat waswe long iumi man? Hao nao iumi savve joinim olketa samting wea stap raonem iumi long earth for praisem God?

[Footnote]

a Speed bilong laet hem 300,000 kilometer insaed wan second.

Waswe, Iu Remember?

• Why nao olketa wea sei God no stap no garem excuse?

• Hao nao olketa star and planet givim glory long God?

• Hao nao olketa animal long sea and land showimaot pruv abaotem wanfala loving Creator?

• Hao nao olketa samting wea no garem laef wea stap raonem iumi fulfillim will bilong Jehovah?

[Piksa long page 10]

Olketa scientist sei iumi savve lukim samting olsem 70 sextillion star!

[Credit Line]

Frank Zullo

[Piksa long page 12]

Bottle-nosed dolphin

[Piksa long page 13]

Snowflake

[Credit Line]

snowcrystals.net

[Piksa long page 13]

Young Laysan albatross

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem