Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w06 11/1 p. 3-p. 6 par. 10
  • Olketa Main Point From Buk Bilong Ecclesiastes

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Olketa Main Point From Buk Bilong Ecclesiastes
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2006
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • WANEM NAO HEM NO IUSLES?
  • (Ecclesiastes 1:1–​6:​12)
  • KAONSEL FOR OLKETA WEA WISE
  • (Ecclesiastes 7:1–​12:8)
  • “TOKTOK BILONG OLKETA WEA WISE” SAVVE LEADIM IUMI
  • (Ecclesiastes 12:​9-​14)
  • Wanem Nao Savve Mekem Man Hapi?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2008
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2006
w06 11/1 p. 3-p. 6 par. 10

Word Bilong Jehovah Hem Laef

Olketa Main Point From Buk Bilong Ecclesiastes

JOB hem sei: “Man, wea born from woman, hem garem shortfala laef and hem kasem staka trabol.” (Job 14:1) Hem barava important for no weistim laef bilong iumi wea short nomoa for tingting abaotem and trae hard for duim olketa iusles samting! Wanem samting nao iumi shud iusim taem, strong, and olketa samting bilong iumi for aftarem? Wanem nao olketa samting wea iumi shud no aftarem? Olketa wise toktok wea stap long Bible buk bilong Ecclesiastes hem givim olketa gudfala kaonsel saed long olketa samting hia. Message wea stap insaed “hem fit for luksavve long tingting and samting wea heart want for duim” and savve helpem iumi for garem laef wea hapi and satisfae.​—Hebrews 4:​12.

Staka pipol savve hao king bilong Israel bifor, King Solomon, hem man wea garem wisdom. Hem nao raetem buk bilong Ecclesiastes wea garem olketa gudfala advaes abaotem olketa barava important samting and olketa iusles samting long laef. From Solomon hem story abaotem samfala long olketa building project wea hem duim, masbi hem raetem Ecclesiastes bihaen hem finisim building waka bilong hem and bifor hem lusim tru worship. (Nehemiah 13:26) So Solomon raetem disfala buk bifor 1000 B.C.E, klosap long end bilong mek-40 year long rul bilong hem.

WANEM NAO HEM NO IUSLES?

(Ecclesiastes 1:1–​6:​12)

Man for hipimap pipol hem sei: “Evri samting hem iusles!” Then hem ask olsem: “Wanem gud samting nao man savve kasem from evri hard waka bilong hem anda long sun?” (Ecclesiastes 1:​2, 3) Datfala toktok “iusles” and “anda long sun” hem kamap staka taem long Ecclesiastes. Datfala Hebrew toktok for “iusles” hem minim “wind” or “smoke” and savve minim tu samting wea no important, no stap longtaem, or samting wea no savve helpem man. Datfala toktok “anda long sun” hem minim “long disfala earth,” or “long disfala world.” So, evri samting wea man aftarem wea no followim will bilong God, hem iusles.

Solomon hem sei: “Gardim leg bilong iu taem iu go long haos bilong trufala God; and iu mas kam klosap for lisin.” (Ecclesiastes 5:1) Hem no iusles samting for busy long tru worship bilong Jehovah God. Tru nao, for iumi hapi and satisfae long laef, main samting hem for mekem wei wea iumi fren witim Jehovah kamap moabeta.

Ansa for Olketa Bible Kwestin:

1:​4-​10​—Why nao olketa natural cycle mekem man “taed”? Datfala man for hipimap pipol talem thrifala samting nomoa wea mekem olketa samting fit for laef long earth, hem nao sun, wind, and wata cycle. Staka natural cycle hem stap and olketa barava hard for minim. Man savve iusim full laef bilong hem for studyim olketa and hem bae no savve minim evribit. Datwan savve barava mekem man “taed.” For iumi markem laef bilong iumi wea short nomoa witim olketa natural cycle hia wea gohed olowe, savve mekem man feel nogud tu. Nomata wei for trae for wakem olketa niu samting tu hem mekem man taed, bikos olketa samting wea man wakem hem copyim nomoa from creation bilong God.

2:​1, 2​—Why nao verse hia storyim laflaf olsem “krangge samting”? Maet wei for laflaf helpem iumi for no tingim olketa problem bilong iumi for lelebet taem, and for duim olketa samting for hapi savve mekem iumi for no tingting tumas abaotem olketa problem bilong iumi. Nomata olsem, wei for laflaf no savve mekem olketa problem bilong iumi for finis. Dastawe verse hia storyim wei for laflaf for mekem man hapi, hem olsem “krangge samting.”

3:​11​—Wanem nao God wakem for “luk naes long taem bilong hem”? Samfala long olketa samting wea Jehovah God wakem for “luk naes,” wea minim, hem fitim and givim gud samting long barava taem, hem Adam and Eve, datfala rainbow covenant, covenant witim Abraham, covenant witim David, kakam bilong Messiah, and taem Jesus Christ kamap King long Kingdom bilong God. Bat klosap nao bae Jehovah mekem nara samting tu for “luk naes.” Iumi sure niu world wea fulap witim raeteous pipol bae kamap long barava taem bilong hem.​—2 Peter 3:​13.

3:​15b​—Why nao ‘trufala God gohed for aftarem samting wea man aftarem’? Maet ‘man’ hia hem Jehovah and ‘samting wea man aftarem’ hem samting wea God plan for duim. Nomata olketa natural cycle olsem wei wea man born and dae, olketa war kamap and then peace kamap, savve mekem man feel olsem hem no garem paoa for changem samting and tingim hao olketa samting hia bae gohed for happen olowe, trufala God savve aftarem and duim evri samting wea Hem laek for duim. (Ecclesiastes 3:​1-​10, 15a) Maet ‘samting wea man aftarem’ savve minim tu, olketa wea raeteous, wea plande taem wicked pipol savve aftarem olketa. Jehovah gohed for lukaotem olketa wea raeteous mekem hem “showim strong bilong hem” for olketa.​—2 Chronicles 16:9.

5:9​—Hao nao “gud samting wea graon mekem for grow hem stap midolwan long evriwan”? Evriwan wea stap long earth depend long “gud samting wea graon mekem for grow.” Nomata king tu depend long diswan. Olketa servant bilong hem mas waka hard long garden bilong hem mekem olketa savve givim kaikai long hem.

Olketa Leson for Iumi:

1:​15. For iusim taem and strong bilong iumi for trae for stretem olketa samting wea no stret and wei wea pipol spoelem narawan, hem barava iusles samting. Only Kingdom bilong God nomoa bae finisim evri wicked fasin.​—Daniel 2:​44.

2:​4-​11. Olketa samting olsem wei for designim building, wakem garden, pleim music, and richfala living hem wei for “aftarem wind,” bikos olketa no barava mekem man satisfae and no mekem hem kasem hapi wea gohed for olowe.

2:​12-​16. Wisdom wea man garem hem moabeta winim krangge tingting bilong man, from wisdom savve helpem man for deal witim samfala problem. Nomata olsem, saed long wei for dae, wisdom wea man garem hem no savve helpem hem. And nomata man kasem bignem from hem garem wisdom olsem, pipol kwiktaem nomoa for forgetim hem bihaen hem dae.

2:​24; 3:​12, 13, 22. Hem no rong for iumi enjoyim olketa samting wea iumi kasem from hard waka bilong iumi.

2:​26. ‘Man wea Jehovah luksavve hem gud’ savve kasem wisdom bilong God wea savve mekem hem hapi. Iumi no savve kasem datfala wisdom sapos iumi no fren gud witim God.

3:​16, 17. Man shud luksavve hao hem bae hard distaem for iumi stretem evri samting wea no stret. Bat winim wei for wari abaotem olketa samting wea happen long world distaem, iumi shud weit for Jehovah stretem evri samting.

4:4. Taem man waka hard for duim samting wea hem savve tumas hao for duim, diswan savve mekem hem satisfae. Bat for man waka hard witim goal for kamap gud winim olketa narawan, datwan savve mekem olketa narawan tu laek for duim sem samting, wea savve mekem man feel nogud and jealous. Stretfala reason nao mas muvim iumi for waka hard long Christian ministry.

4:​7-​12. Wei wea olketa man fren witim each other hem important winim olketa material samting and iumi shud no letem wei for aftarem riches mekem iumi no garem taem for fren gud witim narawan.

4:​13. Age bilong man, and wei for garem position, no evritaem mekem pipol respectim hem. Olketa wea garem responsibility for lead shud duim samting long wisefala wei.

4:​15, 16. Maet “mek-tu pikinini,” wea hem nao bae rul bihaen king hem dae, hem firstaem kasem sapot from ‘evri pipol bilong hem,’ bat ‘bihaen olketa nating hapi long hem.’ Tru nao, pipol savve kwiktaem for no interest long man wea firstaem olketa barava laekem hem.

5:2. Iumi shud tingting gud long wanem iumi talem, and wanem iumi laek for talem taem iumi prea. Prea bilong iumi shud showimaot respect, and taem iumi prea no need for trae talem olketa big or stael word.

5:​3-7. Wei for aftarem tumas olketa material samting savve mekem man tingim olowe olketa samting for hemseleva nomoa. Datwan savve mekem man tu for tingting tumas abaotem wanem hem laek for kasem, wea mekem hem no savve sleep gud long naet. Man wea toktok tumas savve mekem pipol tingse hem krangge and datwan savve mekem hem no tingting gud bifor hem mekem wanfala promis long God. ‘Wei for fraet long trufala God’ hem stopem iumi for duim tufala samting hia.

6:​1-9. No eni gud samting iumi savve kasem from riches, glory, longfala laef, and bigfala famili sapos samfala samting stopem iumi for enjoyim olketa samting hia. And “samting wea eye lukim,” wea minim for acceptim really samting, hem moabeta winim “wei for soul hem wakabaot [‘samting soul laekem,’ footnote,]” wea datwan nao wei for man aftarem samting wea heart laekem bat wea hem bae hard for hem savve kasem datwan. So best wei for enjoyim laef hem for satisfae witim “kaikai and ples for stap” and long semtaem enjoyim olketa gudfala samting long laef and gohed keepim wei wea iumi fren gud witim Jehovah.​—1 Timothy 6:8.

KAONSEL FOR OLKETA WEA WISE

(Ecclesiastes 7:1–​12:8)

Wanem nao iumi savve duim for no spoelem wei wea pipol respectim iumi? Hao nao iumi shud ting long olketa gavman bilong man and olketa samting wea no stret wea iumi maet lukim? From olketa wea dae finis no savve long eni samting, iumi shud iusim laef bilong iumi for duim wanem samting distaem? Hao nao olketa young wan savve iusim taem and strong bilong olketa long wisefala wei? Olketa gudfala advaes bilong man for hipimap pipol abaotem olketa samting hia and olketa nara samting hem stap long Ecclesiastes chapter 7 go kasem chapter 12.

Ansa for Olketa Bible Kwestin:

7:​19​—Hao nao wisdom hem strong winim “tenfala man wea garem paoa”? Bible iusim namba ten long tokpiksa wei for minim samting wea barava set and no eni samting hem miss long datwan. Solomon hem talem hao wei wea wisdom savve protectim iumi hem winim full namba bilong olketa soldia wea gardim wanfala taon.

10:2​—Wanem nao hem minim for heart bilong man “stap long right hand saed bilong hem” or “stap long left hand saed bilong hem”? From evritaem pipol tingim right saed olsem gudfala saed, wei wea heart bilong man stap long right hand saed bilong hem showimaot hao heart bilong datfala man muvim hem for duim gud samting. Bat sapos heart muvim man for followim wei wea hem no stret, hem olsem heart bilong hem stap long left saed bilong hem.

10:15​—Hao nao “hard waka bilong olketa wea krangge mekem olketa taed”? Sapos samwan no garem gudfala tingting, no eni gud samting savve kamaot from hard waka bilong hem. Hem no satisfae long waka wea hem duim. Kaen wei for hard waka olsem hem mekem hem taed nomoa.

11:​7, 8​—Wanem nao mining bilong disfala toktok: “Laet hem swit tu, and hem gud for eye lukim sun.” Laet and sun hem for mekem olketa wea laef hapi. Long hia, Solomon talem hao hem gud for iumi laef and hao iumi shud “hapi” bifor iumi kasem datfala taem bilong darkness, wea minim wei for olo, wea savve mekem iumi lusim strong bilong iumi.

11:10​—Why nao “young laef and best part bilong laef hem iusles”? Sapos man no iusim gud tufala samting hia, datwan hem iusles bikos young laef hem olsem smoke wea kamap and kwiktaem nomoa hem finis.

Olketa Leson for Iumi:

7:6. Wei wea man laflaf long taem wea no fitim hem mekem narawan feel nogud and hem iusles olsem saond bilong nila grass wea bone andanit wanfala pot. Iumi shud no laflaf olsem.

7:​21, 22. Iumi shud no wari tumas long samting wea nara pipol talem abaotem iumi.

8:​2, 3; 10:4. Wise samting for duim taem boss bilong iumi tok strong or stretem iumi hem for no kros. Hem gud for duim olsem winim wei for ‘hariap and go from hem,’ wea minim man kwiktaem for talem boss hem bae no waka for hem nao.

8:8; 9:​5-​10, 12. Iumi savve seknomoa lusim laef bilong iumi olsem olketa fish wea go insaed fishing net or olketa bird wea go insaed wanfala trap. Nara samting tu, no eniwan savve stopem wei wea datfala paoa bilong laef hem lusim body taem man hem dae, and no eniwan savve free from disfala enemy bilong olketa man, wea hem nao dae. Dastawe iumi shud no weistim taem bilong iumi. Jehovah laekem iumi for tinghae long laef wea iumi garem and enjoyim long gudfala wei. For duim diswan, first samting wea iumi shud duim long laef bilong iumi hem for servem Jehovah.

8:​16, 17. Evri samting wea God duim finis and wea hem letem for kasem olketa man hem hard for man hem minim, nomata hem trae hard for minim gogo hem no savve sleep gud. Wei for wari abaotem olketa rong samting wea happen raonem iumi bae mekem iumi no enjoyim laef.

9:​16-​18. Iumi mas tinghae long wisdom nomata pipol no tinghae long hem. Hem gud for iumi lisin long toktok wea wisefala man talem long kwaet wei winim for lisin long toktok bilong krangge man wea singaot big.

10:1. Iumi mas careful long toktok and olketa samting wea iumi duim. Wei for mistek wanfala taem nomoa olsem wei for barava kros, ova tumas long alcohol, or for duim dirty fasin, savve barava spoelem wei wea pipol respectim wanfala man.

10:​5-​11. No jealous long man wea no savve duim waka bilong hem. For man no duim gud wanfala waka nomata hem no hard, nogud samting savve kamaot from datwan tu. Bat sapos man lane hao for ‘iusim savve for mekem hem win,’ datwan nao bae givim gud samting long hem. Hem barava important for iumi savve gud hao for duim disfala waka for preach abaotem Kingdom and for mekem pipol kamap disaepol!

11:​1, 2. Iumi shud no hol bak for evritaem give from heart bilong iumi. Datwan bae mekem grow wei wea olketa narawan duim sem samting tu.​—Luke 6:​38.

11:​3-6. Wei for no sure abaotem olketa samting wea savve happen long laef shud no mekem iumi hol bak for duim samting.

11:9; 12:​1-7. Olketa young pipol bae ansa long Jehovah for wanem olketa duim. So, olketa shud iusim taem and strong bilong olketa long service bilong God bifor olketa kamap olo and no garem strong for datwan.

“TOKTOK BILONG OLKETA WEA WISE” SAVVE LEADIM IUMI

(Ecclesiastes 12:​9-​14)

Hao nao iumi shud ting long “olketa naesfala toktok” wea man for hipimap pipol hem lukaotem and raetem? Long wei wea difren from “plande buk” wea garem wisdom bilong man, “toktok bilong olketa wea wise hem olsem olketa sharp stik for leadim buluka, and olketa wea gohed for hipimap olketa toktok olketa olsem nila wea olketa hammerim; wanfala shepherd nao givim olketa toktok hia.” (Ecclesiastes 12:10-​12) Olsem wei for iusim olketa nila savve mekem samting strong and no seksek, olketa toktok bilong wisefala man wea kam from datfala “shepherd,” Jehovah, hem savve stopem laef bilong iumi for olobaot.

Wei for followim wise kaonsel long buk bilong Ecclesiastes bae barava helpem iumi for garem laef wea mekem iumi satisfae and hapi. Witim datwan, iumi kasem disfala promis: “Evri samting bae gohed gud for olketa wea fraet long trufala God.” So iumi mas gohed strong for “fraet long trufala God and obeyim olketa komandment bilong hem.”​—Ecclesiastes 8:​12; 12:13.

[Piksa long page 5]

Wanfala long olketa samting wea God wakem wea luk naes winim plande nara samting, bae kamap long barava taem bilong hem

[Piksa long page 6]

Samfala present wea iumi kasem from God nao hem kaikai, drink, and for lukim gudfala samting wea iumi waka hard for duim

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem