Poor Living—Wea for Faendem Really Ansa
NOMATA olketa nogud report abaotem poor living kamap evriwea long world, samfala pipol feel sure wei stap for finisim poor living. Olsem example, long wanfala main story long Manila Bulletin, Asian Development Bank reportim hao “Asia savve finisim poor living insaed 25 year.” Disfala bank sei sapos kantri garem moa selen, then bae barava poor living savve finis.
Olketa nara organization and gavman wakem samfala idea and plan for trae stretem disfala problem. Samfala nao: olketa social insurance program, education wea moabeta, finisim kaon bilong olketa poor kantri long olketa rich kantri, aotem olketa tambu saed long trade mekem olketa kantri wea garem moa poor pipol savve isi for sellim samting, and for wakem olketa haos for pipol wea no fit for peim bigfala rent.
Long year 2000, United Nations General Assembly putim olketa goal for kasem bifor year 2015. Insaed diswan hem for finisim barava poor living and hangre, and tu, for finisim wei wea wages bilong samfala pipol hem barava big and samfala hem barava smol long sem kantri. Nomata olketa goal hia hem gud, staka daotem wei wea olketa bae fit for kasem olketa long world wea no garem wan mind.
Olketa Gudfala Step for Deal Witim Poor Living
From hope for world kamap moabeta luk olsem no savve fulfill, wea nao man savve kasem help? Olsem iumi talem finis, samting stap wea givim wisdom for helpem pipol distaem. Wanem nao diswan? Hem nao Word bilong God, Bible.
Wanem nao mekem Bible hem difren from evri narakaen information? Hem kam from barava hae paoa, Creator bilong iumi. Hem putim insaed Bible olketa nambawan wisdom—olketa principle wea bae helpem pipol bilong evri ples, and long evritaem. Sapos poor pipol followim olketa principle hia, olketa savve garem living wea mekem olketa feel moa satisfae distaem. Bae iumi lukim tu-thri example.
Garem stretfala wei for ting long selen. Bible hem sei: “Wisdom hem for protectim iumi olsem selen hem for protectim iumi tu; bat savve hem moabeta from wisdom seleva hem keepim laef olketa wea ownim hem.” (Ecclesiastes 7:12) Wanem nao point? Selen hem no main important samting. Tru, hem help for provaedem security. Hem mekem iumi savve baem samfala samting iumi needim, bat hem garem spialaen. Selen no savve baem samfala important samting. Wei for luksavve long diswan bae helpem iumi for balance saed long material samting, wea diswan bae mekem iumi missim problem wea kasem olketa wea selen hem main samting long living bilong olketa. Selen no savve baem laef, bat for duim samting followim wisdom savve protectim laef distaem and savve givim chance for laef olowe.
Garem living wea fitim selen bilong iu. Want bilong iumi hem difren from need bilong iumi. Olketa need bilong iumi nao shud first important samting long iumi. Hem isi for tingse iumi needim samting, bat really, hem samting man wantem and no wanfala need. Man wea wise bae firstaem iusim selen for olketa important need—kaikai, kaleko, haos, and samfala samting moa. Then, bifor hem spendem eni extra selen, hem bae disaed sapos leftova selen fit for peim eni moa samting. Long wanfala tokpiksa bilong hem, Jesus sei hem gud for man “sidaon firstaem and kaontem kost, for lukim sapos hem garem inaf selen.”—Luke 14:28.
Long Philippines, Eufrosina, wanfala singol mami wea garem thrifala pikinini, feisim challenge for waka for selen and for barava planim gud wei for iusim selen from hasband lusim hem samfala year bifor. Taem hem duim olsem, hem trainim olketa pikinini bilong hem for luksavve long olketa samting wea moa important for peim. Olsem example, olketa pikinini maet lukim samting olketa wantem. Winim wei for just sei nomoa, hem minim gud long olketa olsem: “Well, iu savve garem datwan sapos iu laekem, bat iu mas disaed. Iumi garem inaf selen for wan samting nomoa. Iumi savve baem disfala samting iu laekem, or iumi savve baem lelebet meat or vegetable for kaikai witim rice bilong iumi dis week. So, wanem nao bae iu laekem? Iu nao disaed.” Planti taem, olketa pikinini kwiktaem luksavve long point and agree hao olketa laekem kaikai winim datfala samting.
Satisfae. Nara Bible principle hem sei: “Sapos iumi garem kaikai and ples for stap, iumi mas satisfae witim olketa samting hia.” (1 Timothy 6:8) Selen seleva no givim hapi. Staka rich pipol no hapi, bat planti poor pipol barava hapi. Olketa hia lane for satisfae witim olketa simpol samting olketa needim long laef. Jesus story abaotem wei for garem ‘simpol eye’ wea lukluk strong long olketa samting wea moa important. (Matthew 6:22) Diswan helpem man for satisfae. Staka poor pipol feel satisfae bikos olketa mekem grow gudfala wei for fren witim God and garem hapi famili laef—olketa samting wea selen no savve peim.
Olketa hia just tu-thri example bilong olketa gudfala idea from Bible wea savve helpem olketa wea poor for deal witim poor living. Staka moa stap. Olsem example, stap klia from olketa rabis wei olsem for smoke and wei for gambol, wea westem selen; luksavve long olketa samting wea moa important long laef, especially olketa spiritual goal; long ples wea no staka waka for selen stap, trae for provaedem wanfala service or wakem samting wea pipol needim. (Proverbs 22:29; 23:21; Philippians 1:9-11) Bible mekhae long kaen “wisdom wea helpem man and wei for tingting gud” bikos “olketa bae givim laef.”—Proverbs 3:21, 22.
Hem tru, olketa idea from Bible savve givim help for olketa wea stragol witim poor living, bat, olketa kwestin abaotem future still stap. Waswe, poor pipol hard nao for free from poor living? Waswe, wei for no semsem saed long selen bae finis enitaem? Bae iumi lukluk long wanfala hope wea planti maet no savve long hem.
Bible Givim Reason for Hope
Staka talem stret hao Bible hem gudfala buk. Bat, planti no savve hao hem givim klia information wea point go long olketa big change wea klosap for happen.
God plan for duim samting for stretem olketa problem bilong olketa man, wea insaed diswan hem poor living. From olketa gavman bilong man no savve and no willing for duim olsem, God plan for changem olketa. Hao nao bae hem duim? Bible talem stret long Daniel 2:44: “God bilong heven bae startim wanfala kingdom wea bae nating savve finis. And datfala kingdom bae no go long eni narafala pipol. Hem bae smasem and finisim evri kingdom hia, and hemseleva nao bae stap olowe.”
Bihaen hem aotem “olketa kingdom,” wea hem nao olketa gavman, Ruler wea God appointim bae duim samting. Datfala Ruler hem no wanfala man bat hem stap long heven and garem bigfala paoa olsem God, and hem savve mekem olketa bigfala change for finisim wei for no semsem wea stap distaem. God hem chusim Son bilong hemseleva for duim diswan. (Acts 17:31) Psalm 72:12-14 storyim wanem disfala Ruler bae duim taem hem sei: “Hem bae sevem poor wan wea krae for help, and tu, man wea safa and eniwan wea needim help. Hem bae feel sorre for man nating and poor man, and hem bae sevem soul bilong olketa poor man. From hardfala living and raf fasin hem bae baem bak soul bilong olketa, and blood bilong olketa bae spesol long eye bilong hem.” Datwan hem nambawan future! Help kam nao! Ruler wea God appointim bae duim samting for saed bilong olketa poor and hambol man.
Staka problem wea join witim poor living bae kasem ansa long datfala taem. Verse 16 bilong Psalm 72 hem sei: “Planti kaikai bae stap long earth; antap long olketa maunten hem bae fulap.” Wei for kaikai short wea savve happen long taem bilong no eni kaikai, no inaf selen, or olketa raverave bigman, bae nomoa nao.
Olketa nara problem bae finis tu. Olsem example, big sekson bilong pipol long earth distaem no garem haos bilong olketa seleva. Bat God hem promis: “Olketa bae buildim haos and stap insaed; and olketa bae plantim plantation and kaikaim frut bilong hem. Olketa bae no build and narafala man nao stap insaed; olketa bae no plant and narawan nao kaikaim. From olketa day bilong pipol bilong mi bae olsem olketa day bilong wanfala tree; and pipol wea mi chusim bae iusim evribit waka wea olketa seleva duim.” (Isaiah 65:21, 22) Evriwan bae garem haos and enjoyim waka. So God promis for stretem evribit poor living and for olowe. Bae wei wea rich and poor pipol no semsem hem finis evribit, pipol bae no stragol moa long living.
Taem man firstaem herem olketa Bible promis olsem, maet hem ting diswan kanduit for kamap tru. Bat, wei for lukluk go moa long Bible bae showimaot hao evri promis wea God talem bifor bae kamap tru. (Isaiah 55:11) So kwestin hem no bae diswan kamap. Bat, really kwestin hem, Wanem nao iumi mas duim for iumi kasem gud samting taem hem happen?
Waswe, Bae Iu Long There?
From datfala gavman hem bilong God, iumi mas kamap pipol wea God bae acceptim for stap anda long rul bilong hem. Hem showim iumi hao iumi savve kasem mark for diswan. Olketa mark stap insaed long Bible.
Datfala appointed Ruler, Son bilong God, hem raeteous. (Isaiah 11:3-5) So, olketa wea savve laef anda long disfala gavman mas kamap raeteous. Proverbs 2:21, 22 hem sei: “Olketa wea raeteous bae stap long earth, and olketa wea no garem blame bae stap long hem. Bat olketa wicked pipol, olketa bae finis evribit from earth; and olketa wea giaman, olketa bae aot from earth.”
Waswe, eni wei stap for lanem hao for kasem olketa mark hia? Yes. Thru long wei for studyim Bible and followim olketa direction insaed, iu savve enjoyim disfala nambawan future. (John 17:3) Olketa Jehovah’s Witness bae hapi for helpem iu witim datfala study. Mifala invaetem iu for mekius long disfala chance for kamap part long wanfala sekson bilong pipol wea bae no feisim moa poor living and wei for no kasem justice.
[Piksa long page 5]
Eufrosina: “For barava planim gud wei for iusim selen helpem famili garem wanem mifala needim”
[Olketa Piksa long page 6]
Selen no savve peim wei for fren gud witim God and hapi famili laef