Waswe, Iu “Luksavve Long Olketa Stret Samting and Rong Samting”?
“Go ahed for mek sure long samting wea Lord hem acceptim.”—EPHESIANS 5:10.
1. Long wanem wei nao living distaem savve hard tumas, and why nao olsem?
“MI SAVVE, O Jehovah, wei bilong man hem no bilong hem. Hem no bilong man wea wakabaot for disaedem gogo bilong hem.” (Jeremiah 10:23) Disfala important samting wea Jeremiah luksavve long hem garem bigfala mining for iumi distaem. Why nao olsem? Bikos, olsem Bible talem finis, iumi stap insaed long “nogud taem wea hard for deal witim.” (2 Timothy 3:1) Evriday, iumi feisim olketa samting wea hard tumas for mekem disison long hem. Olketa samting wea iumi disaedem, nomata big or smol, savve barava affectim living bilong iumi—long physical wei, saed long feeling, and spiritual wei.
2. Wanem nao olketa samting for chusim wea pipol maet ting smol long olketa, bat hao nao olketa Christian wea dedicate ting abaotem olketa samting hia?
2 Planti samting wea iumi disaedem long living evriday maet samting iumi duim evritaem or smol samting nomoa. Olsem example, each day, iumi mas chusim kaleko wea iumi werem, kaikai wea iumi kaikaim, pipol wea iumi lukim, and samting olsem. Planti taem iumi no tingim bat just duim nomoa olketa samting hia. Bat waswe, olketa samting hia smol nomoa? Olsem Christian wea dedicate, iumi ting strong tumas hao samting wea iumi chusim saed long kaleko and lukluk, samting iumi kaikaim and drinkim, and toktok and fasin bilong iumi evritaem mas showimaot iumi olketa servant bilong Most Hae, Jehovah God. Iumi tingim moa disfala toktok bilong aposol Paul: “Nomata iufala kaikai or drink or duim eni samting, duim evri samting for glory bilong God.”—1 Corinthians 10:31; Colossians 4:6; 1 Timothy 2:9, 10.
3. Wanem nao olketa samting wea iumi mas chusim wea important tumas?
3 Samfala samting wea iumi chusim hem barava important. Olsem example, disison bilong man for marit or for stap singol, bae affectim hem long bigfala wei and for olowe. Tru nao, for chusim stretfala man for maritim, for partner for olowe, hem no smol samting.a (Proverbs 18:22) And tu, olketa samting wea iumi chusim saed long hu nao for fren and kaban witim, education, waka for selen, and hapitaem garem important part long spiritual saed bilong iumi—and from datwan, gud living bilong iumi for olowe.—Romans 13:13, 14; Ephesians 5:3, 4.
4. (a) Wanem wei for luksavve long samting nao iumi evriwan laek tumas for garem? (b) Wanem nao olketa kwestin wea iumi need for tingting raonem?
4 From iumi mas chusim evri samting hia, hem gud tumas sapos iumi savve luksavve long stret samting and rong samting or samting wea luk olsem hem stret and samting wea barava stret. Bible givim disfala warning: “Wanfala stretfala wei hem stap front long man, bat wei bilong dae nao stap long end bilong hem.” (Proverbs 14:12) So, maet iumi ask olsem: ‘Hao nao iumi savve mekem grow wei for luksavve long stret samting and rong samting? Wea nao iumi savve tan go long hem for faendem help for disaedem samting? Wanem nao pipol long bifor and distaem duim saed long diswan, and wanem nao kamaot from datwan?’
“Olketa Idea and Giaman Trik” Bilong World
5. Olketa first Christian stap insaed wanem kaen world?
5 Olketa Christian long first century stap insaed world wea fulap witim fasin and tingting bilong olketa long Rome and Greece. Long wansaed, hem isi living bilong Rome, wea planti pipol laekem tumas. Long narasaed hem olketa savveman bilong datfala taem wea fulap witim olketa idea bilong Plato and Aristotle and tu olketa niu sekson, olsem olketa Epicurean and Stoic. Taem aposol Paul kam long Athens long mek-tu missionary gogo bilong hem, hem meetim olketa Epicurean and Stoic savveman wea tingse olketa garem moa savve winim “disfala man for toktok,” Paul.—Acts 17:18.
6. (a) Wanem kaen temptation nao samfala first Christian kasem? (b) Wanem warning nao Paul talemaot?
6 So, hem no hard for minim why nao samfala midolwan long olketa first Christian laekem fasin wea ova tumas and hae-class living bilong pipol wea stap raonem olketa. (2 Timothy 4:10) Luk olsem pipol bilong datfala system kasem planti gudfala samting, and luk olsem disison bilong olketa hem gud. Luk olsem world hem garem gudfala samting wea Christian wei bilong laef no garem. Bat, aposol Paul givim warning: “Lukaot: maet samwan hem kasholem iufala for spoelem iufala thru long olketa idea and giaman trik wea followim kastom bilong man, wea fitim olketa samting bilong world and wea no followim Christ.” (Colossians 2:8) Why nao Paul talem datwan?
7. Wisdom bilong world hem olsem wanem?
7 Paul talemaot datfala warning bikos hem lukim barava danger samting nao bihaenem tingting bilong olketa wea laekem world. Wei wea hem iusim toktok “olketa idea and giaman trik” hem barava important. Datfala toktok “olketa idea” hem really minim “wei for lovem and aftarem wisdom.” Datwan savve olsem gudfala samting. Tru nao, Bible, especially long buk bilong Proverbs, encouragem wei for aftarem savve wea stret and wisdom. (Proverbs 1:1-7; 3:13-18) Nomata olsem, Paul joinim toktok “olketa idea” witim “giaman trik.” Datwan minim Paul ting long wisdom bilong world olsem emti and giaman samting. Olsem wanfala balloon wea olketa blowim, hem luk olsem hem strong, bat hem no garem eni samting insaed. So hem iusles, and trabol tu, for man letem emti samting olsem “olketa idea and giaman trik” bilong disfala world for olsem faondeson for disaedem stret samting and rong samting.
Olketa wea Sei “Gud Samting Hem Nogud and Nogud Samting Hem Gud”
8. (a) Hu nao pipol lukaotem advaes from olketa? (b) Wanem kaen advaes nao olketa kasem?
8 Distaem tu hem semsem. Klosap evri samting wea olketa man duim garem savveman. Pipol for givim kaonsel saed long famili and marit, pipol wea raet for niuspepa or magasin, pipol wea kolem olketa seleva savveman for difren kaen treatment, pipol for studyim star for savve long future, pipol wea duim spiritism, and narakaen samting olsem olketa stanbae for givim advaes—wea man mas pei for hem. Bat wanem kaen advaes nao olketa givim? Planti taem, olketa aotem olketa mark bilong Bible saed long fasin and mekhae long wanem olketa kolem niu kaen fasin. Olsem example, taem The Globe and Mail niuspepa long Canada storyim wei wea gavman no letem “wei for man maritim man, or woman maritim woman,” hem sei: “Long year 2000, hem nogud tumas for tufala wea lovem each other no savve kasem samting wea tufala laekem tumas just bikos tufala maet man or woman.” Fasin bilong planti pipol distaem hem for acceptim samting, no judgem. Tingting bilong pipol distaem hem wei wea no eni samting hem stret evribit or rong evribit.—Psalm 10:3, 4.
9. Wanem nao pipol wea community respectim olketa duim planti taem?
9 Nara pipol luk long sekson wea pipol mekhae long olketa—pipol wea rich and planti savve long olketa—olsem example saed long wei for disaedem samting. Nomata pipol respectim olketa wea rich and wea planti savve long olketa, planti taem toktok bilong olketa abaotem gudfala fasin olsem honest fasin and trust hem drae wan nomoa. Taem olketa aftarem paoa and selen, planti nating warim wei for no followim olketa rul and daonem olketa principle saed long fasin. For kasem bignem, samfala lusim olketa fasin and mark wea stap longtaem finis and aftarem fasin wea barava nogud tumas. Samting wea kamaot from diswan nao hem community wea wei for kasem samting nao muvim pipol, wea olketa garem diskaen tingting, “Eniting hem gud nomoa.” Dastawe iumi nating sapraes hao pipol konfius and no savve long stret samting and rong samting.—Luke 6:39.
10. Hao nao toktok bilong Isaiah abaotem gud samting and nogud samting hem tru?
10 Barava nogud samting wea kamaot from pipol disaed rong followim rong advaes hem stap raonem iumi—marit and famili brekdaon, iusim drug and alcohol long rong wei, olketa raf gang bilong young pipol, dirty fasin, sik wea kamaot from dirty fasin, and samfala moa. Tru tumas, olketa samting olsem mas happen nao taem pipol lusim evri mark saed long stret samting and rong samting. (Romans 1:28-32) Hem barava olsem wanem profet Isaiah talem: “Trabol long olketa wea sei gud samting hem nogud and nogud samting hem gud, olketa wea putim darkness for laet and laet for darkness, olketa wea putim saoa samting for swit samting and swit samting for saoa samting! Trabol for olketa wea wise long eye bilong olketa seleva and wise front long feis bilong olketa seleva tu!”—Isaiah 5:20, 21.
11. Why nao hem no gudfala tingting for depend long iumiseleva taem iumi disaedem stret samting and rong samting?
11 From God hem askem ansa from olketa Jew bifor wea kamap “wise long eye bilong olketa seleva,” diswan mekem hem moa important for iumi stap klia from wei for depend long seleva for disaedem stret samting and rong samting. Planti pipol distaem agree witim idea for “lisin nomoa long heart bilong iu,” or “duim wanem iu feelim hem stret.” Waswe, diswan hem gudfala wei for disaedem samting? Bible showaot barava nomoa nao taem hem tok stret olsem: “Heart hem savve giamanim man winim eni nara samting and hem nating hol bak. Hu nao fit for savve long hem?” (Jeremiah 17:9) Waswe, bae iu depend long wanfala man for leadim iu for disaedem samting, wea hem man for giaman and nating hol bak? Barava nomoa nao. Samting wea iu duim bae difren evribit from samting wea kaen man olsem talem long iu. Dastawe Bible talem iumi moa: “Man wea trustim heart bilong hemseleva hem stupid, bat man wea wakabaot long wisdom hem man wea bae stap sef.”—Proverbs 3:5-7; 28:26.
Lanem Wanem God Acceptim
12. Why nao iumi need for pruvim “will bilong God” long iumiseleva?
12 From iumi shud no depend long wisdom bilong world or long iumiseleva saed long stret samting and rong samting, wanem nao iumi shud duim? Lukim disfala klia kaonsel from aposol Paul: “Finis for followim disfala system, bat kamap difren evribit from iufala changem tingting bilong iufala, mekem iufala savve pruvim long iufala seleva, gudfala and stretfala and perfect will bilong God.” (Romans 12:2) Why nao iumi need for pruvim long iumiseleva will bilong God? Insaed long Bible, Jehovah givim klia and strongfala reason, taem hem sei: “Olsem heven hem moa hae winim earth, so olketa wei bilong mi hem moa hae winim olketa wei bilong iufala, and olketa tingting bilong mi winim olketa tingting bilong iufala.” (Isaiah 55:9) So, winim wei for depend long wei wea iumiseleva luksavve long samting or wei for feel gud long samting, iumi kasem kaonsel for: “Go ahed for mek sure long samting wea Lord hem acceptim.”—Ephesians 5:10.
13. Hao nao toktok bilong Jesus long John 17:3 mekhae long need for savve long samting wea God acceptim?
13 Jesus Christ mekhae long need for duim diswan taem hem sei: “Diswan nao minim laef olowe, for olketa kasem savve long iu, only trufala God, and long datwan wea iu sendem kam, Jesus Christ.” (John 17:3) Datfala toktok “kasem savve” hem garem deep mining winim wei for “savve” nomoa. Vine’s Expository Dictionary sei diswan “showimaot hao man wea savve and samting wea hem savve long hem join tugeta; long diswan, samting wea man savve long hem nao important long hem, and dastawe disfala wei for join tugeta kamap.” For fren witim samwan hem minim moa samting winim wei for savve nomoa hu nao datfala man or wanem nao nem bilong hem. Hem minim for savve tu long wanem hem laekem and no laekem, savve long olketa fasin, and mark bilong hem—and tinghae long hem.—1 John 2:3; 4:8.
Trainim Paoa for Luksavve
14. Wanem nao Paul talem hem main wei wea olketa spiritual baby and mature pipol difren?
14 So, hao nao iumi fit for kasem savve for luksavve long stret samting and rong samting? Toktok bilong Paul for olketa Hebrew Christian long first century hem givim ansa. Hem raet olsem: “Evriwan wea kaikaim milk hem no savve long word bilong raeteous fasin, from hem wanfala baby. Bat, strong kaikai hem for mature pipol, for olketa wea thru long wei for iusim, trainim paoa bilong olketa for luksavve long olketa stret samting and rong samting.” Long hia Paul showimaot wei wea “milk,” wea olsem “olketa firstfala samting bilong olketa holy toktok bilong God,” hem difren from “strong kaikai” for “mature pipol,” wea “trainim paoa bilong olketa for luksavve long olketa stret samting and rong samting.”—Hebrews 5:12-14.
15. Why nao man need for waka hard for kasem stretfala savve abaotem God?
15 Diswan minim firstaem, iumi mas waka hard for kasem stretfala savve long olketa mark bilong God wea stap insaed Word bilong hem, Bible. Iumi no lukluk for wanfala list bilong olketa rul for talem iumi wanem iumi savve duim or no duim. Bible hem no buk olsem. Bat, Paul explainim olsem: “Evri Scripture hem kam from God and hem gud for teach, for givim kaonsel, for stretem evri samting, for givim discipline long raeteous fasin, mekem man bilong God hem fit evribit, barava redy for duim evri gudfala waka.” (2 Timothy 3:16, 17) For kasem gud samting from datfala teaching, kaonsel, and discipline, iumi mas iusim mind and wei bilong iumi for tingting. Diswan minim man mas waka hard, bat samting wea kamaot—wei for “fit evribit, barava redy for duim evri gudfala waka”—hem gud tumas.—Proverbs 2:3-6.
16. Wanem nao hem minim for trainim paoa for luksavve?
16 Then, olsem Paul showimaot, mature pipol “trainim paoa bilong olketa for luksavve long olketa stret samting and rong samting.” Diswan nao main point. Datfala toktok “trainim paoa bilong olketa for luksavve” hem really minim “evri part long body kasem training (olsem gymnast).” (Kingdom Interlinear Translation) Wanfala gymnast savve tumas duim enikaen difren muv and teknik. Hem savve barava kontrolem evri part long body bilong hem, and hem savve wanem muv for duim mekem hem win long show wea hem duim. Evri samting hia kamaot from wei for kasem hardfala training and practice evritaem.
17. Long wanem wei nao iumi shud olsem olketa gymnast?
17 Iumi tu mas kasem training olsem wanfala gymnast, long spiritual wei, sapos iumi laek for mek sure samting iumi disaedem and chusim hem stret evritaem. Iumi mas kontrolem evribit feeling and olketa part long body bilong iumi. (Matthew 5:29, 30; Colossians 3:5-10) Olsem example, waswe, iu kontrolem eye bilong iu for no lukluk long dirty samting or ear bilong iu for no lisin long nogud music or toktok? Hem tru hao nogud samting olsem stap evriwea raonem iumi. Bat, hem saed bilong iumi sapos iumi bae letem hem stap strong insaed heart and mind bilong iumi. Iumi savve followim man wea raetem psalm wea sei: “Mi bae no putim front long eye bilong mi eni rabis samting. Mi heitim samting wea olketa wea foldaon olketa duim; hem no hol strong long mi. . . . Eniwan wea talem laea samting, bae hem no stap strong front long eye bilong mi.”—Psalm 101:3, 7.
Paoa Bilong Iu for Luksavve Kasem Training Taem Iu Iusim
18. Wanem nao disfala toktok bilong Paul “wei for iusim” hem minim saed long wei for trainim paoa for luksavve?
18 Iumi mas remember hao “wei for iusim” nao bae trainim paoa bilong iumi for luksavve long stret samting and rong samting. Datwan minim, evritaem wea iumi mas disaedem wanfala samting, iumi shud lane for iusim paoa bilong mind for luksavve long olketa wanem Bible principle nao insaed datwan and hao nao for followim. Mekem grow fasin for duim research insaed olketa Bible pablikeson wea kam thru long “faithful and wise slave.” (Matthew 24:45) Iumi savve askem tu help bilong olketa mature Christian. Nomata olsem, hard waka wea iumiseleva duim for studyim Word bilong God, witim wei for prea long Jehovah for leadim iumi and for kasem spirit bilong hem, bae gogo mekem iumi kasem gudfala samting.—Ephesians 3:14-19.
19. Olketa wanem blessing nao iumi savve kasem sapos iumi go ahed for trainim paoa bilong iumi for luksavve?
19 Taem iumi go ahed for trainim paoa bilong iumi for luksavve, goal hem for “iumi no stap olsem baby olowe, wea seksek olabaot olsem wave long sea karem go and kam from evrikaen teaching wea olsem wind wea kamaot from giaman wei bilong olketa man, from olketa kleva for duim rong samting.” (Ephesians 4:14) Bat, long faondeson bilong savve and wei for minim samting wea God acceptim, iumi savve disaedem big and smol samting long wise wei, wea helpem iumi, buildimap olketa brata, and winim evri samting mekem Dadi bilong iumi long heven hem hapi. (Proverbs 27:11) Datwan hem wanfala blessing and protection long olketa hard taem distaem!
[Footnote]
a Insaed wanfala list wea showim winim 40 barava hardfala taem long living bilong pipol, wea Dr. Thomas Holmes and Dr. Richard Rahe raetem, partner wea dae, divorce, wei for separate nao thrifala main wan. Wei for marit hem kam namba seven.
Waswe, Iu Savve Minim?
• Wanem samting nao man needim mekem hem disaedem samting long gudfala wei?
• Why nao hem no wise for luk long olketa bigman or depend long feeling bilong iumiseleva taem iumi disaedem stret samting and rong samting?
• Why nao iumi mas sure long samting wea God acceptim taem iumi disaedem samting, and hao nao iumi savve duim datwan?
• Wanem nao hem minim ‘for trainim paoa bilong iumi for luksavve’?
[Piksa long page 9]
Wei for luk go long olketa wea rich and wea planti savve long olketa hem iusles
[Piksa long page 10]
Olsem wanfala gymnast, iumi mas kontrolem evribit evri feeling and part long body