‘Olketa Spiarim Wakaman Bilong Jehovah for Sin Bilong Iumi’
“Olketa spiarim hem for sin bilong iumi. Olketa killim hem nogud for olketa nogud wei bilong iumi. . . . From olketa garekil bilong hem, iumi gud bak moa.”—ISA. 53:5.
1. Wanem nao hem gud for iumi tingim taem iumi go long Memorial? Wanem profesi nao bae helpem iumi for duim datwan?
IUMI go long Memorial mekem iumi tingim dae bilong Christ and gud samting wea kamaot from hem dae for iumi and hem laef bak moa. Memorial helpem iumi for tingim tu hao Jehovah nomoa fit for rulim evri samting, hao nem bilong hem mas stap holy, and plan bilong hem bae kamap tru, olsem for olketa man kasem laef olowe. Isaiah 53:3-12 nao barava storyim wei wea Christ givim laef bilong hem for iumi and gud samting wea iumi kasem from datwan. Isaiah storyim olketa nogud samting wea bae kasem datfala Wakaman. Hem storyim tu olketa samting wea bae happen taem Christ hem dae and olketa gud samting wea olketa anointed Christian and olketa “nara sheepsheep” bae kasem from dae bilong hem.—John 10:16.
2. Wanem nao datfala profesi wea Isaiah talem hem showimaot? Taem iumi storyim datfala profesi, bae iumi hao?
2 Winim 700 year bifor Jesus born long earth, Jehovah mekem Isaiah for talem profesi hao datfala Wakaman wea Hem chusim bae gohed faithful nomata barava nogud samting testim hem. From Jehovah mekem Isaiah talem datfala profesi, datwan showimaot Jehovah barava trustim Son bilong hem. Hem savve Son bilong hem bae faithful long hem. Taem iumi storyim disfala profesi, iumi bae tinghae go moa long Jehovah and Jesus, and datwan bae strongim faith bilong iumi tu.
“Olketa Barava Les Long Hem” and Tingim Hem “Olsem Hem Samting Nating Nomoa”
3. Why nao olketa Jew shud hapi long Jesus, bat olketa hao long hem?
3 Readim Isaiah 53:3. Tingim samting wea datfala spesol Son bilong God duim. Hem lusim heven, ples wea hem and Dadi bilong hem stap, and hem kam daon long earth for givim laef bilong hem for sevem olketa man from sin and dae! (Phil. 2:5-8) Sakrifaes bilong Jesus nao forgivim sin bilong iumi for olowe. Bat olketa animal wea olketa Israelite sakrifaesim bifor hem piksarem nomoa datwan. (Heb. 10:1-4) From olketa Jew nao weitim Messiah for kam, olketa shud hapi and tinghae long Jesus! (John 6:14) Batawea, olketa Jew “barava les” long Jesus and olketa tingim hem “olsem hem samting nating nomoa,” wea Isaiah talem finis. Aposol John tok olsem: “Hem kam stap long hom bilong hem, bat pipol bilong hem nating hapi witim hem.” (John 1:11) Aposol Peter talem olketa Jew: “God bilong olketa laen dadi bilong iumi . . . hem mekhae long Wakaman bilong hem, Jesus. Bat iufala nao givim hem go long olketa bigman. And nomata taem Pilate laek letem hem go free, iufala nao tok againstim hem moa. Jesus hem holy and hem raeteous, bat iufala nating laekem hem nomoa.”—Acts 3:13, 14.
4. Hao nao Jesus savve gud long sik?
4 Isaiah talem profesi tu hao Jesus bae “savve gud long sik.” Taem Jesus duim ministry bilong hem, samfala taem hem taed. Bat no enitaem Bible storyim hem sik. (John 4:6) Nomata hem no sik, hem savve gud long sik wea kasem pipol wea hem preach long olketa. Hem barava sorre tumas long olketa and hem mekem staka pipol gud bak moa. (Mark 1:32-34) Jesus duim nao wanem disfala profesi talem: “Hem finisim olketa sik bilong iumi and aotem olketa samting wea mekem iumi safa.”—Isa. 53:4a; Matt. 8:16, 17.
Hem Olsem “God Panisim Hem”
5. Wanem nao olketa Jew sei Jesus hem duim dastawe hem mas dae? Why nao datwan mekem hem barava feel nogud?
5 Readim Isaiah 53:4b. Plande pipol long taem bilong Jesus no minim why nao hem safa and dae. Olketa tingse God nao panisim hem, olsem God mekem hem kasem barava nogud sik. (Matt. 27:38-44) Olketa Jew sei Jesus tok spoelem God. (Mark 14:61-64; John 10:33) Bat no enitaem Jesus hem sin and hem nating tok spoelem God tu. Disfala Wakaman barava lovem Dadi bilong hem. So taem olketa Jew sei hem mas dae from hem tok spoelem God, masbi Jesus barava feel nogud bikos samting wea olketa talem hem nating tru nomoa. Nomata olsem, hem hapi for duim wanem Jehovah hem laekem.—Matt. 26:39.
6, 7. Long wanem wei nao Jehovah mekem Wakaman bilong hem “safa”? Why nao datwan mekem God “hapi”?
6 Iumi savve minim why nao Isaiah talem hao pipol bae tingse ‘God nao panisim’ Jesus, bat maet iumi sapraes taem iumi readim disfala samting wea Isaiah talem: “Jehovah hapi for mekem hem safa.” (Isa. 53:10) Iumi savve Jehovah talem finis: “Hem nao wakaman . . . wea mi chusim and wea mi hapi long hem.” So sapos Jehovah tok olsem, why nao hem sei hem “hapi for mekem [wakaman hia] safa”? (Isa. 42:1) So wanem nao Jehovah hapi long hem taem Son bilong hem safa?
7 For helpem iumi minim disfala profesi, firstaem iumi mas tingim samting wea Satan duim bifor. Taem Satan kwestinim sapos Jehovah fit for rulim evri samting, hem kwestinim tu sapos olketa angel and man wea worshipim God bae faithful long God. (Job 1:9-11; 2:3-5) Bat Jesus hem faithful go kasem taem hem dae, so datwan barava pruvim hao samting wea Satan talem hem nating tru nomoa. So nomata Jehovah letem olketa enemy for killim dae Christ, iumi savve Jehovah barava sorre taem hem lukim Wakaman bilong hem dae. Bat taem Jehovah lukim Son bilong hem gohed faithful, datwan mekem hem barava hapi. (Prov. 27:11) And Jehovah hapi tumas tu bikos taem Son bilong hem dae, datwan bae mekem pipol wea repent kasem staka gud samting.—Luke 15:7.
“Olketa Spiarim Hem for Sin Bilong Iumi”
8, 9. (a) Taem Jesus letem “olketa spiarim hem for sin bilong iumi,” hem olsem hem duim wanem? (b) Wanem nao Peter talem wea showimaot diswan hem tru?
8 Readim Isaiah 53:6. Iumi olketa man wea sin iumi olsem olketa sheepsheep wea lus and wea laek kamap free from sik and dae wea iumi kasem from Adam. (1 Pet. 2:25) Bat from iumi no perfect, iumi no savve duim eni samting wea bae mekem pipol kasem perfect laef wea Adam garem long firstaem. (Ps. 49:7) Nomata olsem, from Jehovah lovem iumi tumas, hem “mekem olketa nogud samting wea iumi duim for kasem” Son bilong hem wea hem lovem tumas. Taem Jesus letem “olketa spiarim hem for sin bilong iumi” and “killim hem nogud for olketa nogud wei bilong iumi,” datwan hem olsem Christ karem evri sin bilong iumi long post and hem nao dae for iumi.
9 Aposol Peter tok olsem: “God hem kolem iufala finis for followim disfala wei, bikos Christ hem safa for iufala. Hem showim wei bilong hem mekem iufala followim gud. Taem hem dae long post, hem karem olketa sin bilong iumi long body bilong hem, mekem iumi lusim disfala wei bilong sin and followim stretfala wei.” Then Peter talem moa disfala toktok long profesi bilong Isaiah: “And ‘from olketa garekil long body bilong hem, iufala gud bak moa.’” (1 Pet. 2:21, 24; Isa. 53:5) Dae bilong Jesus mekem olketa man wea sin for fren bak moa witim God, olsem Peter talem. Hem sei: “Christ hem dae wanfala taem for olowe for olketa sin. Hem wanfala raeteous man wea dae for sin bilong olketa man wea no raeteous, mekem hem leadim [olketa] go long God.”—1 Pet. 3:18.
“Olketa Tekem Hem Go Olsem Pikinini Sheepsheep for Olketa Busarem”
10. (a) John Baptaesa storyim Jesus olsem wanem? (b) Why nao samting wea John talem hem stret?
10 Readim Isaiah 53:7, 8. Taem John Baptaesa lukim Jesus wakabaot kam, hem singaot go olsem: “Lukim go man ia, hem nao Pikinini Sheepsheep bilong God wea aotem sin bilong pipol long disfala world!” (John 1:29) Taem John storyim Jesus olsem Pikinini Sheepsheep, maet hem tingim disfala toktok bilong Isaiah: “Olketa tekem hem go olsem pikinini sheepsheep for olketa busarem.” (Isa. 53:7) Isaiah talem disfala profesi: “Hem pourimaot blood bilong hem taem hem dae.” (Isa. 53:12) Hem interesting for savve hao long naet wea Jesus startim Memorial, hem givim wanfala kap wine long 11-fala faithful aposol bilong hem and hem tok olsem: “Diswan hem piksarem blood bilong mi wea hem nao ‘blood bilong datfala agreement’ wea mi mas pourimaot for mekem plande pipol kasem forgiveness for sin.”—Matt. 26:28.
11, 12. (a) Taem Isaac willing for givim hemseleva olsem sakrifaes, wanem nao datwan showimaot abaotem sakrifaes wea Christ givim? (b) Wanem nao iumi mas no forgetim taem iumi go long Memorial?
11 Olsem wanem Isaac duim, Jesus tu hem willing for givim hemseleva olsem sakrifaes. (Gen. 22:1, 2, 9-13; Heb. 10:5-10) Nomata Isaac hem hapi for givim hemseleva olsem sakrifaes, Abraham nao man wea laek givim datfala sakrifaes. (Heb. 11:17) Long sem wei tu, Jesus hem willing for dae, bat Jehovah nao disaedem hao nao for peim datfala ransom. Taem God givim Son bilong hem olsem sakrifaes, datwan showimaot God barava lovem olketa man.
12 Jesus tok olsem: “God lovem pipol long world tumas dastawe hem givim kam spesol Son bilong hem, mekem evriwan wea showimaot faith long hem bae no dae bat bae kasem laef olowe.” (John 3:16) Aposol Paul tok olsem: “God showim love bilong hem long iumi, bikos taem iumi sinner yet, Christ hem dae for iumi.” (Rom. 5:8) So taem iumi go long Memorial, iumi showimaot iumi respectim Christ. Bat iumi mas no forgetim hao Jehovah, wea hem Bigfala Abraham, hem nao disaedem hao for peim datfala ransom. Iumi go long Memorial for praisem Jehovah.
Datfala Wakaman “Mekem Staka Pipol Kamap Raeteous”
13, 14. Long wanem wei nao Wakaman bilong Jehovah “mekem staka pipol kamap raeteous”?
13 Readim Isaiah 53:11, 12. Jehovah storyim Wakaman bilong hem olsem: “Wakaman bilong mi wea raeteous bae mekem staka pipol kamap raeteous tu.” Hao nao bae hem duim datwan? Lastfala part long verse 12 helpem iumi for savve long ansa. Hem sei: “[Datfala Wakaman] duim samting for olketa sinner.” From iumi evriwan kam from laen bilong Adam, iumi “olketa sinner,” and ‘pei bilong olketa sinner’ nao hem dae. (Rom. 5:12; 6:23) Hem important for olketa man wea sin mas fren bak moa witim Jehovah. Isaiah chapter 53 storyim wanem Jesus hem “duim for olketa sinner.” Hem sei: “From panis wea hem kasem, iumi garem peace. And from olketa garekil bilong hem, iumi gud bak moa.”—Isa. 53:5.
14 Christ “mekem staka pipol kamap raeteous” taem hem karem olketa sin bilong iumi and dae for iumi. Paul tok olsem: “God duim wanem hem laekem and hem mekem evri gudfala wei bilong hem stap long Christ. Taem Christ pourimaot blood bilong hem taem hem dae long post, God mekem evri samting garem peace. Long Christ nao God mekem olketa samting long earth and olketa samting long heven stap gud moa witim God.”—Col. 1:19, 20.
15. (a) Hu nao “olketa samting long heven” wea Paul storyim? (b) Hu nomoa fit for kaikaim bred and drinkim red wine long Memorial, and why nao olsem?
15 “Olketa samting long heven” nao hem olketa anointed Christian wea bae rul witim Christ long heven. Taem Christ pourimaot blood bilong hem taem hem dae, datwan mekem olketa hia stap gud moa witim Jehovah. Olketa Christian wea “garem hope for go long heven” olketa kamap “raeteous mekem olketa savve kasem laef.” (Heb. 3:1; Rom. 5:1, 18) Olketa kamap olketa spiritual son bilong Jehovah. Holy spirit givim witness long olketa hao olketa bae “rul witim Christ.” Olketa bae king and priest long Kingdom bilong hem long heven. (Rom. 8:15-17; Rev. 5:9, 10) Olketa nao datfala “Israel bilong God,” and olketa insaed long datfala “niu agreement.” (Jer. 31:31-34; Gal. 6:16) From olketa insaed datfala niu agreement, olketa fit for kaikaim bred and drinkim red wine long Memorial. Jesus hem talem olsem abaotem datfala red wine: “Diswan hem piksarem datfala niu agreement wea bae hem start taem mi pourimaot blood bilong mi for iufala.”—Luke 22:20.
16. Hu nao “olketa samting long earth”? Long wanem wei nao Jehovah tingim olketa hia raeteous?
16 “Olketa samting long earth” nao hem olketa nara sheepsheep bilong Jesus wea bae stap olowe long earth. Datfala Wakaman wea Jehovah chusim mekem olketa tu kamap raeteous. Jehovah hem tingim olketa raeteous and olketa kamap fren bilong hem and no olketa spiritual son bilong hem. Jehovah tingim olketa raeteous bikos olketa garem faith long sakrifaes wea Christ givim and “olketa wasim finis kaleko bilong olketa long blood bilong Pikinini Sheepsheep and kaleko bilong olketa kamap white moa.” Olketa garem nambawan hope for stap laef bihaen “datfala big trabol” hem finis. (Rev. 7:9, 10, 14; Jas. 2:23) From olketa nara sheepsheep hia no insaed datfala niu agreement and no garem hope for go long heven, olketa no kaikaim bred and drinkim red wine long Memorial, bat olketa kam for showimaot respect.
Thankiu Long Jehovah and Wakaman Bilong Hem!
17. Taem iumi storyim olketa profesi wea Isaiah talem abaotem datfala Wakaman, hao nao datwan helpem iumi for redyim tingting bilong iumi for Memorial?
17 Taem iumi storyim olketa profesi wea Isaiah talem abaotem datfala Wakaman, datwan helpem iumi for redyim tingting bilong iumi for Memorial. Hem mekem iumi “lukluk gud long Jesus, datfala Main Leader and Man wea mekem faith bilong iumi kamap perfect.” (Heb. 12:2) Iumi lanem hao datfala Son bilong God hem no againstim Jehovah. Hem no olsem Satan. Jesus laekem Jehovah for lanem hem from hem luksavve Jehovah nomoa fit for rulim evri samting. Iumi luksavve tu hao taem Jesus duim ministry bilong hem, hem tingim pipol wea hem preach long olketa. Hem mekem olketa wea sik for gud bak moa and hem helpem pipol for fren bak moa witim God. Hem showimaot wanem nao hem bae duim taem hem rulim niu world and “stretem evri samting long earth.” (Isa. 42:4) From hem strong for preach abaotem Kingdom, hem kamap “laet for pipol long olketa difren ples.” Dastawe hem gud for olketa wea followim hem gohed strong for preachim gud nius long full earth.—Isa. 42:6.
18. Why nao profesi wea Isaiah talem mekem iumi tinghae long Jehovah and faithful Wakaman bilong hem?
18 Profesi wea Isaiah talem helpem iumi for tinghae go moa long bigfala samting wea Jehovah duim taem hem sendem Son bilong hem for kam long earth and safa and dae for iumi. Jehovah no hapi taem hem lukim Son bilong hem safa, bat hem hapi taem hem lukim Son hia faithful go kasem taem hem dae. Iumi mas hapi tu olsem Jehovah. Iumi luksavve long evri samting wea Jesus duim for pruvim hao samting wea Satan talem hem nating tru, and Jesus mekem nem bilong Jehovah tu for stap holy. Hem showimaot Jehovah nomoa fit for rulim evri samting. And Christ karem tu sin bilong iumi and hem nao dae for iumi. From hem duim olsem, Jehovah tingim olketa anointed Christian and olketa nara sheepsheep olketa raeteous. So taem iumi go long Memorial, iumi laek tinghae long wanem Jehovah and faithful Wakaman bilong hem duim for iumi.
Review
• Long wanem wei nao Jehovah “hapi” taem Son bilong hem “safa”?
• Taem Jesus letem “olketa spiarim hem for sin bilong iumi,” hem olsem hem duim wanem?
• Wanem nao datfala Wakaman duim “mekem staka pipol kamap raeteous”?
• Taem iumi storyim olketa profesi wea Isaiah talem abaotem datfala Wakaman, hao nao datwan helpem iu for redyim tingting bilong iu for Memorial?
[Piksa long page 26]
‘Olketa barava les long hem, and tingim hem olsem hem samting nating nomoa’
[Piksa long page 28]
“Hem pourimaot blood bilong hem taem hem dae”
[Piksa long page 29]
Olketa “nara sheepsheep” go long Memorial for showimaot respect