Trustim Jehovah From End Hem Klosap
“Trustim Jehovah evritaem.”—ISA. 26:4.
1. Hao nao pipol bilong God difren from pipol long world?
STAKA million pipol no savve hu nao for trustim or wanem for trustim bikos maet olketa narawan spoelem olketa or mekem olketa feel nogud plande taem. Bat pipol bilong Jehovah savve hu nao for trustim! From olketa kasem wisdom from God, olketa no trustim world or eni “bigman” long disfala world. (Ps. 146:3) Olketa trustim Jehovah bae lukaftarem olketa and trustim olketa promis bilong hem, from olketa savve hem lovem olketa and evritaem duim wanem hem talem.—Rom. 3:4; 8:38, 39.
2. Wanem nao Joshua talem abaotem wei for trustim God?
2 Joshua sei iumi fit for trustim God. Taem hem klosap for dae, hem sei long olketa Israelite: “Iufala barava savve evri samting wea God bilong iufala Jehovah promisim hem kamap tru. No eni samting wea hem promisim hem no kamap tru. Evri promis bilong hem kamap tru.”—Josh. 23:14.
3. Nem bilong God showimaot wanem abaotem hem?
3 Jehovah mekem olketa promis bilong hem kamap tru, no bikos hem lovem iumi nomoa bat bikos long nem bilong hem. (Ex. 3:14; 1 Sam. 12:22) Introduction bilong The Emphasized Bible, wea Joseph Rotherham transleitim, hem sei nem bilong God minim God savve duim eni samting for mekem olketa promis bilong hem kamap tru. Taem iumi herem nem bilong hem, iumi savve God evritaem duim wanem hem talem. God savve duim wanem hem need for duim long enitaem and long eni ples. No eni samting hem hard long God. Hem bae evritaem duim samting wea nem bilong hem minim.
4. (a) Isaiah 26:4 encouragem iumi for duim wanem? (b) Wanem nao bae iumi storyim long disfala study?
4 Tingim diswan: ‘Waswe, mi savve gud long Jehovah mekem mi barava trustim hem? From mi savve God garem bigfala paoa, waswe, datwan mekem mi for no fraetem future?’ Isaiah 26:4 sei: “Trustim Jehovah evritaem bikos Jah Jehovah hem Ston wea stap for olowe.” Hem tru, God no duim mirakol olsem hem duim for samfala pipol bifor, bat iumi savve trustim hem “evritaem” bikos hem nao “Ston wea stap for olowe.” Wanem nao Jehovah duim for helpem olketa wea faithful long hem distaem? Bae iumi storyim thrifala samting wea hem duim. First samting, taem iumi kasem test and askem hem for helpem iumi, hem strongim iumi. Mek-tu samting, hem helpem iumi taem pipol no interest or againstim iumi. And mek-thri samting, hem strongim iumi taem iumi kasem hard taem. Taem iumi storyim thrifala samting hia, tingim wanem iu savve duim for strongim wei wea iu trustim Jehovah.
Trustim God Taem Iu Kasem Test
5. Wanem samting nao maet hem no isi for iumi trustim God long hem?
5 From iumi laekem tumas promis bilong Jehovah abaotem Paradaes and hao pipol bae laef bak, hem isi for trustim Jehovah. Bat maet hem no isi for trustim Jehovah taem iumi mas disaed sapos iumi bae followim olketa standard bilong hem. Maet iumi no barava sure sapos olketa standard and wei bilong hem, hem stret samting for followim and bae mekem iumi hapi. King Solomon sei: “Trustim Jehovah long full heart bilong iu and no long savve bilong iuseleva. Tingim hem long evri samting wea iu duim, and hem nao bae showim iu stretfala wei for followim.” (Prov. 3:5, 6) Solomon sei iumi mas trustim God long evri samting wea iumi duim, and no trustim olketa promis bilong God nomoa. Hao nao iumi savve showimaot iumi trustim God taem iumi kasem test?
6. Wanem nao bae helpem iumi for no tingim olketa nogud samting?
6 Samting wea man tingim nao savve mekem hem for duim gud samting or nogud samting. (Readim Romans 8:5; Ephesians 2:3.) So wanem nao bae helpem iu for no tingim olketa nogud samting? Tingim faevfala samting hia: 1. Prea long God for helpem iu. (Matt. 6:9, 13) 2. Ting raonem olketa example long Bible abaotem olketa wea obeyim Jehovah and olketa wea no obeyim hem. Then tingim wanem nao kasem olketa.a (1 Cor. 10:8-11) 3. Tingim hao wei for duim sin savve spoelem tingting and feeling bilong iu and famili bilong iu. 4. Tingim feeling bilong God taem man wea worshipim hem duim bigfala sin. (Readim Psalm 78:40, 41.) 5. Jehovah hapi tumas taem hem lukim man wea worshipim hem gohed faithful for duim stret samting and no duim nogud samting nomata hem stap seleva or witim nara pipol. (Ps. 15:1, 2; Prov. 27:11) Iu tu savve showimaot iu trustim Jehovah taem iu duim stret samting.
Trustim God Taem Pipol No Interest or Againstim Iu
7. Wanem hard taem nao Jeremiah kasem, and hem feel hao samfala taem?
7 Staka brata and sista preach long olketa territory wea pipol no interest or againstim olketa. Long taem wea kingdom bilong Judah klosap for finis, profet Jeremiah preach long kaen pipol olsem tu. From hem obeyim God for talemaot olketa judgment message, evriday hem kasem olketa hard taem wea testim faith bilong hem. Wantaem, faithful secretary bilong hem Baruch komplen bikos hem taed tumas. (Jer. 45:2, 3) Waswe, datwan mekem Jeremiah wikdaon? Samfala taem hem feel wikdaon. Hem sei: “Mi heitim tumas day wea mi born!” “For wanem nao mi born? Trabol nomoa kamap long laef bilong mi and evritaem mi sorre and krae. Taem mi dae mi bae garem nogud nem nomoa!”—Jer. 20:14, 15, 18.
8, 9. Olsem Jeremiah 17:7, 8 and Psalm 1:1-3 talem, wanem nao iumi mas duim mekem iumi gohed garem gudfala frut?
8 Jeremiah no givap. Hem gohed for trustim Jehovah. From hem faithful, hemseleva kasem gud samting from wanem Jehovah talem long Jeremiah 17:7, 8, wea sei: “Man wea trustim Jehovah, and depend long hem bae hapi. Hem bae olsem wanfala tree wea grow klosap long river wea evritaem wata hem kasem rut bilong hem. Olketa leaf bilong hem bae green olowe and no savve drae, nomata long taem wea hem hot and drae fogud. Hem bae no fraet and no wari, and bae hem evritaem garem frut.”
9 Olsem wanfala tree hem garem frut from hem “grow klosap long river,” Jeremiah evritaem “garem frut.” Nomata pipol tok spoelem hem, hem no letem datwan affectim hem. Hem evritaem trustim Jehovah, wea hem nao givim “wata” for mekem man gohed laef. Hem duim evri samting wea Jehovah talem. (Readim Psalm 1:1-3; Jer. 20:9) Jeremiah showimaot gudfala example for iumi, especially for olketa wea stap long territory wea pipol no interest or againstim iumi! Sapos iu kasem hard taem olsem, gohed for depend long Jehovah, from hem nao bae strongim iu for “talemaot nem bilong hem long nara pipol.”—Heb. 13:15.
10. Wanem nao olketa blessing wea iumi kasem, and wanem nao iumi shud tingim?
10 Nomata iumi stap long olketa last day, Jehovah givim staka samting for helpem iumi taem iumi kasem hard taem. Hem givim iumi full Bible, wea olketa gohed for transleitim long staka languis. Wakaman wea faithful and wise givim staka spiritual kaikai for iumi long barava taem. And long olketa meeting and assembly, iumi garem olketa brata and sista wea savve helpem iumi. Waswe, iu mekius long evri samting hia wea Jehovah givim? Olketa wea duim datwan “bae singaot witim hapi bikos olketa garem gudfala heart.” Bat olketa wea no obeyim God ‘bae krae bikos olketa kasem pain long heart and krae big bikos olketa feel nogud tumas.’—Isa. 65:13, 14.
Trustim God Taem Iu Kasem Hard Taem
11, 12. From staka problem kamap distaem, wanem nao wise samting for duim?
11 Olsem Bible talem, staka nogud samting happen long world distaem. (Matt. 24:6-8; Rev. 12:12) Taem flood kasem eni ples, pipol savve ran go long olketa hill or klae long ruf bilong eni building mekem olketa stap sef. Long sem wei tu, from olketa problem kamap worse distaem, staka million pipol trustim olketa bigman bilong gavman, religion, selen, science, and technology for helpem olketa. Bat olketa samting hia no barava helpem olketa. (Jer. 17:5, 6) Pipol bilong Jehovah no olsem bikos olketa trustim Jehovah, datfala “Ston wea stap for olowe.” (Isa. 26:4) Man wea raetem psalm sei: “[Jehovah] nao ston and man wea sevem mi. Hem nao sef ples for mi stap.” (Readim Psalm 62:6-9.) Wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi trustim Jehovah olsem sef ples?
12 Iumi obeyim wanem Jehovah talem long Bible, wea staka taem datwan hem difren from wanem olketa man tingse hem stret. (Ps. 73:23, 24) Olsem example, pipol savve sei: ‘Enjoyim laef bilong iu distaem.’ ‘Skul gud mekem iu garem big waka.’ ‘Waka mekem iu garem staka selen.’ ‘Baem eni samting wea iu laekem.’ ‘Go wakabaot long nara kantri.’ Bat tingting bilong God hem difren from wanem pipol talem. Bible sei: “Olketa wea mekius long world mas no barava mekius long disfala world, bikos world distaem hem gohed for change.” (1 Cor. 7:31) Jesus tu encouragem iumi for mekem Kingdom hem first samting long laef and for “tinghae long wei for fren witim God and waka hard for duim datwan,” bikos datwan bae mekem iumi stap sef.—Matt. 6:19, 20.
13. Toktok long 1 John 2:15-17 shud mekem iumi for tingim wanem?
13 Waswe, tingting bilong iu abaotem “world” and “olketa samting long world” showimaot iu barava trustim God? (1 John 2:15-17) Waswe, olketa blessing wea Jehovah givim and olketa privilege wea iu kasem hem important long iu winim olketa samting long world? (Phil. 3:8) Waswe, iu waka hard for garem simpol laef? (Matt. 6:22) Hem tru, God no laekem iu for duim samting wea no wise, especially sapos iu garem famili for lukaftarem. (1 Tim. 5:8) Bat hem laekem iumi for barava trustim hem, and no disfala world wea klosap for finis.—Heb. 13:5.
14-16. Wanem gud samting nao samfala kasem from olketa garem simpol laef and from Kingdom hem first samting long laef?
14 Tingim example bilong Richard and Ruth wea garem thrifala smol pikinini. Richard sei: “Mi luksavve mi fit for duim samfala samting moa for Jehovah. Mi garem gudfala living, bat mi feel olsem mi duim lelebet samting nomoa for God. Bihaen mitufala Ruth prea and ting raonem datwan, mitufala disaed for mi askem boss for mi waka 4-fala day long week, nomata selen hem bigfala problem long kantri. Boss agree long datwan and wanfala month bihaen mi start for waka 4-fala day long week.” Wanem nao tingting bilong Richard distaem?
15 Richard sei: “Nomata mi no kasem pei olsem bifor, mi garem 50 extra day long year wea mi no waka. Mi iusim datfala taem for stap witim famili and teachim olketa pikinini. Distaem mi savve duim plande hour moa long preaching waka, mi garem staka Bible study winim bifor, and mi duim moa samting long kongregeson. And from mi garem taem for lukaftarem olketa pikinini, Ruth savve auxiliary pioneer samfala month. Mi laekem tumas for gohed followim disfala schedule.”
16 Tingim Roy and Petina wea gele bilong tufala stap yet witim tufala. From tufala laek for duim full-taem ministry, tufala disaed for no duim staka waka olsem bifor. Roy sei: “Mi waka thrifala day and Petina waka tufala day. Mitufala muv long nara haos wea no big tumas and wea isi for mifala lukaftarem. Taem boy and gele bilong mitufala no born yet, mitufala pioneer. Nomata mitufala stop for pioneer, mitufala laek for duim datwan moa. So taem tufala pikinini big, mitufala start moa for duim full-taem ministry. Olketa blessing wea mifala kasem hem winim selen.”
“Peace Bilong God” Bae Gaedem Heart
17. Hao nao Bible comfortim iu nomata iu no savve wanem bae happen tumoro?
17 Iumi no savve wanem bae happen tumoro, bikos ‘seknomoa samting wea iumi no tingim savve kasem iumi evriwan.’ (Eccl. 9:11) Bat iumi no olsem pipol wea no fren witim God wea wari abaotem kaen samting olsem. (Matt. 6:34) Aposol Paul sei: “Iufala mas no wari abaotem eni samting bat long eni samting wea iufala needim, askem God for datwan long wei for prea long hem witim wei for barava askem help bilong hem and for talem thankiu tu. Taem iufala duim olsem, peace bilong God wea winim nao wanem man savve minim bae gaedem heart and tingting bilong iufala.”—Phil. 4:6, 7.
18, 19. Wanem nao God duim for comfortim iumi? Storyim example.
18 Staka brata and sista garem peace from Jehovah taem olketa kasem hard taem. Wanfala sista sei: “Staka taem doctor trae for forcem mi for acceptim blood transfusion. Hem savve sei, ‘Hem krangge samting sapos iu no acceptim blood!’ Long taem olsem and long olketa narataem, mi prea kwaet long Jehovah and mi feelim peace bilong hem gaedem mi. Mi barava feel strong. . . . Nomata mi feel wik from mi short long blood, mi iusim Bible for explainim long doctor why mi no acceptim blood.”
19 God savve provaedem wanem iumi needim. Maet hem iusim wanfala brata or sista for comfortim iumi or iumi kasem spiritual kaikai long barava taem. Staka taem iumi herem brata or sista sei: “Disfala article barava helpem mi!” Tru tumas, nomata wanem samting iumi needim or wanem samting kasem iumi, Jehovah bae showimaot love long iumi sapos iumi trustim hem. Iumi nao “sheepsheep” bilong hem, and hem kolem iumi long nem bilong hem.—Ps. 100:3; John 10:16; Acts 15:14, 17.
20. Why nao pipol bilong Jehovah bae stap sef taem world bilong Satan hem finis?
20 Long “day bilong bigfala kros bilong Jehovah” evri samting long world bilong Satan wea pipol trustim bae finis. Gold, silver, and olketa narafala samting bae nating protectim olketa. (Zeph. 1:18; Prov. 11:4) “Ston wea stap for olowe” nomoa hem sef ples for iumi. (Isa. 26:4) So distaem, iumi mas showimaot iumi barava trustim Jehovah taem iumi followim olketa raeteous wei bilong hem, talemaot message abaotem Kingdom nomata pipol no interest or againstim iumi, and taem iumi kasem hard taem. Taem iumi duim olketa samting hia, bae iumi “stap sef and no fraetem eni trabol wea bae kam.”—Prov. 1:33.
[Footnotes]
a Lukim buk “Keep Yourselves in God’s Love,” page 102-106.
Waswe, Iu Savve Minim Kam?
Hao nao iumi savve showimaot iumi trustim God
• taem iumi kasem test?
• taem pipol no interest or againstim iumi?
• taem iumi kasem hard taem?
[Piksa long page 13]
Wei for followim standard bilong God savve mekem man hapi
[Piksa long page 15]
“Jehovah hem Ston wea stap for olowe”