Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w12 6/15 pp. 7-11
  • Jehovah Hem “Showimaot Mining Bilong Samting wea Haed”

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Jehovah Hem “Showimaot Mining Bilong Samting wea Haed”
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2012
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • DATFALA WILD ANIMAL AND PIKININI BILONG SNEK
  • TUFALA FIRST HED PIKSAREM EGYPT AND ASSYRIA
  • MEK-THRI HED HEM PIKSAREM BABYLON
  • MEK-FOA HED HEM PIKSAREM MEDIA AND PERSIA
  • MEK-FAEV HED HEM PIKSAREM GREECE
  • MEK-SIX HED HEM PIKSAREM ROME, WEA “MEKEM MAN FRAET FOGUD”
  • Jehovah Showimaot Olketa Samting wea “No Longtaem Nomoa Mas Happen”
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2012
  • Wat Nao Revelation Sei Bae Happen lo Olketa Enemy blo God?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)——2022
  • Hu Nao Bae Rulim World?
    Tingting Strong Long Profesi Bilong Daniel!
  • Eitfala King Showaot
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2012
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2012
w12 6/15 pp. 7-11

Jehovah Hem “Showimaot Mining Bilong Samting wea Haed”

“Tru nao, God bilong iufala hem God bilong olketa god and Lord bilong olketa king, and hem showimaot mining bilong olketa samting wea haed.”—DAN. 2:47.

WANEM NAO ANSA BILONG IU?

Wanem nao Jehovah showimaot long iumi abaotem future?

Wanem nao first hed go kasem mek-six hed bilong datfala wild animal, olketa piksarem?

Olketa wanem part bilong datfala wild animal and bilong datfala image nao olketa piksarem sem samting?

1, 2. Wanem nao Jehovah showimaot long iumi, and why nao hem duim datwan?

OLKETA wanem gavman nao bae garem bigfala paoa taem Kingdom bilong God hem kam for finisim olketa gavman bilong man? Iumi savve long ansa bilong disfala kwestin bikos Jehovah God hem “showimaot mining bilong olketa samting wea haed.” Hem showimaot diswan thru long samting wea profet Daniel and aposol John tufala raetem.

2 Insaed olketa vision wea Jehovah givim long Daniel and John, tufala lukim samfala wild animal. Jehovah talem tu long Daniel mining bilong wanfala dream abaotem wanfala maeti image. Jehovah mek sure Daniel and John raet abaotem olketa vision hia mekem iumi savve readim insaed long Bible. (Rom. 15:4) Hem laek for strongim hope wea iumi garem hao klosap nao Kingdom bilong God bae finisim evri gavman bilong olketa man.—Dan. 2:44.

3. For minim olketa profesi long Bible, wanem nao iumi mas minim firstaem, and why nao olsem?

3 Profesi bilong Daniel and John story abaotem eitfala king, or gavman bilong olketa man, and taem wea olketa bae rul. Bat for minim olketa profesi hia, iumi mas minim firstfala profesi long Bible. Why nao olsem? Diswan hem bikos full Bible and evri profesi wea hem storyim hem join witim datfala first profesi.

DATFALA WILD ANIMAL AND PIKININI BILONG SNEK

4. Hu nao pikinini bilong datfala woman, and wanem nao pikinini hia bae duim?

4 Bihaen nogud samting wea happen long Eden, Jehovah talem profesi abaotem wanfala “woman” wea bae garem “pikinini.”a (Readim Genesis 3:15.) Datfala pikinini bae “killim” hed bilong datfala snek, wea minim Satan. Gogo, Jehovah showimaot datfala pikinini bae born kam long laen bilong Abraham, bae hem kam from nation bilong Israel, bae hem born kam long tribe bilong Judah and laen bilong King David. (Gen. 22:15-18; 49:10; Ps. 89:3, 4; Luke 1:30-33) Christ Jesus nao datfala pikinini. (Gal. 3:16) Olketa anointed Christian tu pikinini bilong datfala woman. (Gal. 3:26-29) Jesus witim olketa anointed Christian, olketa nao Kingdom bilong God. God bae iusim disfala Kingdom for finisim Satan.—Luke 12:32; Rom. 16:20.

5, 6. (a) Haomas gavman wea garem bigfala paoa nao olketa vision bilong Daniel and John storyim? (b) Wanem nao olketa hed bilong datfala wild animal long Revelation hem piksarem?

5 Long datfala first profesi long Eden, Jehovah sei Satan tu bae garem “pikinini.” Pikinini bilong Satan bae heitim pikinini bilong datfala woman. Hu nao pikinini bilong Satan? Hem nao evriwan wea heitim God and againstim pipol bilong hem, olsem Satan hem duim. Kam kasem distaem, Satan iusim religion and army, and hem iusim tu olketa gavman olsem part long pikinini bilong hem. (Luke 4:5, 6) Bat samfala long olketa gavman hia nomoa barava againstim nation bilong Israel and olketa anointed Christian tu, wea olketa nao pipol bilong God. Dastawe olketa vision wea Daniel and John lukim storyim nomoa eitfala gavman wea garem bigfala paoa, nomata staka narawan rul long bifor tu.

6 Long samting olsem 96 C.E., aposol John lukim samfala barava interesting vision wea Jesus showim long hem. (Rev. 1:1) Long wanfala vision hia John lukim wanfala big snek hem standap long sandbis. Disfala big snek hem piksarem Satan. (Readim Revelation 13:1, 2.) John lukim tu wanfala wild animal hem kamaot from sea wea garem sevenfala hed and Satan nao givim bigfala paoa long hem. Bihaen, John lukim wanfala wild animal wea kala bilong hem red and hem tu garem sevenfala hed. Diswan hem luk olsem datfala wild animal wea Revelation 13:1 hem story abaotem. Wanfala angel talem John sevenfala hed bilong datfala wild animal wea kala bilong hem red, hem piksarem “sevenfala king” or gavman. (Rev. 13:14, 15; 17:3, 9, 10) Taem John raetem buk bilong Revelation, faevfala long olketa king hia rul finis, wanfala hem rul long datfala taem, and wanfala “hem no kam yet.” Hu nao olketa gavman, or world paoa hia? Bae iumi storyim each wan long sevenfala hed bilong datfala wild animal wea Revelation chapter 13 hem storyim. Buk bilong Daniel tu storyim samfala samting moa abaotem olketa gavman hia. Olketa profesi bilong Daniel talem samfala samting abaotem samfala long olketa gavman hia plande handred year bifor olketa start for rul.

TUFALA FIRST HED PIKSAREM EGYPT AND ASSYRIA

7. Wanem nao firstfala hed bilong datfala wild animal hem piksarem, and why nao olsem?

7 Firstfala hed bilong datfala wild animal hem piksarem Egypt bikos Egypt nao firstfala world paoa for heitim and againstim pipol bilong God. God promisim Abraham bae pikinini bilong datfala woman kam from laen bilong hem. Olketa Israelite kam from laen bilong Abraham. Taem olketa stap long Egypt and kamap staka, olketa bilong Egypt start for spoelem olketa. Satan laek for finisim pipol bilong God bikos hem no laekem datfala pikinini for kam. So hem iusim Pharaoh for trae for killim dae evri baby boy bilong olketa Israelite taem olketa just born. Bat Jehovah no letem Pharaoh for duim datwan, and hem mekem wei for pipol bilong hem kamap free from Egypt. (Ex. 1:15-20; 14:13) Bihaen, hem givim datfala Promis Land long olketa Israelite.

8. Wanem nao mek-tu hed bilong datfala wild animal hem piksarem, and wanem nao hem trae for duim?

8 Mek-tu hed bilong datfala wild animal hem piksarem Assyria. Disfala world paoa tu trae for finisim pipol bilong God. Hem tru, Jehovah iusim Assyria for panisim tenfala tribe bilong Israel bikos olketa worshipim olketa idol and no obeyim hem. Bat then olketa bilong Assyria trae for distroem Jerusalem. Maet Satan laek for finisim laen bilong olketa king long Jerusalem bikos hem savve Jesus bae born kam long datfala laen. Jehovah no laekem olketa for distroem Jerusalem, so hem finisim army bilong Assyria and hem sevem pipol bilong hem.—2 Ki. 19:32-35; Isa. 10:5, 6, 12-15.

MEK-THRI HED HEM PIKSAREM BABYLON

9, 10. (a) Wanem nao Jehovah letem olketa bilong Babylon for duim? (b) Wanem nao mas happen bifor samfala nara profesi savve kam tru?

9 Mek-thri hed bilong datfala wild animal wea John lukim hem piksarem Babylon. Jehovah letem olketa bilong Babylon for distroem Jerusalem and tekem pipol bilong hem olsem prisoner. Bifor diswan happen, Jehovah talem pipol bilong hem wea no faithful abaotem wanem olketa bilong Babylon bae duim long olketa. (2 Ki. 20:16-18) And tu, Jehovah talem olketa Israelite bae hem no letem eni king bilong olketa for sidaon moa long “throne” bilong hem long Jerusalem. (1 Chron. 29:23) Bat Jehovah promisim gogo wanfala wea garem “raet” for rul and wea kam from laen bilong King David bae hem kamap king.—Ezek. 21:25-27.

10 Narafala profesi showimaot olketa Jew bae gohed for worshipim God long temple long Jerusalem taem Messiah hem kam. (Dan. 9:24-27) Bifor olketa Israelite kamap prisoner long Babylon, narafala profesi sei datfala Messiah bae born long Bethlehem. (Mic. 5:2) Hard for olketa profesi hia kamap tru sapos olketa Jew no kamap free from Babylon, go bak long hom bilong olketa, and buildim bak datfala temple. Bat hem no wei bilong olketa long Babylon for letem olketa prisoner go free. So hao nao bae pipol bilong God go bak long hom bilong olketa? Jehovah showimaot ansa bilong kwestin hia long olketa profet bilong hem.—Amos 3:7.

11. Olketa wanem samting long profesi bilong Daniel and John nao piksarem Babylon? (Lukim footnote.)

11 Wanfala Israelite wea prisoner long Babylon hem Daniel. (Dan. 1:1-6) Jehovah showimaot long Daniel samfala world paoa moa bae kamap bihaen long Babylon. Jehovah iusim samfala difren samting for showimaot wanem bae happen. Olsem example, hem mekem King Nebuchadnezzar bilong Babylon for dream abaotem wanfala maeti image wea olketa wakem from olketa difren kaen metal. (Readim Daniel 2:1, 19, 31-38.) Jehovah iusim Daniel for explainim hed bilong datfala image wea hem gold, hem piksarem Babylon.b Chest and tufala hand bilong hem wea silver, piksarem world paoa wea bae rul bihaen long Babylon. Wanem nao datfala world paoa? Wanem nao hem duim long pipol bilong God?

MEK-FOA HED HEM PIKSAREM MEDIA AND PERSIA

12, 13. (a) Wanem nao Jehovah showimaot abaotem world paoa wea bae tekovarem Babylon? (b) Why nao hem fitim for sei Media and Persia nao mek-foa hed bilong datfala wild animal?

12 Winim wan handred year bifor Daniel hem born, Jehovah iusim profet Isaiah for storyim samfala important information abaotem world paoa wea bae tekovarem Babylon. Jehovah talem wanem nao army bilong datfala world paoa bae duim mekem olketa savve go insaed taon bilong Babylon, and hem talem tu nem bilong komanda bilong olketa. Nem bilong hem Cyrus wea hem from Persia. (Isa. 44:28–45:2) Daniel lukim tufala nara vision abaotem Media and Persia World Paoa. Long wanfala vision, Daniel lukim wanfala bear wea standap long tufala leg bilong hem and wea redi for “kaikaim staka meat.” (Dan. 7:5) Long nara vision, Daniel lukim wanfala man sheepsheep wea garem tufala horn.—Dan. 8:3, 20.

13 Jehovah iusim Media and Persia for tekovarem Babylon and for mekem wei for olketa Israelite go bak long hom bilong olketa, olsem hem talem finis. (2 Chron. 36:22, 23) Bat bihaen, olketa bilong Media and Persia trae for finisim pipol bilong God. Bible buk bilong Esther storyim plan bilong Haman, wanfala bigman bilong Persia. Hem laek for killim dae evri Jew wea stap long there. Haman talem olketa long Persia for killim dae olketa Jew long day wea hem markem. Bat Jehovah protectim moa pipol bilong hem from pikinini bilong Satan wea barava heitim olketa. (Esther 1:1-3; 3:8, 9; 8:3, 9-14) Dastawe hem fitim for sei Media and Persia nao mek-foa hed bilong datfala wild animal long Revelation.

MEK-FAEV HED HEM PIKSAREM GREECE

14, 15. Wanem nao Jehovah showimaot abaotem Greece wea hem world paoa bifor?

14 Mek-faev hed bilong wild animal long Revelation hem piksarem Greece. Taem Daniel explainim mining bilong dream bilong Nebuchadnezzar, hem sei bele and top part long leg bilong datfala image wea hem copper, hem tu piksarem Greece. Daniel lukim tufala nara vision tu wea showimaot samfala samting moa abaotem Greece and wanfala important king bilong hem.

15 Long wanfala vision Daniel lukim wanfala leopard wea garem fofala wing. Disfala leopard hem piksarem Greece wea bae kwiktaem for tekovarem olketa nara kantri. (Dan. 7:6) Long nara vision, Daniel lukim wanfala goat wea garem wanfala big horn. Datfala goat hem kwiktaem killim dae datfala man sheepsheep wea garem tufala horn wea piksarem Media and Persia. Jehovah talem Daniel datfala goat hem piksarem Greece and datfala big horn hem piksarem wanfala king bilong hem. Daniel sei tu datfala big horn bae brek and fofala horn wea no big tumas bae grow for changem hem. Nomata Daniel raetem datfala profesi samting olsem tu handred year bifor Greece kamap world paoa, evri part bilong profesi hia hem kam tru. Datfala big horn hem piksarem Alexander the Great. No eni nara king long Greece bifor hem winim hem, and hem nao komanda bilong army wea faetem Media and Persia. Datfala horn hem brek taem Alexander wea 32 year nomoa and garem bigfala paoa seknomoa dae. Bihaen datwan, fofala bigman long army bilong hem nao changem hem and share for rulim datfala world paoa.—Readim Daniel 8:20-22.

16. Wanem nao Antiochus IV hem duim?

16 Bihaen Greece tekovarem Persia, hem rul ovarem Israel. Olketa Jew go bak finis long Promis Land and buildim bak temple long Jerusalem. God ting long olketa olsem pipol bilong hem yet, and hem ting long temple olsem ples wea olketa mas worshipim hem. Bat long mek-2 century B.C.E., Greece attakim pipol bilong God. King Antiochus IV nao duim diswan taem hem buildim wanfala altar bilong olketa heathen long temple long Jerusalem, and sei eniwan wea followim religion bilong olketa Jew mas dae. Pikinini bilong Satan hem showimaot hem barava heitim pipol bilong God! Bat no longtaem bihaen, narafala world paoa hem tekovarem Greece. So wanem world paoa nao mek-six hed bilong datfala wild animal hem piksarem?

MEK-SIX HED HEM PIKSAREM ROME, WEA “MEKEM MAN FRAET FOGUD”

17. Wanem nao mek-six hed bilong datfala wild animal duim wea mekem wanfala important part bilong profesi long Genesis 3:15 hem kam tru?

17 Taem John lukim vision abaotem datfala wild animal, Rome nao hem world paoa. (Rev. 17:10) Rome nao mek-six hed bilong datfala wild animal, and hem duim samting wea mekem wanfala important part bilong datfala profesi long Genesis 3:15 hem kam tru. Satan iusim olketa bigman bilong Rome for “killim leg” bilong pikinini bilong datfala woman. Hao nao hem duim datwan? Olketa bilong Rome sei Jesus hem againstim gavman bilong olketa so olketa judgem hem and killim hem dae. (Matt. 27:26) Bat datfala garekil hem heal bikos Jehovah mekem Jesus for laef bak.

18. (a) Hu nao datfala niu nation wea Jehovah chusim, and why nao olsem? (b) Wanem nao pikinini bilong datfala snek duim wea showimaot hem gohed for heitim and againstim pikinini bilong datfala woman?

18 Olketa bigman bilong Jew religion join witim Rome for againstim Jesus and staka long olketa Jew rejectim Jesus wea hem Messiah. So Jehovah rejectim Israel. (Matt. 23:38; Acts 2:22, 23) Hem chusim wanfala niu nation, wea olketa nao “Israel bilong God.” (Gal. 3:26-29; 6:16) Datfala nation hem olketa anointed Christian, wea insaed diswan hem olketa Jew and pipol wea no Jew tu. (Eph. 2:11-18) Bihaen Jesus dae and laef bak, pikinini bilong datfala snek gohed for heitim and againstim olketa anointed Christian, wea olketa tu pikinini bilong datfala woman. Plande taem nao Rome trae for finisim olketa anointed Christian hia.c

19. (a) Wanem nao Daniel talem abaotem Rome wea hem mek-six world paoa? (b) Nextfala study bae ansarem olketa wanem kwestin?

19 Long datfala dream wea Daniel explainim mining bilong hem long Nebuchadnezzar, tufala leg wea iron long datfala image hem piksarem Rome. (Dan. 2:33) Daniel lukim nara vision tu wea hem wanfala profesi abaotem world paoa bilong Rome, and world paoa wea bae kamaot from datwan. (Readim Daniel 7:7, 8.) For staka handred year, Rome hem olsem wanfala animal wea “mekem man fraet fogud and wea barava strong.” Bat datfala profesi sei “tenfala horn” bae kamaot from disfala world paoa. Then “narafala horn, wea hem smol” bae grow and kamap strong winim olketa nara horn hia. Tenfala horn hia piksarem wanem, and wanem nao datfala smol horn piksarem? Wanem part bilong datfala maeti image insaed dream bilong Nebuchadnezzar nao hem piksarem sem samting wea datfala smol horn hem piksarem? Study wea start long page 14 bae ansarem olketa kwestin hia.

[Olketa Footnote]

a Disfala woman hem piksarem olketa long heven wea worshipim Jehovah. Bible sei disfala woman hem waef bilong Jehovah.—Isa. 54:1; Gal. 4:26; Rev. 12:1, 2.

b Hed bilong datfala image long buk bilong Daniel and mek-thri hed bilong wild animal long Revelation, tufala evriwan piksarem Babylon. Lukim chart long page 12 and 13.

c Taem Rome distroem Jerusalem long 70 C.E., datwan hem no join witim wei wea profesi long Genesis 3:15 hem kam tru. Long datfala taem, God rejectim finis Israel olsem nation wea hem chusim.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem