Hao Nao Jesus Christ Affectim Iu?
FROM wanem iumi storyim finis long fasfala article, no eni daot stap hao olketa samting wea Jesus teachim barava affectim pipol evriwea. Important kwestin iumi mas askem iumiseleva nao hem: “Hao nao olketa samting wea Jesus teachim affectim mi?”
Jesus teach abaotem plande difren subject. Olketa nambawan leson from olketa subject hia savve affectim evri part long laef bilong iu. Distaem iumi laek ting raonem wanem Jesus teachim abaotem wei for markem olketa samting wea important long laef, mekem grow wei for fren witim God, fren gud witim nara pipol, hao for stretem olketa problem, and for stap klia from wei for duim raf fasin.
Markem Olketa Samting wea Important Long Laef
Laef wea busy tumas distaem hem mekem iumi iusim staka taem and strong, gogo no enitaem stap nao for tingim olketa spiritual samting. Tingim wanfala man wea age bilong hem winim 20 year, wea nem bilong hem Jerry.a Nomata Jerry laek for story abaotem olketa spiritual samting and hem barava tinghae long wanem hem lanem, hem sei olsem: “Mi no garem taem for duim datwan evritaem. Mi waka from Monday go kasem Saturday. Sunday nomoa day for mi rest. And bihaen mi duim evri samting wea mi mas duim, mi taed fogud.” Sapos iu garem semkaen problem olsem Jerry, iu savve kasem gud samting from wanem Jesus teachim long Sermon long Maunten.
Jesus sei olsem long pipol wea hipap for herem hem: “No gohed for wari abaotem soul bilong iufala long wanem iufala bae kaikaim or wanem iufala bae drinkim, or abaotem body bilong iufala saed long wanem iufala bae werem. Waswe, soul hem moa important winim kaikai and body winim kaleko? Lukluk gud long olketa bird long skae, from olketa no savve plantim seed or harvestim or keepim long stoahaos; bat Dadi bilong iufala long heven hem feedim olketa. Iufala nao moa important winim olketa, iaman? . . . So no wari and sei, ‘Wanem nao bae mifala kaikaim?’ or, ‘Wanem nao bae mifala drinkim?’ or, ‘Wanem nao bae mifala werem?’ From evri samting hia nao samting wea olketa nation luk aotem. Dadi bilong iufala long heven hem savve iufala needim evri samting hia. So, gohed for luk aotem fastaem kingdom and raeteous fasin bilong hem, and iufala bae kasem olketa narafala samting hia.” (Matthew 6:25-33) Wanem nao iumi lanem from diswan?
Jesus no minim for iumi no duim eni samting for kasem olketa need bilong iumi and bilong famili. Bible sei: “Sapos eniwan no provaed for olketa wea bilong hem, and diswan hem moa tru for famili bilong hem, hem showimaot hem lusim biliv bilong hem and hem moa worse winim man wea no biliv long God.” (1 Timothy 5:8) Nomata olsem, Jesus promisim hao sapos iumi markem olketa samting wea important long laef and duim olketa spiritual samting fastaem, God bae provaedem olketa nara samting iumi needim. Leson wea iumi lanem from toktok bilong Jesus hem hao iumi mas markem olketa samting wea important long laef. Taem man followim disfala advaes hem bae hapi, from “hapi nao olketa wea luksavve long spiritual need bilong olketa.”—Matthew 5:3.
Mekem Grow Wei for Fren Witim God
Olketa wea luksavve long spiritual need bilong olketa savve hem important for mekem grow gudfala wei for fren witim God. Hao nao iumi savve fren gud witim samwan? Iumi trae for savve gud long hem, iaman? Datwan bae tek taem—for savve long tingting, fasin, wanem hem savve duim, olketa samting hem win for duim, olketa samting hem laekem and no laekem. For mekem grow wei for fren witim God, iumi mas duim sem samting tu. Hem important for kasem stretfala savve abaotem God. Taem Jesus prea long God abaotem olketa disaepol bilong hem, hem sei: “Diswan nao minim laef olowe, for olketa kasem savve abaotem iu, datfala only tru God, and abaotem datwan wea iu sendem kam, Jesus Christ.” (John 17:3) Tru nao, for mekem grow wei for fren witim God minim iumi mas savve long hem. Datfala savve stap insaed Word bilong God nomoa. (2 Timothy 3:16) Iumi mas markem taem for studyim Bible.
Bat, hem no inaf for garem savve nomoa. Long datfala sem prea bilong Jesus, hem sei: “Olketa [disaepol bilong mi] obeyim word bilong iu.” (John 17:6) Iumi mas no kasem savve nomoa abaotem God bat iumi mas duim wanem iumi lanem long laef bilong iumi. Datwan nomoa wei for kamap fren bilong God. Hem no stret for tingse wei for fren witim samwan bae kamap gud sapos iumi duim samting wea difren from tingting and olketa principle wea hem followim. Tingting and olketa principle bilong God nao shud directim evri samting iumi duim long laef. Tingim hao tufala principle bilong God fitim wei wea iumi fren witim nara pipol.
Fren Gud Witim Nara Pipol
Wantaem Jesus talem wanfala short story for teachim nambawan leson abaotem wei for fren witim olketa nara man. Hem story abaotem wanfala king wea askem olketa wakman bilong hem for changem bak kaon bilong olketa. Wanfala garem bigfala kaon so hem hard for hem changem bak. Datfala king givim komand for salem datfala man, waef, and olketa pikinini bilong hem for changem bak datfala kaon. Disfala man baodaon and begim hem: “Iu patient witim mi and bae mi peim bak evri samting long iu.” From datfala king sorre long hem, hem sei hem no need nao for changem bak datfala kaon. Bat taem slave hia lusim datfala king, hem go and faendem nara slave wea kaonem smolfala selen nomoa long hem, and hem forcem hem for changem bak kaon bilong hem. Nomata disfala nara slave barava ask for hem showimaot mercy long hem, disfala fasfala slave putim hem long prison go kasem taem hem changem bak full kaon bilong hem. Taem king herem diswan, hem kros tumas. Hem tok strong olsem: “Waswe, fitim iu . . . showimaot mercy long narafala slave hia, olsem mi tu showimaot mercy long iu?” So hem putim datfala slave wea no forgive insaed prison go kasem taem hem changem bak full kaon bilong hem. Jesus iusim disfala story for teachim wanfala leson, taem hem sei: “Long sem wei tu, Dadi bilong mi long heven bae deal witim iufala sapos iufala wanwan no forgivim brata bilong hem from heart bilong iufala.”—Matthew 18:23-35.
From iumi no perfect, iumi garem staka wik point. Iumi no savve changem bak long God bigfala kaon wea iumi hipimap taem iumi sin againstim hem. Only samting wea iumi savve duim hem for askem hem for forgivim iumi. And Jehovah God hem redi for forgivim evri rong wea iumi duim sapos iumi forgivim olketa sin wea olketa brata duim againstim iumi. Jesus barava talem stret! Hem teachim olketa disaepol for prea olsem: “Forgivim olketa kaon bilong mifala, olsem mifala tu forgivim olketa wea garem kaon long mifala.”—Matthew 6:12.
Stretem Botom Bilong Problem
Jesus barava savve gud long wei bilong olketa man. Advaes bilong hem, stretem botom bilong olketa problem. Lukim tufala example bilong diswan.
Jesus sei: “Iufala herem finis samting wea olketa talem long pipol bifor, ‘Iufala mas no killim dae nara man; bat eniwan wea killim dae nara man mas givim ansa long kot bilong justice. Nomata olsem, mi talem iufala, evriwan wea gohed for kros long brata bilong hem mas givim ansa long kot bilong justice.” (Matthew 5:21, 22) Jesus showimaot long hia hao botom bilong problem taem man killim dae nara man, hem no raf fasin nomoa bat feeling wea muvim hem for duim datwan. Diswan hem feeling wea grow insaed heart bilong datfala man. Sapos pipol no letem feeling for kros kamap big, no eniwan bae killim dae nara man. Staka pipol bae no dae sapos pipol followim disfala teaching!
Lukim hao Jesus luksavve long botom bilong nara problem wea savve mekem pipol kasem bigfala sorre. Hem sei long pipol wei hipap kam: “Iufala herem hao olketa sei, ‘Iufala mas no duim adultery.’ Bat mi sei long iufala, evriwan wea gohed lukluk long wanfala woman for barava laekem hem, hem duim adultery finis witim hem insaed long heart bilong hem. So, sapos raet saed eye bilong iu mekem iu stambol, pullim aot and torowem.” (Matthew 5:27-29) Jesus teachim hao problem hem no datfala dirty fasin seleva. Hem feeling wea kamap fastaem—feeling for laek duim dirty fasin. Sapos man disaed strong for no mekem grow disfala feeling, and hem ‘aotem’ datwan from mind bilong hem, then hem bae winim problem for laek duim dirty fasin.
“Putim Bak Sword Bilong Iu Long Ples Bilong Hem”
Long naet wea olketa arrestim Jesus, wanfala disaepol bilong hem iusim sword for protectim hem. Jesus tok strong long hem olsem: “Putim bak sword bilong iu long ples bilong hem, from olketa wea iusim sword bae dae from sword.” (Matthew 26:52) Long next morning, Jesus sei olsem long Pontius Pilate: “Kingdom bilong mi hem no part bilong disfala world. Sapos kingdom bilong mi hem part bilong disfala world, olketa wea stap witim mi savve faet for no letem olketa Jew kasholem mi. Bat, kingdom bilong mi no kamaot from diswan.” (John 18:36) Waswe, disfala teaching hem fitim?
Hao nao olketa fasfala Christian ting long samting Jesus teachim saed long wei for no duim raf fasin? Datfala buk, The Early Christian Attitude to War hem sei: “From olketa teaching bilong Jesus tambuim enikaen raf fasin and wei for spoelem nara pipol, diswan showimaot klia hao hem no stret for join insaed war . . . Olketa fasfala Christian duim wanem Jesus talem, and olketa savve hao teaching bilong hem minim for olketa kaen and no faet. Religion bilong olketa mekhae long peace; war hem samting wea olketa barava no agree long hem from staka pipol dae long datwan.” History bae difren tumas sapos evriwan wea sei olketa Christian followim disfala teaching!
Evri Samting wea Jesus Teachim Savve Helpem Iu
Olketa samting Jesus teachim wea iumi storyim hem naes, simpol and savve barava affectim man. Olketa samting wea hem teachim savve helpem olketa man sapos olketa savve gud and followim datwan.b
Olketa Jehovah’s Witness wea stap long ples bilong iu bae hapi for helpem iu for kasem gud samting from olketa barava nambawan samting wea Jesus teachim. Mifala laek tumas for invaetem iu for story witim olketa or raet long address long page 2 bilong disfala magasin.
[Footnote]
a Mifala changem nem.
b For ting raonem olketa samting wea Jesus teachim followim order wea olketa happen, lukim buk Nambawan Man wea Winim Evri Otherfela Man, wea Olketa Jehovah’s Witness pablisim.
[Piksa long page 5]
“Dadi bilong iufala long heven hem feedim olketa”
[Piksa long page 7]
Olketa samting wea Jesus teachim savve affectim laef bilong iu long gudfala wei