Followim Olketa Toktok wea Jesus Talem
“Disfala man wea God sendem kam, hem talemaot olketa toktok bilong God.”—JOHN 3:34.
1, 2. Hao nao iumi savve Jesus talemaot “olketa toktok bilong God”?
TAEM Jesus storyim datfala Sermon Long Maunten, hem talem staka gudfala samting wea savve helpem olketa man. Hem mas olsem nao from Christ talem olketa toktok bilong Jehovah! Bible tok olsem abaotem Jesus: “Disfala man wea God sendem kam, hem talemaot olketa toktok bilong God.”—John 3:34-36.
2 Taem Jesus storyim Sermon Long Maunten, disfala tok nating kasem haf hour nomoa. Nomata olsem, hem talem 21 toktok wea stap long eitfala buk long Hebrew Scripture. So Jesus talemaot nomoa “olketa toktok bilong God.” Distaem iumi bae storyim samfala nambawan toktok wea stap long datfala sermon and hao iumi savve followim.
‘Stretem Problem Witim Brata Bilong Iu Firstaem’
3. Bihaen Jesus storyim barava nogud samting wea man savve kasem sapos hem gohed kros long man, wanem kaonsel nao hem talem?
3 Iumi olketa Christian hapi and stap gud witim olketa narawan bikos God givim holy spirit long iumi. Datfala spirit mekem iumi hapi and garem peace. (Gal. 5:22, 23) From Jesus laekem olketa disaepol for hapi and stap gud witim narawan, hem storyim barava nogud samting wea man savve kasem sapos hem gohed kros long man. (Readim Matthew 5:21, 22.) Jesus gohed for sei moa: “Tingim sapos iu tekem sakrifaes bilong iu go long altar. Waswe sapos taem iu kasem long there iu tingim hao brata bilong iu hem feel nogud long iu? Firstaem, leavim sakrifaes bilong iu long there and go stretem datfala problem witim brata bilong iu. Bihaen, go bak moa long altar and givim datfala sakrifaes.”—Matt. 5:23, 24.
4, 5. (a) Wanem “sakrifaes” nao Jesus storyim long Matthew 5:23, 24? (b) Why nao hem important tumas for stretem problem witim narawan firstaem?
4 Taem Jesus story abaotem “sakrifaes” hia, diswan minim eni sakrifaes wea olketa Israelite givim taem olketa go long temple long Jerusalem. Wanfala nao hem olketa animal wea olketa sakrifaesim. Olketa givim diswan bikos hem nao samting wea olketa long bifor mas duim for worshipim Jehovah. Bat Jesus storyim hao hem important tumas for man go stretem problem witim brata bilong hem firstaem bifor hem givim sakrifaes long God.
5 So wanem nao iumi lanem from datfala toktok wea Jesus talem? Sapos iumi no stap gud witim narawan, iumi no savve fren gud witim Jehovah nao. (1 John 4:20) Tru tumas, sapos olketa Israelite bifor no stretem problem witim narawan firstaem, sakrifaes wea olketa givim long God hem iusles nomoa.—Readim Micah 6:6-8.
Iumi Mas Hambol
6, 7. Why nao man mas hambol taem hem go stretem problem witim narawan?
6 Taem iumi go for stretem problem, datwan nao bae showimaot sapos iumi hambol or nomoa. Pipol wea hambol no laek raoa witim narawan for pruvim hao olketa nao stret. Sapos man duim datwan, nogud samting nao savve kamap, olsem hem kasem samfala Christian long Corinth bifor. Aposol Paul sei olsem abaotem datwan: “Diskaen wei wea iufala gohed for tekem nara man long kot, hem showimaot iufala lus finis nao. Hem gud sapos iufala letem nomoa nara man for spoelem iufala. Hem gud sapos iufala letem nomoa nara man for tekem samting bilong iufala.”—1 Cor. 6:7.
7 Taem Jesus sei iumi mas stretem problem witim brata bilong iumi, hem no sei for iumi go talem hem hao iumi nao stret and hem nao rong. Nomoa, iumi go stretem problem mekem iumi fren gud moa. Sapos iumi laek fren gud moa, iumi mas barava talemaot tingting bilong iumi. Iumi mas luksavve nara man hem feel nogud tu. And sapos iumi nao rong, iumi mas hambol and tok sorre long hem.
“Sapos Eye Bilong Iu Mekem Iu for Sin”
8. Wanem nao main point wea Jesus talem long Matthew 5:29, 30?
8 Taem Jesus storyim datfala Sermon Long Maunten, hem givim kaonsel abaotem wei bilong man. Hem luksavve olketa part long body bilong iumi savve mekem iumi duim olketa nogud samting. Dastawe Jesus hem sei: “Sapos eye bilong iu mekem iu for sin, aotem datwan and torowe. Hem moabeta for garem wanfala eye nomoa, winim wei for olketa torowem full body bilong iu go long Gehenna. And tu, sapos hand bilong iu mekem iu for sin, katem datwan and torowe tu. Hem moabeta for garem wanfala hand nomoa, winim wei for olketa torowem full body bilong iu go long Gehenna.”—Matt. 5:29, 30.
9. Long wanem wei nao “eye” or “hand” bilong iumi savve mekem iumi “sin”?
9 Jesus storyim “eye” for piksarem wei for lukluk long wanfala samting, and “hand” for piksarem wanem iumi savve duim witim tufala hand bilong iumi. Sapos iumi no tingting gud, eye and hand bilong iumi savve mekem iumi “sin” and no gohed ‘wakabaot witim God.’ (Gen. 5:22; 6:9) So taem eni samting testim iumi for mekem iumi no obeyim Jehovah, iumi mas kwiktaem duim samting, olsem long tokpiksa wei for aotem eye or katem hand.
10, 11. Wanem nao savve helpem iumi for no durong?
10 Wanem nao iumi savve duim mekem iumi no lukluk long olketa rabis samting? Job hem sei: “Mi mekem strongfala promis finis for no lukluk strong long eni gele and no tingting for durong witim hem.” (Job 31:1) Job hem marit man wea nating laek brekem olketa law bilong God. Nomata sapos iumi marit or nomoa, iumi tu mas garem sem tingting olsem Job. Iumi mas askem God for holy spirit leadim iumi mekem iumi no durong, bikos holy spirit savve mekem man wea lovem God for kontrolem hemseleva.—Gal. 5:22-25.
11 Sapos iumi no laek durong, iumi mas tingim diswan: ‘Waswe, mi laek lukluk long olketa rabis piksa long olketa buk, movie, or long Internet?’ Iumi mas tingim tu disfala toktok wea disaepol James talem: “Man seleva nao savve tingting for duim rabis samting. Taem man laekem tumas rabis samting, datwan savve switim and pullim hem. Sapos man gohed tingim olketa rabis samting, datwan bae mekem hem sin, gogo man wea sin bae dae nao.” (Jas. 1:14, 15) Tru tumas, sapos eniwan wea dedicate finis long God hem “gohed for lukluk” long wanfala man or woman and laek for durong witim hem, hem mas barava aotem nogud tingting hia. Long tokpiksa wei, hem mas aotem eye bilong hem and torowem.—Readim Matthew 5:27, 28.
12. Wanem kaonsel nao Paul talem wea savve helpem iumi for aotem feeling for laek durong?
12 Iumi mas disaed strong for no iusim hand bilong iumi for duim rabis samting, bikos sapos iumi duim kaen samting olsem, iumi no followim nao wanem Jehovah talem hem stret. Dastawe iumi mas followim disfala kaonsel wea Paul talem: “Iufala mas killim dae olketa part long body wea laek for durong, olsem wei for duim samting wea no klin, wei for laekem sex tumas, wei for laekem nogud samting, and wei for kavet, wea minim man worshipim idol.” (Col. 3:5) Disfala toktok “killim dae” hem showimaot man mas barava waka hard for aotem feeling for laek durong.
13, 14. Why nao iumi mas no tingim and duim olketa rabis samting?
13 Man bae willing for letem doctor katem leg bilong hem mekem hem stap laef. Long tokpiksa wei tu, iumi mas “torowem” eye and hand bilong iumi sapos datwan mekem iumi tingim and duim olketa rabis samting. Sapos nomoa, datwan savve spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah. Wei bilong iumi, tingting bilong iumi, and worship bilong iumi mas followim samting wea Jehovah laekem. Sapos iumi olsem, iumi bae no go long Gehenna, wea minim man finis olowe nao.
14 From iumi olketa man wea sin and no perfect, iumi mas waka hard for gohed garem gudfala wei. Paul hem sei: “Mi whipim body bilong mi and leadim olsem slave, bikos nogud mi preach long narafala pipol, bat miseleva nao duim samting wea God no hapi long hem.” (1 Cor. 9:27) Dastawe iumi mas disaed strong for followim kaonsel wea Jesus talem hao man mas garem olketa gudfala wei. Iumi mas no duim eni samting wea bae showimaot iumi no tinghae long wanem Jesus duim taem hem givim laef bilong hem for iumi.—Matt. 20:28; Heb. 6:4-6.
“Givim Samting Long Nara Pipol”
15, 16. (a) Wanem nao Jesus duim wea showimaot hem man for givim samting? (b) Toktok wea Jesus talem long Luke 6:38 hem minim wanem?
15 Toktok wea Jesus talem and nambawan wei bilong hem encouragem iumi for givim samting long pipol. Hem showimaot hem barava kaen tumas long iumi from hem kam long earth mekem iumi man kasem gud samting. (Readim 2 Corinthians 8:9.) Jesus willing for lusim nambawan ples bilong hem long heven for kamap man and for givim laef bilong hem for pipol. From hem duim olsem, samfala kasem chance for rul witim Jesus long heven. (Rom. 8:16, 17) And Jesus barava encouragem iumi for givim samting long narawan taem hem sei:
16 “Iufala givim samting long nara pipol, and olketa bae givim samting long iufala. Olketa bae fulimap gud poket long kaleko bilong iufala, gogo hem bae kapsaet nao. Diswan hem bikos samting wea iufala duim long narawan, sem samting nao olketa bae duim long iufala.” (Luke 6:38) Long bifor, pipol savve werem wanfala coat wea waed lelebet wea olketa taengem witim wanfala belt. Then olketa savve holem botom bilong disfala coat and apim lelebet for mekem hem olsem wanfala big poket for karem samting. So taem samfala man long bifor salem samting, olketa savve ‘fulimap gud poket long kaleko’ bilong man. Sapos iumi no hol bak for givim samting long pipol, maet olketa givim samting long iumi tu taem iumi needim samting.—Eccl. 11:2.
17. Wanem nao nambawan samting wea Jehovah givim long iumi? Wanem samting nao iumi savve givim wea bae mekem iumi hapi?
17 Jehovah lovem pipol wea hapi for givim samting long narawan, and hem laek givim gud samting long olketa tu. Hemseleva duim diswan taem hem givim spesol Son bilong hem for iumi “mekem evriwan wea showimaot faith long hem bae no dae bat bae kasem laef olowe.” (John 3:16) Paul hem sei: “Man wea plantim staka samting bae harvestim staka samting tu. Evri man mas givim samting followim tingting bilong hemseleva. Nogud hem feel nogud taem hem givim samting or eniwan forcem hem for givim samting. God hem lovem olketa wea hapi taem olketa givim samting.” (2 Cor. 9:6, 7) Iumi bae hapi tumas and kasem staka gud samting sapos iumi iusim taem, strong bilong iumi, and olketa material samting wea iumi garem for sapotim tru worship.—Readim Proverbs 19:17; Luke 16:9.
“No Duim Long Wei wea Mekem Pipol Luksavve”
18. Dadi bilong iumi long heven bae ‘no blessim iumi’ sapos iumi duim wanem samting?
18 “Keakea, nogud iufala duim samting wea stret for mekem pipol lukim nomoa. Sapos iufala duim datwan, Dadi bilong iufala long heven bae no blessim iufala.” (Matt. 6:1) Taem Jesus talem datfala toktok “duim samting wea stret,” hem minim man duim olketa samting wea God hapi long hem. Jesus no minim pipol mas nating lukim eni gudfala samting wea iumi duim, bikos hem nao talem olketa disaepol for “letem olketa man lukim laet bilong [olketa].” (Matt. 5:14-16) Bat Dadi bilong iumi long heven bae ‘no blessim iumi’ sapos iumi duim samting for mekem pipol “lukim nomoa” and tinghae long wanem iumi duim. Sapos iumi duim datwan, iumi bae no fren gud witim God and no kasem olketa gud samting taem Kingdom rulim iumi.
19, 20. Taem iumi “duim gud samting for pipol wea poor,” wanem nao Jesus sei iumi mas no duim?
19 Sapos iumi garem gudfala tingting, iumi bae followim disfala toktok bilong Jesus: “So taem iu duim gud samting for pipol wea poor, no duim long wei wea mekem pipol luksavve. Bikos hem nao samting olketa man wea laekem pipol for tingse olketa holy tumas olketa duim long olketa sinagog and road for mekem pipol tinghae long olketa. Mi talem iufala tru samting, Olketa kasem finis samting wea olketa laekem, bat hem nomoa wanem olketa bae kasem.” (Matt. 6:2) Long bifor, pipol donatem olketa samting for helpem olketa wea poor. (Readim Isaiah 58:6, 7.) Jesus witim olketa aposol garem smol box for putim selen insaed for helpem olketa wea poor. (John 12:5-8; 13:29) Jesus sei olketa Jew Pharisee laea tumas long wei bilong olketa bikos taem olketa talemaot long “olketa sinagog and road” samting wea olketa duim, olketa duim datwan nomoa for mekem pipol tingse olketa holy tumas. Bat olsem Jesus talem, ‘hem nomoa samting wea olketa Pharisee kasem.’ Nomata pipol mekhae long olketa and olketa sidaon saed long olketa teacher long sinagog, hem nomoa samting wea olketa kasem bikos Jehovah bae nating blessim olketa. (Matt. 23:6) Bat waswe long olketa disaepol bilong Christ? Jesus talem diswan long olketa and iumi tu:
20 “Bat taem iu duim gud samting for pipol wea poor, duim long wei wea no eniwan savve. Then Dadi bilong iu long heven, wea hem nomoa lukim iu, bae blessim iu.” (Matt. 6:3, 4) So Jesus talem hao iumi mas no niusim olobaot gud samting wea iumi duim olsem olketa Jew Pharisee duim, nomata long famili or fren bilong iumi tu.
21. Wanem gud samting nao Jehovah givim long iumi?
21 Sapos iumi no mekhae long iumiseleva abaotem “gud samting” wea iumi duim, Dadi bilong iumi nomoa bae “lukim” datwan and hem bae blessim iumi. Gud samting wea Jehovah givim long iumi nao, hem helpem iumi for fren gud witim hem, hem forgivim sin bilong iumi, and givim iumi hope for laef olowe. (Prov. 3:32; John 17:3; Eph. 1:7) Olketa samting hia nao barava winim eni samting wea man talem for praisem iumi!
Tinghae Long Olketa Toktok wea Jesus Talem
22, 23. Why nao iumi mas tinghae long olketa toktok wea Jesus talem?
22 Jesus talem staka gudfala samting long Sermon Long Maunten. Toktok bilong hem savve mekem iumi hapi nomata iumi stap long world wea nogud tumas. Tru tumas, iumi bae hapi sapos iumi tinghae long olketa toktok wea Jesus talem and followim olketa toktok hia.
23 Evriwan wea “herem” and “followim” toktok bilong Jesus bae kasem gud samting. (Readim Matthew 7:24, 25.) Dastawe iumi mas followim kaonsel wea Jesus givim. Study bihaen diswan bae storyim samfala toktok moa wea Jesus talem long Sermon Long Maunten.
Wanem Nao Ansa Bilong Iu?
• Why nao iumi mas stretem problem witim narawan firstaem?
• Wanem nao iumi savve duim mekem “eye” bilong iumi no mekem iumi sin?
• Iumi mas garem wanem tingting abaotem wei for givim samting?
[Piksa long page 11]
Hem gud tumas sapos iumi ‘stretem problem’ witim narawan firstaem!
[Piksa long page 13]
Jehovah blessim olketa wea hapi for givim samting