“No Eni Nara Man Toktok Olsem Hem”
“Olketa start for givim gudfala witness abaotem hem and for sapraes long olketa naesfala toktok wea kamaot from mouth bilong hem.”—LUKE 4:22.
1, 2. (a) Why nao olketa officer wea go for kasholem Jesus kam bak emti hand? (b) Hao nao iumi savve hem no olketa officer nomoa wea tinghae long teaching bilong Jesus?
OLKETA officer fail long assignment bilong olketa. Olketa go for kasholem Jesus Christ, bat kam bak emti hand nomoa. Olketa chief priest and Pharisee tok strong long olketa: “Why nao iufala no tekem hem kam?” Tru nao, why nao olketa officer no kasholem disfala man wea bae no duim eni samting for againstim olketa? Olketa officer explainim olsem: “No eni nara man toktok olsem hem.” Olketa barava tinghae long teaching bilong Jesus dastawe olketa no willing for arrestim disfala peaceful man.a—John 7:32, 45, 46.
2 Hem no olketa officer nomoa wea tinghae long teaching bilong Jesus. Bible talem iumi hao staka pipol kam just for herem hem story. Pipol long homtaon bilong hem sapraes tumas long “naesfala toktok wea kamaot from mouth bilong hem.” (Luke 4:22) Tu-thri taem hem story kam from wanfala boat long olketa big crowd pipol wea hipap long sandbis bilong Sea Bilong Galilee. (Mark 3:9; 4:1; Luke 5:1-3) Wantaem, “wanfala big crowd” stap witim hem for thrifala day nomata olketa no kaikai.—Mark 8:1, 2.
3. Wanem nao main reason why Jesus hem wanfala barava spesol teacher?
3 Wanem samting nao mekem Jesus wanfala barava spesol teacher? Love nao main reason.b Jesus lovem olketa truth wea hem teachim and hem lovem tu pipol wea hem teachim. Bat Jesus barava savve tu long olketa teknik for teach. Long olketa study article insaed disfala magasin, bae iumi storyim samfala gudfala teknik wea hem iusim and hao iumi savve followim olketa.
Simpol and Klia
4, 5. (a) Why nao Jesus iusim simpol toktok taem hem teach, and why nao wei wea hem duim olsem hem mekem pipol sapraes? (b) Hao nao datfala Sermon long Maunten hem wanfala example bilong simpol wei wea Jesus hem teach?
4 Planti taem pipol wea garem bigfala education toktok long wei wea hard for pipol minim. Bat sapos pipol no minim iumi, hao nao olketa savve kasem gud samting from savve bilong iumi? Taem hem teach, no enitaem Jesus hem tok long wei wea hard for pipol minim. Hem fit for iusim planti difren word. Bat, nomata hem garem bigfala savve, hem no tingim hemseleva bat hem tingim olketa wea lisin long hem. Hem savve hao planti long olketa “no skul gud and man nating.” (Acts 4:13) For teachim olketa, hem iusim toktok wea pipol olsem savve minim. Nomata hem iusim olketa simpol word, hem iusim for teachim olketa deepfala truth.
5 Olsem example, tingim Sermon long Maunten long Matthew 5:3–7:27. Maet hem tekem Jesus samting olsem 20 minute nomoa for givim datfala tok. Bat, olketa teaching insaed datwan barava kasem botom bilong olketa samting olsem adultery, divorce, and wei for lovem tumas material samting. (Matthew 5:27-32; 6:19-34) Bat, hem no talem eni toktok wea hard for minim or wea apim hemseleva. Tru nao, olketa pikinini tu fit for minim toktok bilong hem! Dastawe, taem hem finisim tok bilong hem, olketa pipol—wea luk olsem samfala olketa farmer, shepherd, and fisherman—“sapraes fogud long wei bilong hem for teach”!—Matthew 7:28.
6. Talem example wea showimaot hao toktok bilong Jesus hem simpol bat garem deepfala mining.
6 Planti taem Jesus iusim klia shortfala toktok for talem samting wea simpol bat garem deepfala mining. Long wei olsem hem barava strongim message bilong hem long mind and heart bilong olketa wea lisin. Tingim samfala example: “No eniwan savve waka for tufala masta; . . . iufala kanduit slave for God and for Riches.” “No go ahed for judgem pipol nogud olketa judgem iufala.” “From frut bilong olketa iufala bae luksavve long olketa man olsem.” “Olketa wea healthy no needim doctor bat olketa wea sik nao needim.” “Olketa wea iusim sword bae dae from sword.” “Peim bak olketa samting bilong Caesar long Caesar, bat olketa samting bilong God long God.” “Moa hapi kamaot from wei for give winim wei for kasem.”c (Matthew 6:24; 7:1, 20; 9:12; 26:52; Mark 12:17; Acts 20:35) Kasem distaem, klosap 2,000 year bihaen Jesus talem olketa samting hia, hem isi for pipol rememberim olketa.
Iusim Olketa Kwestin
7. Why nao Jesus askem olketa kwestin?
7 Jesus savve tumas for iusim olketa kwestin. Planti taem hem duim olsem nomata maet datwan tek moa taem winim wei for talem point long olketa wea lisin long hem. So, why nao hem askem olketa kwestin? Samfala taem, hem iusim olketa kwestin for showimaot klia goal bilong olketa wea againstim hem and for mekem olketa no savve tok nao. (Matthew 12:24-30; 21:23-27; 22:41-46) Bat, planti taem Jesus hem tek taem for askem olketa kwestin for teachim olketa truth, for mekem olketa wea lisin for talem wanem nao long heart bilong olketa, and for muvim and trainim tingting bilong olketa disaepol bilong hem. Bae iumi lukluk long tufala example abaotem aposol Peter.
8, 9. Hao nao Jesus iusim olketa kwestin for helpem Peter kasem stretfala ansa abaotem hu nao mas peim temple tax?
8 Firstaem, ting go bak long datfala taem wea olketa wea kolektem tax askem Peter sapos Jesus peim temple tax.d Peter, wea kwiktaem for duim samting, hem ansa, “Yes.” Bat, no longtaem bihaen, Jesus pullim tingting bilong hem: “‘Wanem nao tingting bilong iu, Simon? Olketa king bilong earth kasem selen or hed tax from hu nao? From olketa son bilong olketa or from olketa stranger?’ Taem hem ansa: ‘From olketa stranger,’ Jesus sei long hem: ‘So really, olketa son no need for peim tax.’” (Matthew 17:24-27) Point bilong olketa kwestin bilong Jesus shud barava klia long Peter. Why nao olsem?
9 Long taem bilong Jesus, olketa famili member bilong olketa king no need for peim tax. So, from hem only-born Son bilong King bilong heven wea pipol worshipim long temple, Jesus no need for peim datfala tax. Lukim hao, winim wei for talem stretfala ansa long Peter, long kaenfala and gudfala wei Jesus iusim olketa kwestin for helpem Peter for kasem stretfala ansa—and maet for luksavve hao hem mas tingting gud firstaem bifor hem talem samting.
10, 11. Wanem nao Jesus duim taem Peter katemaot ear bilong wanfala man long naet bilong Passover long 33 C.E., and hao nao diswan showimaot Jesus luksavve long gudfala samting wea savve kamaot from olketa kwestin?
10 Mek-tu example hem abaotem samting wea happen long naet bilong Passover long 33 C.E., taem wanfala raf sekson kam for arrestim Jesus. Olketa disaepol askem Jesus sapos olketa shud faet for defendim hem. (Luke 22:49) Peter no weitim ansa, bat hem iusim sword for katemaot ear bilong wanfala man (bat maet Peter min for givim bigfala kill winim datwan). Samting wea Peter duim hem againstim will bilong masta bilong hem, bikos Jesus willing for letem olketa arrestim hem. Wanem nao Jesus duim? From hem patient evritaem, hem askem Peter thrifala kwestin: “Disfala kap wea Father hem givim mi, waswe, bae mi no drinkim?” “Iu ting mi kanduit askem Dadi bilong mi for givim kam winim twelvfala bigfala army bilong angel distaem? Sapos olsem, hao nao olketa Scripture bae fulfill for hem mas happen long disfala wei?”—John 18:11; Matthew 26:52-54.
11 Ting raonem datwan. Taem datfala raf sekson wea kros fogud stap raonem Jesus, hem savve hao taem wea hem mas dae hem klosap. Hem savve tu hao hem mas kliarem nem bilong Dadi bilong hem and hao samting wea hem duim bae affectim salvation bilong olketa man. Nomata olsem, long datfala taem hem iusim olketa kwestin for strongim samfala important truth long mind bilong Peter. Hem klia hao Jesus barava luksavve hao gud samting savve kamaot from wei for askem olketa kwestin.
Extram Samting for Strongim Point
12, 13. (a) Wanem nao disfala wei for extram samting? (b) Hao nao Jesus iusim disfala teknik for strongim hao hem krangge samting for tok againstim olketa smol wik point bilong olketa brata bilong iumi?
12 Planti taem long ministry bilong hem, Jesus iusim nara gudfala teknik for teach—wei for extram samting. Hem wei wea man min for extram samting for strongim point wea hem teachim. Jesus extram samting for mekem pipol tingim piksa long mind wea hard for forgetim. Iumi lukluk long samfala example.
13 Long Sermon long Maunten, taem hem strongim need for “no go ahed for judgem” narafala pipol, Jesus hem sei: “So, why nao iu lukluk long smolfala grass long eye bilong brata bilong iu, bat iu no tingim bigfala timba long eye bilong iuseleva?” (Matthew 7:1-3) Waswe, iu savve lukim datwan long mind bilong iu? Samwan wea garem fasin for judgem narawan hem offer for aotem smolfala grass from “eye” bilong brata bilong hem. Hem tingse brata bilong hem no savve lukluk klia for judge long stretfala wei. Bat disfala man seleva garem wanfala “timba”—post or beam wea maet saportim ruf, long eye bilong hem wea mekem hem no fit for judge long stretfala wei. Hem tokpiksa wea hard for man forgetim, wea strongim hao hem krangge samting for tok againstim olketa smol wik point bilong olketa brata bilong iumi nomata iumiseleva maet garem olketa bigfala wik point!
14. Why nao toktok bilong Jesus abaotem wei for aotem smolfala flae bat swallowim camel hem barava strongim point?
14 Long narataem, Jesus accusim olketa Pharisee for olsem “olketa blind man wea leadim narafala man, wea aotem smolfala flae bat swallowim daon camel.” (Matthew 23:24) Disfala tokpiksa wea extram samting barava strongim point. Why nao olsem? Wei wea hem markem wanfala sismol flae witim wanfala camel, wea big bilong hem winim eni nara animal wea pipol long there savve long hem, hem barava strongim point. Samting olsem 70 million smolfala flae hem semsem olsem hevi bilong wanfala camel! Jesus savve tu hao olketa Pharisee pourim wine bilong olketa thru wanfala pis kaleko. Olketa hia wea tingim tumas olketa rul, duim datwan for mek sure olketa no swallowim wanfala smol flae wea bae mekem olketa no klin saed long law. Bat, long tokpiksa wei olketa swallowim datfala camel, wea hem tu no klin. (Leviticus 11:4, 21-24) Point bilong Jesus hem klia. Olketa Pharisee careful tumas for followim evri sismol Law, bat olketa no warim samting wea barava moa important—“justice and mercy and faithful fasin.” (Matthew 23:23) Jesus showimaot klia really fasin bilong olketa!
15. Wanem nao samfala leson wea Jesus teachim wea hem iusim disfala teknik for extram samting?
15 Planti taem long ministry bilong hem, Jesus iusim disfala wei for extram samting. Tingim samfala example. “Faith olsem size bilong [sismol] mustard seed” wea savve muvim wanfala maunten—hem nambawan wei wea Jesus strongim hao nomata lelebet faith, datwan savve duim staka samting. (Matthew 17:20) Wanfala bigfala camel wea trae for skwis thru hol bilong wanfala nila for sewim kaleko—hem tokpiksa wea barava fitim for showimaot hard samting wea wanfala rich man feisim taem hem trae for servem God bat long semtaem aftarem olketa material samting! (Matthew 19:24) Iumi barava tinghae long wei wea Jesus iusim olketa tokpiksa and savve bilong hem for teachim wanfala point witim smolfala toktok nomoa.
Storyim Samting Long Wei wea Pipol No Savve Denyim
16. Jesus evritaem iusim savve bilong hem for duim wanem?
16 From mind bilong hem perfect, Jesus savve tumas for story long wei for pullim tingting bilong pipol. Bat, no enitaem hem iusim diswan long nogud wei. Taem hem teach, evritaem hem iusim savve bilong hem for apim truth. Samfala taem, hem story long wei wea pruvim hao olketa bigman wea accusim hem, olketa nao rong. Planti taem, hem story long wei wea pullim tingting bilong olketa disaepol bilong hem for teachim samfala important leson. Bae iumi lukluk long wei wea Jesus savve tumas for iusim disfala teknik.
17, 18. Hao nao Jesus story long wei wea man no savve denyim for pruvim olketa Pharisee rong for accusim hem?
17 Tingim datfala taem wea Jesus healim wanfala man wea garem demon and wea blind and no savve toktok. Taem olketa Pharisee herem hem duim diswan, olketa sei: “Disfala man raosem olketa demon thru long paoa bilong Beelzebub [Satan] nomoa, ruler bilong olketa demon.” Olketa Pharisee luksavve hao hem needim paoa winim wanem man garem for aotem olketa demon bilong Satan. Bat, for stopem pipol for biliv long Jesus, olketa sei paoa bilong hem kam from Satan. For showim hao olketa no tingting gud firstaem abaotem wanem olketa talem, Jesus hem ansa: “Evri kingdom wea divaed and againstim hemseleva bae finis evribit, and evri taon or haos wea divaed and againstim hemseleva bae no strong. Long sem wei, sapos Satan raosem Satan, hem againstim hemseleva; sapos olsem, hao nao kingdom bilong hem bae strong?” (Matthew 12:22-26) Hem olsem Jesus hem sei: ‘Sapos, olsem iufala talem, mi kam from Satan and spoelem samting wea Satan duim, then diswan minim Satan waka againstim hemseleva and bae klosap foldaon.’ Waswe, eniwan savve denyim point wea hem storyim?
18 Then Jesus storyim diswan go moa. Hem savve hao samfala Pharisee aotem finis samfala demon. So, hem askem wanfala simpol kwestin wea barava sutim point: “Sapos mi raosem olketa demon thru long Beelzebub, thru long hu nao olketa son [or olketa disaepol] bilong iufala raosem olketa demon?” (Matthew 12:27) Point bilong Jesus hem olsem: ‘Sapos mi aotem olketa demon thru long paoa bilong Satan, then sem paoa mas muvim olketa disaepol bilong iufala.’ Hem hard tumas for olketa Pharisee talem eni samting nao. Olketa bae nating willing for sei olketa disaepol bilong olketa duim samting anda long paoa bilong Satan. Jesus story long wei wea no eniwan savve denyim and diswan mekem samting wea olketa accusim long hem for here olsem krangge toktok nomoa.
19, 20. (a) Hao nao Jesus iusim gudfala wei for pullim tingting bilong pipol? (b) Hao nao Jesus story long wei for strongim point go moa taem olketa disaepol bilong hem askem hem for teachim olketa for prea?
19 Witim gudfala wei for story for mekem olketa wea againstim hem kwaet, Jesus storyim tu olketa stretfala reason wea pullim tingting for teachim truth abaotem Jehovah wea muvim feeling and encouragem man. Planti taem hem storyim samting and then strongim point go moa for helpem olketa wea lisin long hem for biliv strong. Iumi lukluk long tufala example.
20 Taem olketa disaepol bilong Jesus askem hem for teachim olketa for prea, hem storyim wanfala tokpiksa abaotem wanfala man wea “go ahed ask olowe” gogo, fren wea no willing firstaem, givim samting wea hem askem. Jesus storyim tu wei wea parents willing for “givim gudfala present” long pikinini bilong olketa. Then hem talem point hia: “Sapos iufala, nomata iufala wicked pipol, savve hao for givim gudfala present long olketa pikinini bilong iufala, Father bilong iufala long heven bae barava givim holy spirit long olketa wea askem hem!” (Luke 11:1-13) Jesus no mekhae long wei wea tufala samting hia semsem, bat hem strongim point wea moa big. Sapos wanfala fren wea no willing, gogo, givim samting for neiba bilong hem, and sapos parents wea no perfect provaedem samting olketa pikinini needim, loving Father bilong iumi long heven bae barava givim holy spirit long olketa loyal servant wea hambol for kam long hem thru long prea!
21, 22. (a) Hao nao Jesus givim kaonsel long wei for deal witim feeling for wari abaotem olketa material samting? (b) Hao nao tingting bilong iumi bihaen iumi lukluk finis long samfala teknik bilong Jesus for teach?
21 Jesus story long sem wei taem hem givim kaonsel long hao for deal witim feeling for wari abaotem olketa material samting. Hem sei: “Lukim hao olketa bird no savve plantim seed or harvestim, and olketa no garem eni stoahaos tu, nomata olsem God hem feedim olketa. Bat, iufala barava moa important winim olketa bird. Lukim hao olketa flaoa grow; olketa no duim hard waka or wakem kaleko . . . So, sapos God hem givim kaleko long olketa flaoa wea stap tuday and tumoro torowe long fire, bae hem barava givim kaleko for iufala, iufala wea garem smolfala faith!” (Luke 12:24, 27, 28) Tru nao, sapos Jehovah lukaftarem olketa bird and flaoa, bae hem barava lukaftarem olketa servant bilong hem! For story long stretfala and kaenfala wei olsem hem kasem heart bilong olketa wea lisin long Jesus.
22 From iumi lukim finis samfala teknik bilong Jesus for teach, hem klia long iumi hao olketa officer wea kam for kasholem hem olketa no ova tumas taem olketa sei: “No eni nara man toktok olsem hem.” Bat nara teknik bilong Jesus for teach wea planti pipol barava savve long hem, hem wei wea hem iusim olketa tokpiksa, or parabol. Why nao hem iusim disfala teknik? And wanem nao mekem olketa tokpiksa bilong hem win? Nextfala article bae storyim olketa kwestin hia.
[Olketa Footnote]
a Luk olsem olketa officer hia waka for Sanhedrin and stap anda long paoa bilong olketa chief priest.
b Lukim olketa article “Mi Showimaot Example for Iufala” and “Followim Mi Olowe,” long August 15, 2002, Wastaoa.
c Aposol Paul nomoa talem disfala last example, wea kam from Acts 20:35, bat point bilong datfala toktok hem stap insaed olketa Gospel. Maet samwan talem datwan long Paul (maet wanfala disaepol wea herem Jesus talem or Jesus seleva taem hem resurrect) or maet hem kasem thru wanfala message from God.—Acts 22:6-15; 1 Corinthians 15:6, 8.
d Olketa Jew mas peim tufala drachma temple tax (wea olsem wages bilong tufala day) evri year. Datfala tax selen hem peim maintenance bilong temple, service long there, and olketa sakrifaes bilong each day for datfala nation.
Waswe, Iu Remember?
• Olketa wanem example nao showaot Jesus hem teach long simpol and klia wei?
• Why nao Jesus iusim olketa kwestin taem hem teach?
• Wanem nao disfala wei for extram samting, and hao nao Jesus iusim disfala teknik for teach?
• Hao nao Jesus iusim wei wea pullim tingting for teachim olketa disaepol bilong hem olketa truth abaotem Jehovah wea muvim feeling?
[Piksa long page 9]
Jesus iusim toktok wea isi for pipol minim
[Piksa long page 10]
Olketa Pharisee ‘aotem smolfala flae bat swallowim daon camel’