“Hard for Hem Story Witim Olketa and No Iusim Tokpiksa”
“Jesus iusim olketa tokpiksa for story . . . long olketa crowd. Tru nao, hem evritaem iusim tokpiksa taem hem story witim olketa.”—MATTHEW 13:34.
1, 2. (a) Why nao iumi hard for forgetim olketa gudfala tokpiksa? (b) Wanem kaen tokpiksa nao Jesus iusim, and wanem nao olketa kwestin wea kamap abaotem wei wea hem iusim olketa tokpiksa? (Lukim footnote tu.)
WASWE, iu savve rememberim wanfala tokpiksa wea iu herem, maet insaed wanfala pablik tok, planti year bifor? Iumi no kwiktaem forgetim olketa gudfala tokpiksa. Wanfala man for raet hem sei olketa tokpiksa “mekem olketa ear kamap olketa eye and mekem olketa wea lisin for tingim samting witim piksa bilong datwan long mind bilong olketa.” From olketa piksa long mind helpem iumi for minim samting, olketa tokpiksa savve mekem hem moa isi for iumi lanem samting. Olketa tokpiksa savve mekem olketa word garem klia mining and teachim olketa leson wea savve stap olowe long memory bilong iumi.
2 No eni teacher long earth savve for iusim olketa tokpiksa winim Jesus Christ. Hem isi tumas for pipol rememberim olketa parabol bilong Jesus, nomata hem talem olketa klosap tu thousand year go finis.a Why nao Jesus iusim disfala teknik for teach planti taem? And wanem nao mekem olketa tokpiksa bilong hem win?
Reason Why Jesus Iusim Olketa Tokpiksa for Teach
3. (a) Olsem Matthew 13:34, 35 storyim, wanem nao wanfala reason why Jesus iusim olketa tokpiksa? (b) Wanem nao showimaot Jehovah mas tinghae long disfala teknik for teach?
3 Bible storyim tufala important reason why Jesus iusim olketa tokpiksa. First wan, datwan fulfillim profesi. Aposol Matthew hem raet: “Jesus talem long olketa pipol thru long olketa tokpiksa. Tru nao, hard for hem story witim olketa and no iusim tokpiksa; mekem samting wea olketa talem thru long profet hem fulfill wea sei: ‘Bae mi openem mouth bilong mi witim olketa tokpiksa.’” (Matthew 13:34, 35) Datfala “profet” wea Matthew talem toktok bilong hem, hem man wea raetem Psalm 78:2. Spirit bilong God nao muvim datfala man wea raetem psalm planti handred year bifor Jesus hem born. Hem wanfala spesol samting hao Jehovah hem disaed finis planti handred year bifor Jesus hem kam hao hem bae iusim olketa tokpiksa for teach. Jehovah mas barava tinghae long disfala teknik for teach!
4. Jesus sei hem iusim olketa tokpiksa for duim wanem?
4 Mek-tu, Jesus seleva explainim hao hem iusim olketa tokpiksa for separatem olketa wea no garem heart wea willing for lisin. Bihaen hem storyim finis long “staka pipol” parabol abaotem datfala man for plantim seed, olketa disaepol askem hem: “Why nao iu story long olketa thru long olketa tokpiksa?” Jesus hem ansa: “Iufala nao kasem wei for minim olketa holy secret bilong kingdom bilong heven, bat olketa pipol hia no kasem. Dastawe mi iusim olketa tokpiksa for story long olketa, bikos olketa lukluk, bat no lukim eni samting, and olketa herem, bat no herem eni samting, and olketa no barava minim gud tu; and long olketa nao profesi bilong Isaiah hem fulfill, wea sei, ‘Iufala bae herem, bat iufala bae nating savve minim gud; and, iufala bae lukluk, bat iufala bae nating savve lukim. Bikos distaem heart bilong disfala pipol hem no lisin.’”—Matthew 13:2, 10, 11, 13-15; Isaiah 6:9, 10.
5. Hao nao olketa tokpiksa bilong Jesus separatem olketa wea hambol from olketa wea garem praod heart?
5 Wanem samting nao mekem olketa tokpiksa bilong Jesus separatem pipol? Samfala taem, olketa wea lisin long hem mas barava ting raonem for kasem full mining bilong toktok bilong hem. Olketa wea hambol askem hem for moa information. (Matthew 13:36; Mark 4:34) So, olketa tokpiksa bilong Jesus showimaot truth long olketa wea garem willing heart and long semtaem, haedem truth from olketa wea garem praod heart. Jesus hem barava nambawan teacher! Distaem, iumi lukluk long samfala samting wea mekem olketa tokpiksa bilong hem win.
Chusim Gud Wanem Information for Iusim
6-8. (a) Wanem gud samting nao olketa wea lisin long Jesus long first-century no garem? (b) Olketa wanem example nao showimaot Jesus hem careful taem hem chusim information hem bae iusim?
6 Waswe, iu enitaem ting raonem feeling bilong olketa disaepol long first-century wea stap for herem Jesus teach? Nomata olketa kasem privilege for herem voice bilong Jesus, olketa no garem record bilong diswan for luk insaed and mekem olketa rememberim olketa samting wea hem talem. Bat, olketa mas keepim toktok bilong hem long mind and heart bilong olketa. Wei wea Jesus savve tumas for iusim olketa tokpiksa mekem hem moa isi for olketa rememberim samting wea hem teachim. Hao nao olsem?
7 Jesus chusim gud wanem information for iusim. Hem mek sure hem no missim eni smol point wea important for pipol minim wanfala story. Dastawe hem talem barava namba bilong olketa sheep wea man lusim for go lukaotem wan wea go difren, haomas hour olketa man waka insaed grape plantation, and haomas talent wanfala man trustim olketa slave bilong hem for keepim gud.—Matthew 18:12-14; 20:1-16; 25:14-30.
8 Long semtaem, Jesus no storyim samting wea no important wea maet stopem iumi for kasem point bilong olketa tokpiksa. Olsem example, long parabol bilong slave wea no showimaot mercy, Jesus no talem wanem nao mekem datfala slave garem kaon for 60,000,000 denarii. Jesus mekhae long need for forgive. Hem no important for talem why datfala slave garem big kaon olsem, bat important point nao hem hao masta bilong datfala slave finisim kaon bilong hem, and wei wea hemseleva deal witim nara slave wea kaonem smol selen nomoa from hem. (Matthew 18:23-35) Olsem tu, long tokpiksa abaotem datfala olabaot son, Jesus no explainim why nao datfala young son seknomoa askem selen wea hem shud weit for kasem long future and then weistem datwan. Bat Jesus barava storyim feeling bilong datfala dadi and wanem nao hem duim taem son hia barava sorre and kam bak hom. Wei wea Jesus storyim feeling bilong datfala dadi hem barava important for kasem point wea hem laek teachim, hao Jehovah hem forgive “long bigfala wei.”—Isaiah 55:7; Luke 15:11-32.
9, 10. (a) Taem Jesus story abaotem pipol insaed olketa tokpiksa bilong hem, hem mekhae long wanem? (b) Hao nao Jesus mekem hem isi for olketa wea lisin long hem and nara pipol for rememberim olketa tokpiksa bilong hem?
9 Jesus iusim gudfala tingting tu abaotem wei wea hem storyim pipol insaed olketa parabol bilong hem. Winim wei for storyim lukluk bilong olketa, Jesus mekhae long samting wea olketa duim or feeling bilong olketa abaotem samting wea happen. So, winim wei for storyim lukluk bilong datfala kaenfala Samaritan, Jesus storyim samting wea barava moa important—wei wea datfala Samaritan kaen tumas for helpem wanfala Jew wea garekil and leidaon saed long road. Jesus provaedem olketa information for teachim hao wei for lovem neiba minim iumi mas lovem tu pipol wea kam from nara kantri or garem difren kala skin.—Luke 10:29, 33-37.
10 From Jesus chusim gud information wea hem iusim, olketa tokpiksa bilong hem klia and simpol. Diswan mekem hem isi for olketa wea lisin long hem long first-century—and olketa wea readim olketa Gospel bihaen—for rememberim olketa and olketa gudfala leson insaed.
Olketa Tokpiksa wea Join Witim Evriday Living
11. Storyim olketa example hao olketa parabol bilong Jesus storyim olketa samting wea hem lukim taem hem growap.
11 Jesus savve tumas for iusim olketa tokpiksa wea join witim living bilong pipol. Planti parabol bilong hem storyim samting wea hem lukim taem hem growap long Galilee. Tingim laef bilong hem long datfala taem. Planti taem hem mas lukim mami bilong hem wakem bred witim yeast wea hem keepim from last taem wea hem wakem bred. (Matthew 13:33) Planti taem hem mas lukim olketa fisherman putim fishing net insaed klia blue wata long Sea Bilong Galilee. (Matthew 13:47) Hem mas lukim olketa pikinini plei long marketples planti taem. (Matthew 11:16) Luk olsem Jesus lukim olketa nara samting wea happen evriday wea hem iusim long olketa tokpiksa bilong hem—wei for plantim seed, olketa hapi marit feast, and olketa grain field wea kamap ripe long sun.—Matthew 13:3-8; 25:1-12; Mark 4:26-29.
12, 13. Hao nao parabol bilong Jesus abaotem wheat and rabis grass showaot hem savve long living long datfala area?
12 So, iumi no sapraes hao Jesus iusim olketa samting wea happen long living evriday insaed planti tokpiksa bilong hem. Dastawe, for minim go moa savve bilong hem for iusim disfala teknik for teach, hem gud for tingim wanem nao toktok bilong hem minim for olketa Jew wea lisin. Iumi lukluk long tufala example.
13 Firstaem, long parabol abaotem wheat and rabis grass, Jesus storyim wanfala man wea plantim gudfala wheat long field bilong hem bat “wanfala enemy” kam long datfala field and plantim rabis grass. Why nao Jesus chusim disfala nogud samting for storyim? Hem gud for remember hao hem talem datfala tokpiksa klosap long Sea Bilong Galilee, and main waka bilong pipol bilong Galilee hem agriculture. Hem barava nogud samting for wanfala farmer sapos enemy hem kam haed and plantim olketa rabis grass long field bilong hem. Olketa law bilong datfala taem pruvim hao samting olsem hem barava happen. Hem klia tumas, Jesus iusim example bilong samting wea isi for olketa wea lisin for minim.—Matthew 13:1, 2, 24-30.
14. Long parabol abaotem kaenfala Samaritan, why nao wei wea Jesus iusim datfala road “from Jerusalem for go long Jericho” hem important for strongim point bilong hem?
14 Mek-tu, tingim datfala parabol abaotem kaenfala Samaritan. Jesus hem sei: “Wanfala man hem go daon from Jerusalem for go long Jericho and olketa man for steal kasholem hem, aotem evri kaleko bilong hem and killim hem, and olketa go and leavim hem haf dead long road.” (Luke 10:30) Interesting samting, Jesus iusim datfala road “from Jerusalem for go long Jericho” for strongim point bilong hem. Taem hem storyim disfala parabol hem long Judea, klosap long Jerusalem; so olketa wea lisin savve long datfala road. Datfala road hem barava danger tumas, especially for man gogo seleva long hem. Hem bend olabaot thru long area wea no staka pipol stap and garem planti ples wea olketa man for steal savve haed.
15. Why nao no eniwan savve mekem excuse for wei wea datfala priest and Levite long tokpiksa abaotem kaenfala Samaritan barava no willing for help?
15 Narafala samting tu hem important abaotem wei wea Jesus storyim datfala road wea go “daon from Jerusalem for go long Jericho.” Long datfala parabol, firstaem wanfala priest and then wanfala Levite gogo tu long datfala road—bat tufala evriwan no stop for helpem datfala man wea garekil. (Luke 10:31, 32) Olketa priest serve long temple long Jerusalem, and olketa Levite helpem olketa. Planti priest and Levite stap long Jericho taem olketa no waka long temple bikos Jericho hem 23 kilometer nomoa from Jerusalem. Dastawe, olketa mas gogo olowe long datfala road. Lukim tu hao datfala priest and Levite gogo long datfala road “from Jerusalem,” wea minim olketa gogo awe from datfala temple.b So no eniwan savve mekem excuse for olketa man hia and sei, ‘Tufala stap klia from datfala man wea garekil bikos luk olsem hem dae finis, and for tasim wanfala dead body bae mekem olketa no fit for serve long temple long datfala taem.’ (Leviticus 21:1; Numbers 19:11, 16) Hem klia tumas hao olketa tokpiksa bilong Jesus storyim olketa samting wea pipol savve abaotem.
Olketa Tokpiksa wea Join Witim Creation
16. Why nao iumi no sapraes hao Jesus barava savve gud long creation?
16 Samfala tokpiksa and parabol bilong Jesus showimaot savve bilong hem abaotem olketa plant, animal, and weather. (Matthew 6:26, 28-30; 16:2, 3) Wea nao hem kasem disfala savve? Taem hem growap long Galilee, hem mas garem planti chance for lukluk long samting wea Jehovah creatim. And tu, Jesus hem “firstborn bilong evri creation,” and Jehovah iusim hem olsem “nambawan wakman” for creatim evri samting. (Colossians 1:15, 16; Proverbs 8:30, 31) So iumi no sapraes hao Jesus barava savve gud long creation. Iumi lukluk long wei wea hem iusim disfala savve long gudfala wei taem hem teach.
17, 18. (a) Hao nao toktok bilong Jesus long John chapter 10 showimaot hem savve long fasin bilong olketa sheep? (b) Wanem nao pipol wea visitim olketa Bible land lukim saed long wei wea olketa shepherd and sheep fren tugeta?
17 Long John chapter 10 hem wanfala barava spesol tokpiksa bilong Jesus. Long there Jesus markem klos wei wea hem fren witim olketa follower bilong hem witim wei bilong wanfala shepherd and olketa sheep bilong hem. Toktok bilong Jesus showimaot hem barava savve long fasin bilong olketa sheep. Hem showim hao olketa sheep willing for samwan leadim olketa and faithful for followim shepherd bilong olketa. (John 10:2-4) Pipol wea visitim olketa Bible land lukim disfala spesol wei for fren midolwan long olketa sheep and shepherd. Long mek-19 century, H. B. Tristram, man for studyim nature hem sei: “Wantaem mi lukim wanfala shepherd plei witim olketa sheep bilong hem. Hem act olsem hem ranawe; olketa sheep followim hem and hipap raonem hem. . . . Gogo evri sheep hia jampjamp and plei raonem hem.”
18 Why nao olketa sheep followim shepherd? Jesus hem sei: “Bikos olketa savve long voice bilong hem.” (John 10:4) Waswe, olketa sheep really savve long voice bilong shepherd bilong olketa? From samting wea hemseleva lukim, George A. Smith raet long buk bilong hem The Historical Geography of the Holy Land: “Samfala taem mifala rest long midolday klosap long wanfala well long Judæa, and thri or fofala shepherd savve kam witim olketa sheep bilong olketa. Olketa sheep mix tugeta, and mifala no savve hao nao each shepherd bae kasem bak olketa sheep bilong hem. Bat bihaen olketa sheep drink and plei finis, each shepherd wanwan go ap long saed long valley, and singaotem sheep bilong hem. Olketa sheep lusim datfala big grup and go long shepherd bilong olketa, long wei wea barava followim order.” Jesus faendem best tokpiksa for teachim point bilong hem. Sapos iumi luksavve and obeyim olketa teaching bilong hem and followim lead bilong hem, iumi savve stap anda long spesol and loving kea bilong “datfala gudfala shepherd.”—John 10:11.
Olketa Tokpiksa wea Join Witim Samting wea Happen wea Evriwan Savve
19. For rejectim wanfala false teaching, hao nao Jesus iusim samting wea happen long datfala area long gudfala wei?
19 Olketa gudfala tokpiksa savve iusim olketa experience or example for teachim samfala leson. Wantaem, Jesus iusim samting wea happen bifor for rejectim false teaching wea sei nogud samting savve happen long pipol wea nogud. Hem sei: “Waswe long eitin man wea taoa bilong Siloam foldaon antap long olketa, and killim olketa dae, iufala tingse olketa duim bigfala rong [sin] winim evri narafala man wea stap long Jerusalem?” (Luke 13:4) Jesus barava pruvim hao disfala teaching wea sei God disaedem finis future bilong each man, hem rong. Eitin man hia wea dae, no dae from wanfala sin wea mekem God no hapi long olketa. Really, olketa dae from taem and samting wea pipol no expectim hem kasem olketa. (Ecclesiastes 9:11) So hem storyim samting wea happen wea evriwan savve abaotem for pruvim hao datfala teaching hem rong.
20, 21. (a) Why nao olketa Pharisee tok againstim olketa disaepol bilong Jesus? (b) Jesus iusim wanem example from olketa Scripture for showimaot hem no purpose bilong God for garem olketa strict idea abaotem Sabbath law? (c) Nextfala article bae storyim wanem samting?
20 Long teaching bilong hem, Jesus iusim tu olketa example from olketa Scripture. Tingim datfala taem wea olketa Pharisee tok strong againstim wei wea olketa disaepol bilong Jesus pikim samfala grain and kaikaim long Sabbath. For tok stret, olketa disaepol brekem, no Law bilong God, bat olketa strict idea bilong olketa Pharisee saed long waka wea man mas no duim long Sabbath. For showimaot hao hem no purpose bilong God for olketa garem olketa strict idea olsem abaotem Sabbath law bilong hem, Jesus storyim wanfala samting wea happen long 1 Samuel 21:3-6. Taem David and olketa man bilong hem hangre, olketa go long tabernacle and kaikaim olketa holy bred, wea priest changem finis witim niu wan. Olketa priest nao shud kaikaim old bred hia. Bat, from reason why olketa kaikaim, God no judgem David and olketa man bilong hem for wei wea olketa kaikaim datfala bred. Hem nao only taem insaed Bible wea samwan wea no priest iusim old bred. Jesus barava savve wanem example nao for iusim, and for sure, olketa Jew wea lisin savve long datfala story.—Matthew 12:1-8.
21 Tru nao, Jesus hem wanfala Nambawan Teacher! Iumi barava tinghae long savve bilong hem for teachim olketa important truth long wei wea olketa wea lisin minim gud. Bat, hao nao iumi savve followim wei bilong hem taem iumi teach? Nextfala article bae storyim diswan.
[Olketa Footnote]
a Jesus iusim planti difren kaen tokpiksa, olsem olketa example and wei for markem samting witim nara samting. Planti taem hem iusim olketa parabol, wea olsem “wanfala short mekap story for teachim wanfala spiritual truth or truth saed long fasin.”
b Jerusalem hem stap long area wea moa hae winim Jericho. Dastawe, taem man hem gogo “from Jerusalem for go long Jericho,” olsem parabol talem, datfala man bae “go daon.”
Waswe, Iu Remember?
• Why nao Jesus iusim olketa tokpiksa for teach?
• Wanem example nao showimaot Jesus iusim olketa tokpiksa wea isi for pipol long first-century for minim?
• Hao nao Jesus iusim savve bilong hem abaotem creation long olketa tokpiksa bilong hem?
• Hao nao Jesus iusim olketa samting wea happen wea pipol savve abaotem?
[Olketa Piksa long page 15]
Jesus story abaotem wanfala slave wea nating willing for forgivim smolfala kaon and wanfala dadi wea forgivim wanfala son wea weistem selen wea hem shud weit for kasem long future
[Piksa long page 16]
Wanem nao point long parabol bilong Jesus abaotem datfala kaenfala Samaritan?
[Piksa long page 17]
Waswe, olketa sheep really savve long voice bilong shepherd bilong olketa?