Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w01 3/1 pp. 4-7
  • Hao for Faendem Trufala Hapi

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Hao for Faendem Trufala Hapi
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Tingim Olketa Spiritual Need Bilong Iu
  • Keepim Laef Bilong Iu Simpol
  • Hapi and Respectim Seleva
  • Hope—Important Long Hapi
  • Olketa wea Worshipim “Datfala Hapi God” Bae Hapi
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2018
  • Wat Nao Iumi Savve Duim for Hapi?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)——2022
  • Really Samting wea Mekem Man Hapi
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2004
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
w01 3/1 pp. 4-7

Hao for Faendem Trufala Hapi

WANFALA leader bilong Buddhist religion, Dalai Lama, hem sei: “Mi bilivim hao barava purpose bilong laef bilong iumi hem for aftarem hapi.” Then hem explainim hao hem biliv man savve kasem hapi thru long wei for trainim, or disciplinem, mind and heart. Hem sei: “Mind nao hem main samting wea man needim for kasem hapi evribit.” Hem tingse wei for biliv long God hem no important.a

Bat, tingim Jesus, wea garem strong faith long God and wea olketa teaching bilong hem affectim laef bilong planti million pipol insaed planti handred year. Jesus hem interest long hapi bilong olketa man. Hem startim Sermon bilong hem long Maunten wea planti pipol savve long hem witim naenfala blessing toktok—naenfala toktok wea start olsem: “Hapi nao . . . ” (Matthew 5:1-12) Long sem sermon hia, hem teachim olketa wea lisin long hem for lukluk gud, klinim, and disciplinem mind and heart bilong olketa—changem raf ,dirty, and selfish tingting witim peaceful, klin, and loving tingting. (Matthew 5:21, 22, 27, 28; 6:19-21) Olsem wanfala long olketa disaepol bilong hem raetem bihaen, iumi shud “go ahed for tingim” evri samting wea ‘tru, important, raeteous, klin, wea iumi fit for lovem, wea pipol tok gud long hem, evri gud samting, and evri samting wea fit for praisem.’—Philippians 4:8.

Jesus savve hao trufala hapi hem join witim wei wea man fren witim pipol. Olketa man born kam witim wei for want for fren, so iumi no savve hapi sapos iumi stap seleva or sapos iumi no fren gud witim olketa wea stap raonem iumi. Iumi savve hapi only sapos iumi feelim pipol lovem iumi and sapos iumi lovem pipol. Jesus teachim hao important samting long kaen love olsem hem wei wea iumi fren witim God. Long hia nao teaching bilong Jesus difren from teaching bilong datfala Dalai Lama, from Jesus teachim hao olketa man no savve kasem trufala hapi sapos hem no depend long God. Why?—Matthew 4:4; 22:37-39.

Tingim Olketa Spiritual Need Bilong Iu

Wanfala long olketa blessing toktok hem: “Hapi nao olketa wea luksavve long spiritual need bilong olketa.” (Matthew 5:3) Why nao Jesus talem diswan? Bikos, no olsem animal, iumi garem olketa spiritual need. From God wakem iumi long image bilong hem, long samfala wei iumi savve mekem grow olketa spiritual fasin, olsem love, justice, mercy, and wisdom. (Genesis 1:27; Micah 6:8; 1 John 4:8) Insaed spiritual need bilong iumi hem for laef bilong iumi garem mining.

Hao nao iumi savve satisfaem olketa spiritual need hia? Hem no long wei for ting raonem samting or wei for lukluk gud long seleva nomoa. Bat, Jesus hem sei: “Man mas laef, no long bred nomoa, bat long evri toktok wea kamaot from mouth bilong Jehovah.” (Matthew 4:4) Tingim, Jesus hem sei hao God hem wan wea garem “evri toktok” wea barava important long laef bilong iumi. Samfala kwestin God nomoa savve helpem iumi for ansarem. Disfala wei for minim samting hem barava fitim taem bilong iumi, wea garem planti idea abaotem purpose bilong laef and wei for kasem hapi. Olketa bukstoa garem staka buk wea promisim health, rich samting, and hapi long olketa wea readim. Information abaotem hao for hapi stap long internet.

Nomata olsem, planti taem giaman samting leadim tingting bilong man long olketa samting olsem. Hem planti taem followim selfish tingting or feeling bilong man. Hem kam from savve and experience wea smol tumas, and planti taem hem kamaot from olketa giaman tingting. Olsem example, staka man wea raetem olketa buk for helpem-seleva tekem idea bilong olketa from olketa teaching bilong “evolutionary psychology,” wea sei feeling wea man garem hem start kam from animal wea olketa tingse famili laen bilong olketa man hem kamaot from. Tru samting hem, eni wei for trae for faendem hapi wea no tingim Creator bilong iumi hem hard for tru and bae lead go long sorre. Wanfala profet bifor hem sei: “Olketa wise wan feel shame. . . . Lukim! Olketa rejectim toktok bilong Jehovah, and wanem kaen wisdom nao olketa garem?”—Jeremiah 8:9.

Jehovah God hem savve long wanem nao insaed long iumi and wanem nao bae mekem iumi hapi. Hem savve why hem putim olketa man long earth and wanem nao future, and hem sharem datfala information witim iumi insaed Bible. Samting wea God talemaot insaed datfala buk wea kam from hem savve mekem man wea garem fasin wea fit for interest and diswan bringim hapi. (Luke 10:21; John 8:32) Diswan happen long tufala disaepol bilong Jesus. Olketa sorre tumas bihaen hem dae. Bat bihaen Jesus wea resurrect talem stret long olketa abaotem waka bilong hem insaed purpose bilong God for salvation bilong olketa man, olketa sei: “Waswe, heart bilong iumi no interest tumas taem hem toktok witim iumi long road, taem hem barava minim gud olketa Scripture for iumi?”—Luke 24:32.

Hapi olsem kamap big taem iumi letem Bible truth for directim laef bilong iumi. Long disfala wei, hapi hem olsem wanfala rainbow. Hem showaot taem weather hem fitim, bat hem kamap moa braet—and hem kamap wanfala dabol rainbow—taem weather hem barava gud. Letem iumi lukluk long samfala example hao wei for followim olketa teaching bilong Bible savve mekem hapi bilong iumi kamap moa big.

Keepim Laef Bilong Iu Simpol

Firstaem, lukluk long kaonsel bilong Jesus abaotem rich samting. Bihaen hem givim kaonsel againstim wei for aftarem rich samting olsem main samting long laef, hem talem spesol toktok hia. Hem sei: “So sapos eye bilong iufala hem simpol, full body bilong iufala bae braet.” (Matthew 6:19-22) Main samting, hem sei hao sapos iumi barava aftarem riches, paoa, or eni nara goal wea pipol putim for seleva, bae iumi no kasem olketa samting wea moa important. Tru nao, olsem Jesus talem long narafala taem, “nomata sapos wanfala man garem planti samting laef bilong hem no kam from olketa samting wea hem garem.” (Luke 12:15) Sapos iumi putim firstaem olketa samting wea really important, olsem wei wea iumi fren witim God, wei for kea long famili, and olketa nara samting olsem, then “eye” bilong iumi bae “simpol,” no fulap witim enikaen samting.

Lukim hao Jesus no apim living wea barava denyim seleva. Tingim, Jesus hem no man wea garem strik living. (Matthew 11:19; John 2:1-11) Nomoa, bat hem teachim hao olketa wea ting long laef olsem chance for hipimap riches olketa missim gudfala samting long laef.

Taem hem story abaotem samfala wea kamap rich kwiktaem long laef, wanfala doctor for treatim sik bilong mind long San Francisco, U.S.A., sei hao long pipol hia selen nao “start bilong wari and wei for konfius.” Hem sei moa hao pipol hia “baem tufala or thrifala haos, car, spendem selen long enikaen samting. Bat taem olketa samting hia nating mekem olketa hapi, olketa feel sorre tumas, olketa emti and no sure abaotem wanem for duim witim laef bilong olketa.” Long wei wea difren, olketa wea obeyim advaes bilong Jesus for garem simpol living long material wei and for givim taem for spiritual samting garem moa chance for kasem trufala hapi.

Tom, wanfala man for build wea stap long Hawaii, hem volunteer for help buildim ples for worship long olketa Pacific island wea pipol no garem staka material samting. Tom lukim samting abaotem olketa hambol pipol hia. Hem sei: “Olketa Christian brata and sista bilong mi long olketa island hia garem trufala hapi. Olketa helpem mi for luksavve long kliafala wei hao selen and olketa material samting hem no secret for kasem hapi.” Hem lukim tu wei wea olketa volunteer hia wea waka witim hem long olketa island olketa satisfae. “Olketa fit for kasem staka selen,” Tom hem sei. “Bat olketa chus for keepim olketa spiritual samting firstaem and garem simpol living nomoa.” From olketa example hia barava muvim hem, Tom mekem living bilong hemseleva kamap simpol mekem hem savve givim moa taem for famili bilong hem and for aftarem olketa spiritual samting—samting wea hem nating feel sorre long hem bihaen.

Hapi and Respectim Seleva

Important samting long wei for hapi hem feeling for respectim-seleva. From olketa man no perfect and wik point wea kamaot from diswan, samfala pipol ting daonem olketa seleva, and for planti pipol, olketa feeling hia start kam taem olketa pikinini. Hem maet hard for winim olketa deep feeling, bat man savve winim. Ansa hem stap long wei for obeyim Word bilong God.

Bible explainim hao nao Creator hem feel abaotem iumi. Waswe, hem no tru hao tingting bilong hem nao moa important winim tingting bilong eni man—nomata tingting bilong iumiseleva tu? God, wea showimaot love evribit, no lukdaonem iumi or laek for lukim iumi safa. Hem lukim olketa gud point bilong iumi, and tu, wanem iumi bae fit for kamap. (1 Samuel 16:7; 1 John 4:8) Tru nao, hem ting long olketa wea want for mekem hem hapi olsem olketa wea naes tumas, yes, spesol, nomata olketa no perfect.—Daniel 9:23; Haggai 2:7.

Bat, God hem no leavim nomoa olketa wik point and eni sin wea iumi duim. Hem expectim iumi for trae hard for duim wanem hem stret, and hem saportim iumi taem iumi duim olsem. (Luke 13:24) Nomata olsem, Bible hem sei: “Olsem dadi hem showim mercy long olketa son bilong hem, Jehovah hem showim mercy long olketa wea fraet long hem.” Hem sei tu: “Sapos iu lukaotem olketa mistek O Jah, O Jehovah, hu nao savve standap? From iu garem trufala wei for forgive, mekem olketa savve fraet long iu.”—Psalm 103:13; 130:3, 4.

So lane for lukim iuseleva long wei wea God lukim iu. Taem man savve hao God ting long olketa wea lovem hem olsem olketa spesol and hao hem trustim olketa—nomata maet olketa tingse olketa seleva iusles—diswan savve barava help for strongim hapi bilong man.—1 John 3:19, 20.

Hope—Important Long Hapi

Wanfala niu idea wea olketa kolem positive psychology hem sei wei for expectim best samting for kamaot long samting, wea kamaot from wei for tingim gud saed and wei for man lukluk nomoa long olketa gud point bilong hemseleva, savve lead go long hapi. Klosap evriwan bae agree hao wei for garem gudfala tingting abaotem laef and abaotem future addim go moa hapi bilong iumi. Bat, gudfala tingting olsem mas garem faondeson long tru samting, no wanfala dream nomoa. Tru nao, nomata haomas man expectim best samting for kamaot or tingim gud saed bilong hem, diswan bae no finisim war, hangre, pollution, wei for olo, sik, or dae—olketa samting wea mekem planti for no hapi. Nomata olsem, hem fitim for expectim best samting bae kamaot long samting.

Interesting samting, Bible hem nating iusim disfala toktok wei for expectim best samting for kamaot; hem iusim wanfala word wea garem moa paoa—hope. Vine’s Complete Expository Dictionary minim “hope” olsem olketa iusim insaed Bible olsem “gudfala and sure samting for luk forward long hem, . . . datfala hapi wei for luk forward for gud samting.” Insaed Bible, hope hem minim moa samting winim wei for expectim best samting for kamaot from wanfala problem. Hem minim tu datfala samting wea man putim hope long hem. (Ephesians 4:4; 1 Peter 1:3) Olsem example, Christian hope hem for evri nogud samting wea iumi story abaotem finis insaed long paragraph bifor, bae klosap finis. (Psalm 37:9-11, 29) Bat hem duim moa samting.

Olketa Christian luk forward long taem wea olketa faithful man bae kasem perfect laef long wanfala paradaes earth. (Luke 23:42, 43) Taem hem story moa abaotem datfala hope, Revelation 21:3, 4 sei: “Lukim! Tent bilong God hem stap witim olketa man, and hem bae stap witim olketa, and olketa bae kamap pipol bilong hem. . . . And hem bae aotem evri wata from eye bilong olketa, and dae bae nomoa, sorre and krae and pain bae nomoa tu. Evri samting bifor hem finis nao.”

Eniwan wea luk forward for kasem datfala future garem evri reason for hapi, nomata sapos living bilong hem distaem no mas gud olsem hem laekem. (James 1:12) So why nao iu no lukluk gud long Bible and faendemaot why iu savve bilivim diswan. Strongim hope bilong iu taem iu spendem taem evriday for readim Bible. Wei for duim olsem bae mekem iu kamap rich long spiritual wei, helpem iu for stap klia from olketa samting wea mekem pipol no hapi, and buildimap wei for satisfae. Tru nao, barava secret for kasem trufala hapi hem wei for duim will bilong God. (Ecclesiastes 12:13) Wanfala laef wea barava obeyim olketa principle bilong Bible hem wanfala hapi laef, from Jesus hem sei: “Hapi nao olketa wea herem word bilong God and followim!”—Luke 11:28.

[Footnote]

a Wei for biliv long God hem no important long wanfala Buddhist.

[Olketa Piksa long page 5]

Man no savve faendem hapi long wei for hipimap olketa rich samting, wei for stap seleva, or wei for trustim savve bilong man

[Piksa long page 6]

Laef wea barava obeyim Word bilong God hem hapi laef

[Piksa long page 7]

Christian hope mekem man hapi

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem