Bible Buk Namba 41—Mark
Man wea Raetem: Mark
Ples Hem Raetem: Rome
Taem Hem Finis Raetem: c. 60–65 C.E.
Taem Hem Storyim: 29–33 C.E.
TAEM olketa kasholem Jesus long Gethsemane and olketa aposol ranawe, “wanfala young man wea werem naesfala kaleko ovarem naked body bilong hem,” followim Jesus. Taem olketa pipol trae for kasholem hem tu, “hem lusim bihaen kaleko bilong hem and ranawe naked.” Plande tingse disfala young man hem Mark. Acts storyim hem olsem “John wea famili nem bilong hem nao Mark” and maet hem kam from wanfala rich famili long Jerusalem, from olketa garem haos bilong olketa seleva and olketa servant. Mami bilong hem Mary, hem tu wanfala Christian, and first kongregeson iusim haos bilong hem for meeting. Long taem wea angel mekem hem kamap free from prison, Peter go long disfala haos and faendem evri brata hipap long there.—Mark 14:51, 52; Acts 12:12, 13.
2 Disfala missionary Barnabas, wanfala Levite from Cyprus, hem kasin bilong Mark. (Acts 4:36; Col. 4:10) Taem Barnabas kam witim Paul long Jerusalem for givim help long taem wea kaikai hem short, Mark hem meetim Paul. Diskaen wei for kaban insaed long kongregeson and witim olketa minister wea visit kam barava muvim Mark for joinim missionary service. Dastawe iumi lukim hem joinim Paul and Barnabas long first missionary gogo bilong olketa. Bat from samfala reason, Mark lusim olketa long Perga, Pamphylia, and go bak long Jerusalem. (Acts 11:29, 30; 12:25; 13:5, 13) From diswan, Paul no laek for tekem Mark long mek-tu missionary gogo, and diswan nao mekem Paul and Barnabas for separate. Paul tekem Silas, and Barnabas tekem kasin bilong hem Mark and tufala go for Cyprus.—Acts 15:36-41.
3 Mark duim gudfala waka insaed long ministry and hem barava helpem no Barnabas nomoa bat bihaen aposol Peter and Paul tu. Mark stap witim Paul (c. 60-61 C.E.) taem hem go long prison for firstaem long Rome. (Philem. 1, 24) Then Mark go witim Peter long Babylon midolwan long 62 and 64 C.E. (1 Pet. 5:13) Paul hem stap long prison moa long Rome long samting olsem year 65 C.E., and long wanfala leta hem askem Timothy for tekem kam Mark, “from hem savve duim ministry for helpem mi.” (2 Tim. 1:8; 4:11) Diswan nao last ples wea nem bilong Mark kamap insaed long Bible.
4 Mark nao raetem disfala barava short Gospel. Hem waka witim olketa aposol bilong Jesus and iusim laef bilong hem for waka bilong gud nius. Bat Mark hem no wanfala long olketa 12 aposol, and hem no barava kaban witim Jesus. Wea nao hem tekem olketa information wea mekem story bilong hem abaotem ministry bilong Jesus hem barava stret from start go kasem end? Olsem samting wea Papias, Origen, and Tertullian story abaotem, hem tekem information from Peter, wea hem kaban witim evritaem.a Peter kolem hem “son bilong mi.” (1 Pet. 5:13) Peter lukim witim eye bilong hem klosap evri samting wea Mark raetem, so hem lane from Peter plande gudfala samting wea no stap long olketa narafala Gospel. For example, Mark story abaotem “olketa wakman” wea waka for Zebedee, man wea garem sik leprosy wea “nildaon front” long Jesus and barava askem help bilong hem, man wea garem demon wea “katem hemseleva witim olketa ston,” and taem Jesus talem profesi abaotem ‘kakam bilong Son bilong man witim bigfala paoa and glory’ taem hem sidaon long Maunten bilong Olives “wea hem savve lukim go temple.”—Mark 1:20, 40; 5:5; 13:3, 26.
5 Peter seleva hem man wea garem deepfala feeling dastawe hem savve minim go long Mark olketa feeling bilong Jesus. Dastawe Mark hem plande taem raet abaotem olketa feeling bilong Jesus and wanem hem duim; for example, taem hem luk “strong long olketa from hem kros, from hem sorre fogud,” then hem “brith big,” and hem “barava feel pain long spirit.” (3:5; 7:34; 8:12) Mark nao talem iumi feeling bilong Jesus for richfala young ruler, taem hem sei hem “feel sorre for hem.” (10:21) And barava bigfala feeling showaot long disfala story taem Jesus tekem kam wanfala smol pikinini midolwan long olketa disaepol bilong hem and “holem hem,” and long narafala taem moa “hem holem olketa pikinini”!—9:36; 10:13-16.
6 Samfala fasin bilong Peter showaot long stael bilong Mark, wea hem duim samting kwiktaem, garem laef, strong, important, and minim samting long kliafala wei. Luk olsem hem laek for talem evri samting kwiktaem. For example, disfala toktok “kwiktaem” hem kamap plande taem, wea mekem story interesting tumas.
7 Nomata Mark savve lukim Gospel bilong Matthew and 7 percent long record bilong hem no stap insaed olketa narafala Gospel, hem rong for sei Mark hem mekem short nomoa toktok long Gospel bilong Matthew and joinim tu-thri spesol information. Matthew story abaotem Jesus olsem promis Messiah and King, bat long narafala saed Mark storyim laef and waka bilong hem. Hem story abaotem Jesus olsem Son bilong God wea savve duim mirakol, disfala Savior wea win. Mark mekhae long olketa waka bilong Jesus winim olketa sermon and teaching bilong hem. Smolfala sekson bilong olketa tokpiksa and wanfala longfala tok bilong Jesus nao hem raetem, and Sermon Long Maunten hem no raet abaotem. Dastawe Gospel bilong Mark hem short, nomata hem garem sem samting olsem olketa narafala Gospel. Samting olsem 19 mirakol nao hem storyim.
8 Matthew raetem Gospel bilong hem for olketa Jew, bat luk olsem Mark raet for olketa long Rome. Hao nao iumi savve? Hem tok abaotem Law bilong Moses only taem hem recordim story wea kamap raonem datwan, and hem no story abaotem famili laen bilong Jesus. Hem storyim truth abaotem Christ olsem samting wea barava important tumas. Hem minim olketa kastom and teaching bilong olketa Jew wea maet olketa wea no Jew no savve abaotem. (2:18; 7:3, 4; 14:12; 15:42) Olketa toktok long Aramaic languis hem transleitim. (3:17; 5:41; 7:11, 34; 14:36; 15:22, 34) Hem mekem isi for olketa minim nem bilong olketa ples and plant long Palestine. (1:5, 13; 11:13; 13:3) Hem raetem kost bilong selen bilong olketa Jew for fitim selen bilong olketa long Rome. (12:42, footnote) Hem iusim plande word long Latin languis winim olketa narafala man wea raetem Gospel, samfala example olsem speculator (body gard), praetorium (haos bilong governor), and centurio (bigman long army).—6:27; 15:16, 39.
9 From Mark raet for olketa long Rome nomoa, luk olsem hem raetem diswan long Rome. Tingting bilong pipol bifor and wanem hem stap long full buk hia mekem iumi sure hem raetem long Rome maet midolwan long first or mek-tu taem wea aposol Paul stap long prison, so maet insaed long year 60-65 C.E. Long datfala taem Mark hem stap long Rome maet wan or tufala taem. Olketa savveman bilong mek-tu and thri century strongim pruv hao Mark nao hem raetem. Disfala Gospel hem stap midolwan long olketa Christian long midol bilong mek-tu century. Wei wea hem stap long olketa firstfala buk bilong olketa Christian Greek Scripture pruvim Gospel bilong Mark hem tru evribit.
10 Bat, longfala and shortfala conclusion wea samfala taem pipol joinim bihaen long chapter 16, verse 8, olketa no tru. Insaed plande long olketa oldfala raeting bilong bifor olsem Sinaitic and Vatican No. 1209, olketa toktok olsem no stap. Olketa savveman long mek-foa century, Eusebius and Jerome agree hao trufala raeting hem end witim disfala toktok, “olketa fraet.” Maet pipol joinim olketa narafala conclusion hia for mekem Gospel, wea end long kwik wei, hem here gud long man wea herem.
11 Gospel bilong Mark hem stret taem iumi lukim wei wea hem join witim olketa narafala Gospel and tu, evri Holy Scripture from Genesis kasem Revelation. And tu, hem story olowe abaotem paoa bilong Jesus no long toktok nomoa bat ovarem olketa natural samting, ovarem Satan and olketa demon, ovarem sik, and yes, ovarem dae tu. Dastawe Mark startim story bilong hem witim disfala introduction: “Start bilong gud nius abaotem Jesus Christ.” Kakam and ministry bilong hem minim “gud nius,” dastawe wei for studyim Gospel bilong Mark savve helpem olketa wea readim. Samting wea Mark storyim hem start from spring bilong 29 C.E. go kasem spring bilong 33 C.E.
WEI WEA HEM HELPEM IUMI
31 Thru long disfala barava kliafala story abaotem Jesus Christ, evriwan wea readim buk bilong Mark, from taem bilong olketa firstfala Christian kam kasem distaem, fit for luksavve long wei wea plande profesi insaed long olketa Hebrew Scripture abaotem Messiah olketa fulfill. Start from datfala first toktok, “Lukim! Mi sendem go man for talemaot message bilong mi front long feis bilong iu,” go kasem toktok bilong pain wea Jesus talem taem hem hange long post, “God bilong mi, God bilong mi, why nao iu lusim mi?” full story abaotem strongfala ministry bilong hem, wea Mark raetem, hem fitim samting wea olketa Hebrew Scripture profesi abaotem. (Mark 1:2; 15:34; Mal. 3:1; Ps. 22:1) And tu, olketa mirakol and nambawan samting wea hem duim, olketa gudfala teaching, wei wea hem strong for againstim nogud samting, wei wea hem depend evribit long Word and spirit bilong Jehovah, and lukaftarem olketa sheepsheep long loving wei—evri samting hia markem hem olsem Datwan wea kam witim paoa olsem Son bilong God. Hem teach “olsem man wea garem paoa,” paoa wea hem kasem from Jehovah, and hem mekhae long wei for “preach abaotem disfala gud nius bilong God,” hem nao, “kingdom bilong God hem kam klosap,” wea olsem main waka bilong hem long disfala earth. Evriwan wea followim teaching bilong hem kasem barava gudfala samting.—Mark 1:22, 14, 15.
32 Jesus sei long olketa disaepol bilong hem: “Long iufala hem givim holy secret bilong kingdom bilong God.” Mark iusim disfala toktok “kingdom bilong God” 14-fala taem and showimaot plande principle for leadim olketa wea bae kasem laef thru long datfala Kingdom. Jesus hem sei: “Eniwan wea lusim soul bilong hem for mi and for gud nius bae sevem datwan.” Man mas aotem eni samting wea bae stopem hem for kasem laef: “Hem moabeta for iu keepim wanfala eye nomoa and go insaed long kingdom bilong God winim wei for keepim tufala eye bat olketa torowem iu go insaed long Gehenna.” Jesus sei olsem tu: “Eniwan wea no acceptim kingdom bilong God olsem wanfala smol pikinini bae kanduit go insaed,” and, “Hem bae hard tumas for olketa wea garem selen for go insaed long kingdom bilong God!” Hem sei man wea luksavve hao wei for keepim tufala main komandment hem winim evri sakrifaes wea olketa bonem hem “no farawe from kingdom bilong God.” Olketa samting hia and narafala teaching abaotem Kingdom insaed long Gospel bilong Mark garem plande gudfala kaonsel wea iumi savve followim long evriday living bilong iumi.—4:11; 8:35; 9:43-48; 10:13-15, 23-25; 12:28-34.
33 Man savve readim gud nius “wea Mark raetem” insaed wan or tufala hour, wea olsem nambawan, shortfala and strong review bilong ministry bilong Jesus. Wei for readim disfala story wea kam from God, and studyim gud and ting raonem, bae barava helpem man evritaem. Gospel bilong Mark hem helpem olketa Christian distaem wea kasem persecution long sem wei olsem long first century, bikos olketa trufala Christian distaem feisim olketa “nogud taem wea hard for deal witim” and needim diskaen kaonsel from God wea stap insaed long disfala story abaotem man wea showimaot Example for iumi, Jesus Christ. Readim, and enjoyim olketa spesol samting wea happen, and kasem encouragement for followim olketa step bilong Chief Wan and Perfect Wan bilong faith bilong iumi, Jesus, witim sem hapi wea hem showimaot evritaem. (2 Tim. 3:1; Heb. 12:2) Yes, luk long hem olsem man for duim samting, and kasem strong bilong hem, and followim barava strongfala faithful fasin and wei wea hem no fraet taem hem kasem test and pipol againstim hem. Kasem comfort from disfala nambawan part bilong olketa Scripture wea kam from God. Letem hem helpem iu taem iu gohed for aftarem laef olowe!
[Footnote]
a Insight on the Scriptures, Vol. 2, page 337.