Olketa Young Wan wea Mekem Heart Bilong Jehovah Hapi
Olketa study hia hem especially for olketa young Jehovah’s Witness. So, mifala encouragem evri young wan for studyim gud disfala information and for givim staka koment long kongregeson Wastaoa Study.
“Kamap wise, son bilong mi, and mekem heart bilong mi hapi, mekem mi givim ansa long wan wea tok daonem mi.”—Proverbs 27:11.
1, 2. (a) Explainim sapos wei for laekem olketa samting bilong world hem minim iu no fit nao for kamap Christian. (Romans 7:21) (b) Wanem nao iu lanem from example bilong Asaph? (Lukim box, page 13.)
TINGIM sapos iu go shopping for kaleko. Taem iu lukluk, eye bilong iu kasem wanfala kaleko wea iu stretawe laekem. Kala and stael bilong hem barava luk fitim iu, and price bilong hem gud. Bat then iu lukluk gud moa long hem. Iu sapraes for lukim hao end bilong kaleko hia hem brek and olketa sewim ap raverave nomoa. Datfala kaleko, nomata hem luk naes, hem no really gud. Waswe, bae iu baem kaen samting wea olketa no wakem gud olsem?
2 Markem diswan witim wanfala samting wea iu olsem wanfala young Christian savve feisim. Firstaem iu luk, olketa samting bilong world—olsem datfala kaleko—maet barava luk naes. Olsem example, olketa skulfren maet go long olketa party, iusim drug, drinkim alcohol, garem boyfren or girlfren, and duim sex taem olketa no marit. Waswe, samfala taem iu laekem laef olsem? Waswe, iu wish nomoa iu savve traem kaen freedom olsem? Sapos olsem, no kwiktaem ting hao iu garem nogud heart and no fit nao for kamap wanfala Christian. Bible talem finis hao world savve barava switim man—nomata man wea laek for mekem God hapi.—2 Timothy 4:10.
3. (a) Why nao hem iusles for aftarem olketa samting bilong world? (b) Hao nao wanfala Christian storyim hao hem iusles for aftarem olketa samting bilong world?
3 Distaem, plis lukluk gud moa, olsem iu bae duim long kaleko wea iu interest for baem. Askem iuseleva, ‘Material wea olketa iusim and hao olketa sewim ap disfala system hem really gud?’ Bible talem hao “world hem redy for finis.” (1 John 2:17) Eni hapi wea world givim hem for short taem nomoa. And tu, fasin wea no followim God bae kost big tumas. Hem no gudfala price. Wanfala Christian, wea mas deal witim wanem hemseleva kolem “olketa pain wea kamaot from wei for westem young laef,” hem sei: “World maet luk olsem samting wea interesting and wea mekem man hapi. And world laekem iu for ting iu savve enjoy nomoa witim no eni pain. Bat diswan hem no tru. World bae mekius long iu, and bihaen, hem bae torowem iu.”a Waswe, iu laek for westem young laef bilong iu long living olsem?
Protection From “Wicked Wan”
4, 5. (a) No longtaem bifor hem dae, wanem nao Jesus askem Jehovah thru long prea? (b) Why nao hem fitim for hem askem diswan?
4 From olketa luksavve no eniting bilong disfala system hem really gud, olketa young wan midolwan Olketa Jehovah’s Witness trae hard for no fren witim world. (James 4:4) Waswe, iu wanfala long olketa faithful young wan hia? Sapos olsem, iu fit for kasem praise. Hem tru, hem no isi for againstim olketa wea sem age and for difren from olketa, bat iu garem help.
5 No longtaem bifor hem dae, Jesus prea for Jehovah “lukaftarem” olketa disaepol bilong hem “bikos long wicked wan.” (John 17:15) Gudfala reason nao muvim Jesus for askem diswan. Hem savve hao wei for stap faithful bae hard for olketa follower bilong hem, nomata wanem nao age bilong olketa. Why? Wan reason, olsem Jesus hem talem, hem bikos olketa disaepol bilong hem bae feisim wanfala enemy wea garem big paoa, wea olketa no lukim—datfala “wicked wan,” Devil Satan. Bible sei datfala evil spirit creature hem “wakabaot olsem wanfala lion wea singaot strong, and luk aotem samwan for kaikaim.”—1 Peter 5:8.
6. Hao nao iumi savve Satan no garem eni feeling for young pipol?
6 Kam kasem distaem, hem rabis wei bilong Satan for barava hapi for kosim olketa man for safa nogud. Tingim barava nogud samting wea Satan duim long Job and famili bilong hem. (Job 1:13-19; 2:7) Maet iu savve tingim samfala nogud samting wea happen long taem bilong iumi wea hem showimaot wei bilong Satan. Devil gogo raon for luk aotem eniwan for spoelem, and hem no give chance long olketa young wan. Olsem example, long start bilong first century C.E., Herod mekem plan for killim dae evri boy long Bethlehem wea no kasem tu year. (Matthew 2:16) Luk olsem Satan nao bihaenem Herod—from hem laek for killim dae pikinini wea wanday bae kamap datfala promis Messiah bilong God and bringim judgment bilong God long Satan! (Genesis 3:15) Hem klia, Satan no garem eni feeling for young pipol. Goal bilong Satan hem for spoelem pipol. Diswan hem moa tru distaem, from olketa torowem Satan aot from heven kam daon long earth and “hem kros tumas, from hem savve hem garem shortfala taem nomoa.”—Revelation 12:9, 12.
7. (a) Hao nao Jehovah barava difren from Satan? (b) Hao nao Jehovah feel abaotem wei for iu enjoyim laef ?
7 Long wei wea barava difren from Satan, wea “kros tumas,” Jehovah hem “feel sorre and kea.” (Luke 1:78) Love nao barava fasin bilong hem. From love nao barava fasin bilong Creator bilong iumi, Bible hem sei: “God hem love.” (1 John 4:8) God bilong disfala world hem barava difren from God wea iu garem privilege for worshipim! Satan laek for spoelem pipol, bat Jehovah “no laekem eniwan for dae.” (2 Peter 3:9) Hem ting long laef bilong evri man—bilong iu tu—olsem hem garem hae price. Taem Jehovah encouragem iu long Word bilong hem for no kamap part long world, hem no from hem laek spoelem wei wea iu enjoyim laef or for katem daon freedom bilong iu. (John 15:19) Bat, hem laek protectim iu from datfala wicked wan. Dadi bilong iu long heven laekem iu for garem samting wea barava moabeta winim hapi bilong disfala world wea hem for short taem nomoa. Hem laekem iu for kasem “datfala really laef”—laef olowe long wanfala paradaes earth. (1 Timothy 6:17-19) Jehovah laekem iu for win, and hem go ahed for encouragem iu for kasem datfala goal. (1 Timothy 2:4) And tu, Jehovah offerim iu wanfala spesol invitation. Wanem nao invitation hia?
“Mekem Heart Bilong Mi Hapi”
8, 9. (a) Wanem present nao iu savve givim long Jehovah? (b) Olsem example bilong Job hem showimaot, hao nao Satan hem tok daonem Jehovah?
8 Waswe, enitaem iu baem present for wanfala klos fren and then lukim feis bilong hem smile big witim sapraes and thankiu taem hem kasem? Maet iu barava ting raonem firstaem wanem present nao bae hem barava laekem. Distaem, tingim disfala kwestin: Wanem kaen present nao iu savve givim Creator bilong iu, Jehovah God? Firstaem, maet iu ting, hem no mek sense for tingse iumi savve givim present long hem. Wanem nao bae Olmaeti Wan needim from wanfala man nating? Wanem nao iu fit for givim hem wea hem no garem yet? Bible givim ansa long Proverbs 27:11: “Kamap wise, son bilong mi, and mekem heart bilong mi hapi, mekem mi givim ansa long wan wea tok daonem mi.”
9 Olsem iu savve finis from wei wea iu studyim Bible, Devil Satan nao wan wea tok daonem Jehovah. Hem tok praod and sei pipol servem God no from olketa lovem hem, bat from olketa laek kasem gud samting nomoa. Satan sei sapos olketa servant bilong God safa long hard samting, bae olketa kwiktaem lusim tru worship. Olsem example, tingim wanem Satan talem Jehovah abaotem datfala raeteous man Job: “Iu nao protectim hem and haos bilong hem and evri samting wea hem garem. Evri samting wea hem duim iu blessim, and olketa animal bilong hem staka tumas evriwea long earth. Bat, distaem, putim hand bilong iu, plis, and tasim evri samting wea hem garem and lukim sapos hem bae no cursim barava feis bilong iu.”—Job 1:10, 11.
10. (a) Hao nao iumi savve Satan hem kwestinim no just faithful fasin bilong Job nomoa? (b) Hao nao iu insaed long kwestin abaotem hu nao fit for rul?
10 Olsem Bible hem storyim, Satan hem kwestinim no just loyal fasin bilong Job nomoa, bat bilong evri narawan wea servem God—iu tu. Tru nao, Satan hem tok abaotem evri man taem hem sei long Jehovah: “Evri samting wea wanfala man [no Job nomoa bat eniwan] garem bae hem givim for sevem soul bilong hem.” (Job 2:4) Waswe, iu lukim hao iu insaed important kwestin hia? Olsem Proverbs 27:11 showimaot, Jehovah hem sei iu savve givim wanfala samting long hem wea minim Hem savve givim ansa long man wea tok daonem hem, Satan. Tingim—Sovereign Bilong Universe hem askem iu for share for givim ansa long datfala barava important kwestin long history. Iu kasem nambawan responsibility and privilege! Waswe, iu savve fulfillim wanem Jehovah hem askem from iu? Job hem duim. (Job 2:9, 10) Jesus and staka narawan bifor tu duim, and staka long olketa young tu. (Philippians 2:8; Revelation 6:9) Iu tu savve duim olsem. Bat, no forget, no eni wei for no teksaed hem stap. Thru long samting wea iu duim, iu bae showimaot iu saportim nogud toktok bilong Satan or iu saportim ansa bilong Jehovah. Hu nao bae iu chus for saportim?
Jehovah Hem Kea for Iu!
11, 12. Waswe, wei wea iu chus for servem hem or nomoa hem really important long Jehovah? Explainim diswan.
11 Waswe, hem really important long Jehovah wanem iu chus for duim? Staka pipol bin faithful mekem hem givim ansa long Satan, so waswe, hem needim iu for duim tu? Hem tru, Devil sei no eniwan servem Jehovah from wei for lovem hem, toktok wea kasem pruv finis hao hem laea. Nomata olsem, Jehovah laekem iu for saed witim hem long kwestin saed long hu nao fit for rul bikos hem kea for iu olsem man wanwan. Jesus hem sei: “Father bilong mi long heven hem no laekem eniwan long olketa smol wan hia for dae.”—Matthew 18:14.
12 Hem klia, Jehovah hem interest long wanem iu chus for duim. Moa important, diswan affectim hem. Bible talem klia hao gud or nogud fasin bilong pipol savve affectim olketa deep feeling bilong Jehovah. Olsem example, wei wea olketa Israelite evritaem bighed hem “givim pain” long Jehovah. (Psalm 78:40, 41) Bifor long Flood bilong taem bilong Noah, “heart bilong [Jehovah] feel sorre” taem “nogud fasin bilong olketa man hem big tumas.” (Genesis 6:5, 6) Tingim wanem diswan hem minim. Sapos iu followim rong wei, iu savve mekem Creator bilong iu feel sorre tumas. Diswan no minim God hem wik or hem duim samting followim feeling. Bat, hem lovem iu and kea for iu. Long narasaed, taem iu duim wanem hem stret, heart bilong Jehovah hem hapi. Hem hapi no from hem savve givim ansa long Satan nomoa, bat bikos hem savve rewardim iu tu. And hem barava laek for duim datwan. (Hebrews 11:6) Iu garem wanfala loving Dadi, Jehovah God!
Olketa Rich Blessing Distaem
13. Hao nao wei for servem Jehovah bringim blessing nomata distaem?
13 Olketa blessing wea kam from wei for servem Jehovah hem no long future nomoa. Staka young wan midolwan Olketa Jehovah’s Witness kasem blessing bilong hapi and wei for satisfae distaem, and from gud reason. Man wea raetem psalm hem raet: “Olketa order from Jehovah olketa stret, mekem heart hem hapi.” (Psalm 19:8) Winim eni man, Jehovah hem savve long wanem hem gud for iumi. Thru long profet Isaiah, Jehovah hem sei: “Mi, Jehovah, mi nao God bilong iufala, Datwan wea teachim iufala for kasem gud samting for iufala seleva, Datwan wea mekem iufala followim road wea iufala mas wakabaot long hem. O sapos iufala barava obeyim olketa komandment bilong mi! Then peace bilong iufala bae kamap olsem wanfala river, and raeteous fasin bilong iufala olsem olketa wave long sea.”—Isaiah 48:17, 18.
14. Hao nao olketa Bible principle savve helpem iu for stap klia from pain bilong bigfala kaon?
14 Wei for obeyim olketa Bible principle bae helpem iu for stap klia from staka pain and sorre. Olsem example, Bible hem sei olketa wea mekem grow wei for lovem selen “givim planti pain long olketa seleva.” (1 Timothy 6:9, 10) Waswe, eniwan wea sem age witim iu kasem disfala pain wea scripture tok abaotem? Samfala young man and woman garem big kaon from olketa laek kasem olketa niu stael kaleko and olketa niu samting. For kasem hevi for peim olketa bigfala kaon wea iu really no savve peim hem wei for kamap slave wea pain tumas!—Proverbs 22:7.
15. Long olketa wanem wei nao olketa Bible principle protectim iu from sorre wea kamaot from dirty fasin?
15 Tingim tu saed long dirty fasin. Each year raonem world, staka teenager wea no marit kamap babule. Samfala bornem pikinini wea olketa no laek and no savve hao for bringimap. Olketa narawan killim dae baby insaed bele and safa from nogud conscience bihaen. Samfala young boy and girl kasem sik bilong dirty fasin, olsem AIDS. Bat, for man wea savve long Jehovah, barava worse samting for happen nao hem wei wea dirty fasin savve spoelem wei wea hem fren gud witim Jehovah.b (Galatians 5:19-21) Dastawe, Bible hem sei: “Ranawe from fornication.”—1 Corinthians 6:18.
Servem “Datfala Hapi God”
16. (a) Hao nao iumi savve Jehovah laekem iu for enjoyim young laef bilong iu? (b) Why nao Jehovah putim olketa mark for iu followim?
16 Bible hem storyim Jehovah olsem “datfala hapi God.” (1 Timothy 1:11) Hem laekem iu for hapi tu. Tru nao, Word bilong hem sei: “Enjoyim young laef bilong iu. Stap hapi taem iu young yet.” (Ecclesiastes 11:9, Today’s English Version) Bat Jehovah no just lukim samting wea happen disfala taem, bat hem luksavve tu wei wea gudfala or badfala fasin bilong iu bae affectim iu for olowe. Dastawe hem kaonselem iu olsem: “Rememberim Nambawan Creator bilong iu taem iu young yet, bifor olketa nogud taem hem kam, or olketa year wea iu bae sei: ‘Mi no hapi long olketa.’ ”—Ecclesiastes 12:1.
17, 18. Hao nao wanfala young Christian talemaot hapi bilong hem for servem Jehovah, and hao nao iu savve kasem sem hapi?
17 Distaem, staka young wan faendem bigfala hapi taem olketa servem Jehovah. Olsem example, Lina wea 15 year hem sei: “Mi garem bigfala respect for miseleva. Mi garem healthy body bikos mi no smoke and no iusim drug. Mi kasem nambawan direction from kongregeson wea helpem mi for faet againstim bigfala hevi from Satan. Feis bilong mi hem hapi from encouragement from olketa gudfala kaban long Kingdom Hall. Best samting nao, mi garem hope for laef olowe long earth, wea no eniting winim diswan.”
18 Olsem Lina, staka young Christian barava faet strong for faith, and diswan givim olketa hapi. Olketa luksavve hao laef bilong olketa—nomata samfala taem hem barava hard—garem really purpose and wanfala really future. So, go ahed for servem God wea really kea for iu. Mekem heart bilong hem hapi, and hem bae mekem iu hapi distaem and for olowe!—Psalm 5:11.
[Olketa Footnote]
a Lukim article “The Truth Gave Me Back My Life,” insaed Awake! bilong October 22, 1996.
b Hem comfortim iumi for savve hao taem man hem repent, stop for duim rong, and konfesim olketa sin bilong hem, Jehovah “bae forgive long bigfala wei.”—Isaiah 55:7.
Waswe, Iu Remember?
• Wanem danger nao iu feisim from datfala “wicked wan,” Satan?
• Hao nao iu savve mekem heart bilong Jehovah hapi?
• Hao nao Bible showimaot Jehovah hem kea for iu?
• Wanem nao samfala blessing wea kamaot from wei for servem Jehovah?
[Box/Piksa long page 13]
Wanfala Raeteous Man Klosap Stambol
Asaph hem important Levite man for pleim music long temple bilong Jehovah long Israel bifor. Hem raetem tu samfala song wea olketa iusim long pablik worship. Bat, nomata hem garem olketa spesol privilege, wantaem hem start for interest long fasin bilong olketa wea no lovem god, wea luk olsem olketa no kasem eni nogud samting nomata olketa brekem olketa law bilong God. Bihaen, Asaph sei, “Leg bilong mi klosap tan go difren, olketa step bilong mi klosap foldaon. From mi kamap jealous long olketa man wea tok praod, taem mi lukim barava peace bilong wicked pipol.”—Psalm 73:2, 3.
Bihaen, Asaph hem go long temple bilong God and prea abaotem datfala problem. Witim niufala spiritual tingting, hem minim hao Jehovah heitim nogud fasin and hao, gogo, wicked and raeteous pipol bae harvestim wanem olketa plantim. (Psalm 73:17-20; Galatians 6:7, 8) Wicked pipol stap long graon wea slippery. Long end, olketa bae foldaon taem Jehovah distroem disfala world wea no followim God.—Revelation 21:8.
[Olketa Piksa long page 15]
Jehovah hem kea for iu, bat Satan hem laek for spoelem iu
[Piksa long page 16]
Staka young wan faendem bigfala hapi taem olketa servem Jehovah witim olketa nara Christian