Bible Buk Namba 43—John
Man wea Raetem: Aposol John
Ples Hem Raetem: Ephesus or klosap long there
Taem Hem Finis Raetem: c. 98 C.E.
Taem Hem Storyim: Bihaen prologue, 29–33 C.E.
GOSPEL bilong Matthew, Mark, and Luke stap for winim 30 year and olketa Christian long first century tinghae long olketa raeting hia olsem waka bilong olketa man wea holy spirit nao muvim olketa. Bat taem datfala century hem klosap finis and namba bilong olketa wea stap witim Jesus hem kamap smol, maet disfala kwestin kamap, Waswe, eni samting still stap for olketa talemaot? Waswe, eni man still stap wea savve talemaot evri samting abaotem ministry bilong Jesus from samting hemseleva lukim finis? Yes, wanfala man hem stap. Olo man John hem kasem blessing taem hem kaban witim Jesus. Luk olsem hem nao wanfala long olketa firstfala disaepol bilong John Baptaesa for savve long Lamb bilong God and wanfala long first fofala wea Lord invaetem for joinim hem full-taem insaed long ministry. (John 1:35-39; Mark 1:16-20) Hem gohed for stap olsem klos fren bilong Jesus long full ministry bilong hem and hem nao disaepol wea “Jesus lovem” wea lei daon front long Jesus long last Passover. (John 13:23; Matt. 17:1; Mark 5:37; 14:33) Hem stap tu long sorre taem wea Jesus bae dae, taem Jesus askem hem for lukaftarem really mami bilong Hem, and hem tu man wea ran firstaem long Peter taem tufala hariap go long grev for lukluk sapos report abaotem hao Jesus hem resurrect finis hem tru.—John 19:26, 27; 20:2-4.
2 From bigfala savve wea hem kasem from samting olsem 70 year long ministry and olketa vision wea hem kasem taem hem stap olsem prisoner no longtaem go nomoa long island bilong Patmos, John hem redi evribit for raet abaotem olketa samting wea spesol tumas long hem. Holy spirit nao givim paoa long mind bilong hem for rememberim and raetem plande long olketa nambawan toktok wea givim laef, mekem each wan wea readim ‘maet biliv Jesus nao hem Christ, Son bilong God, and, from hem biliv, hem maet kasem laef thru long nem bilong Jesus.’—20:31.
3 Olketa Christian wea stap long start bilong mek-tu century acceptim John olsem man wea raetem disfala record and tu olketa luk long disfala raeting olsem barava part bilong olketa Scripture wea kam from God. Clement bilong Alexandria, Irenaeus, Tertullian, and Origen, wea evriwan hia stap long end bilong mek-tu century and long start bilong mek-thri century, givim pruv abaotem raeting bilong John. And tu, plande pruv wea stap insaed disfala buk showaot John nao raetem. Hem klia hao man wea raetem hem wanfala Jew and hem savve gud long olketa kastom bilong Jew and kantri bilong olketa. (2:6; 4:5; 5:2; 10:22, 23) Wei wea disfala record garem toktok bilong wanfala klos fren showaot man wea raetem hem wanfala aposol and tu hem wanfala long thrifala hia—Peter, James, and John—wea gogo witim Jesus long samfala spesol taem. (Matt. 17:1; Mark 5:37; 14:33) Long thrifala hia, hem kanduit for James (son bilong Zebedee) nao raetem bikos Herod Agrippa killim hem dae for faith bilong hem long samting olsem 44 C.E., longtaem bifor olketa raetem disfala buk. (Acts 12:2) Hem kanduit for Peter tu bikos John 21:20-24 story abaotem hem witim man wea raetem disfala buk.
4 Long olketa lastfala verse hia, hem story abaotem man wea raetem disfala buk olsem disaepol wea “Jesus savve lovem,” diskaen toktok and samfala toktok moa wea klosap olsem stap insaed long record, bat nem bilong aposol John nating stap. Long hia, Jesus hem sei olsem abaotem datfala man: “Sapos hem will bilong mi for hem stap go kasem taem mi kam bak, why nao iu wari abaotem diswan?” (John 21:20, 22) Diswan showaot disaepol wea verse hia tok abaotem bae laef longtaem winim Peter and olketa narafala aposol. Evri toktok hia fitim aposol John. Iumi interest for savve hao John, bihaen hem kasem olketa vision bilong Revelation abaotem kakam bilong Jesus, hem finisim datfala nambawan profesi witim olketa toktok hia: “Amen! Kam, Lord Jesus.”—Rev. 22:20.
5 Nomata olketa raeting bilong John no talem stret eni samting abaotem diswan, plande pipol biliv John nao raetem Gospel bilong hem bihaen hem kam bak from taem wea hem stap prisoner long island bilong Patmos. (Rev. 1:9) Disfala emperor bilong Rome, Nerva, 96-98 C.E., tekem bak plande wea stap prisoner klosap long end bilong rul bilong man wea stap bifor long hem, Domitian. Bihaen hem raetem Gospel bilong hem, long samting olsem 98 C.E., pipol sei John hem dae long Ephesus long mek-thri year long rul bilong Emperor Trajan, long 100 C.E.
6 Taem hem story abaotem Ephesus or ples klosap long datwan wea hem nao ples wea John raet, disfala man for raetem history, Eusebius (c. 260-342 C.E.), talem toktok bilong Irenaeus wea sei: “John, disfala disaepol bilong Lord, wea rest klosap long Lord, hem givim kam disfala gospel, taem hem stap long Ephesus long Asia.”a Samting wea pruvim olketa raetem disfala buk aotsaed long Palestine hem showaot long plande toktok wea tok abaotem olketa enemy bilong Jesus olsem, “olketa Jew,” and no “olketa Pharisee,” “olketa chief priest,” and samting olsem. (John 1:19; 12:9) And tu, John story abaotem Sea Bilong Galilee followim Roman nem bilong hem, Sea Bilong Tiberias. (6:1; 21:1) For helpem olketa pipol wea no Jew, John raetem samfala information wea bae helpem olketa for minim olketa festival bilong olketa Jew. (6:4; 7:2; 11:55) Datfala ples wea hem stap prisoner, Patmos, hem klosap long Ephesus, and wei wea hem savve long Ephesus, witim olketa narafala kongregeson bilong Asia Minor, hem showaot long Revelation chapter 2 and 3.
7 Samfala manuscript wea olketa faendem long mek-20 century help for pruvim Gospel bilong John hem stret evribit. Wanfala long olketa hia nao hem wanfala pis long Gospel bilong John wea olketa faendem long Egypt, wea distaem olketa kolem Papyrus Rylands 457 (P52), wea garem John 18:31-33, 37, 38, and hem stap long John Rylands Library, Manchester, England.b Insaed long buk bilong hem The Bible and Modern Scholarship, 1949, page 21, Sir Frederic Kenyon sei olsem abaotem wei wea disfala Papyrus pruvim John nao raetem long end bilong first century: “Nomata hem smol tumas, hem inaf for pruvim wanfala manuscript bilong disfala Gospel hem stap, maet long Egypt wea olketa faendem, long samting olsem A.D. 130-150. Sapos disfala smolfala pis stap lelebet long ples wea hem kam from, diswan bae minim date wea olketa raetem hem klosap long date bilong lastfala tenfala year bilong first century wea diswan no givim eni reason for kwestinim disfala raeting.”
8 Gospel bilong John hem spesol long saed bilong introduction bilong hem, wea showimaot Word, wea “stap witim God long firstaem,” olsem Wan wea thru long hem nao evri samting kamap. (1:2) Bihaen hem talemaot spesol wei for fren midolwan long Father and Son, John story abaotem olketa waka bilong Jesus and olketa tok wea hem givim, hem moa tru abaotem klosfala love wea mekem evri samting garem wan mind insaed arrangement bilong God. Disfala story abaotem laef bilong Jesus long earth story abaotem taem from 29-33 C.E., and hem careful for talemaot fofala Passover wea Jesus attendim insaed long ministry bilong hem, wea provaedem wanfala pruv hao ministry bilong hem gohed for thri and haf year. Thrifala long olketa Passover hia nao olketa storyim. (2:13; 6:4; 12:1; 13:1) Olketa kolem wanfala long olketa olsem “wanfala festival bilong olketa Jew,” bat olketa scripture wea stap raonem showaot diswan happen no longtaem bihaen Jesus hem sei “fofala month moa stap bifor harvest,” wea showaot disfala festival nao hem Passover, wea kamap long samting olsem start bilong harvest.—4:35; 5:1.c
9 Disfala gud nius “wea John talem” hem garem plande extra information; 92 percent bilong hem niufala material wea no stap insaed long nara thrifala Gospel. Nomata olsem, John finis witim toktok hia: “Tru nao, Jesus hem duim plande narafala samting tu, wea sapos olketa raetem evri samting hia, mi ting world no savve garem inaf spes for putim olketa scroll wea olketa raetem.”—21:25.
WEI WEA HEM HELPEM IUMI
30 Wei wea hem tok stret and nambawan, loving wei wea hem storyim Word, wea kamap Christ, disfala gud nius “wea John raetem” givim iumi kliafala piksa abaotem anointed Son bilong God long toktok and samting wea hem duim. Nomata John iusim simpol wei for raet and toktok, wea showimaot hem wanfala “man wea nating skul gud,” bigfala paoa stap long toktok bilong hem. (Acts 4:13) Gospel bilong hem barava kamap nambawan from wei wea hem story abaotem strongfala love midolwan long Father and Son, and tu gudfala, loving wei for fren for olketa wea wan mind witim tufala. John iusim olketa word “love” and “lovem” plande taem winim thrifala nara Gospel tugeta.
31 Long firstaem, Word and God datfala Father garem nambawan wei for fren! Thru long paoa bilong God, “Word hem kamap man and stap midolwan long iumi, and iumi lukim glory bilong hem, diskaen glory wea only-born son garem from father; and hem fulap witim kaenfala fasin wea iumi no fit for kasem and truth.” (John 1:14) Then, insaed long full story bilong John, Jesus showimaot klia wei wea hem stap anda and obeyim evribit will bilong Father. (4:34; 5:19, 30; 7:16; 10:29, 30; 11:41, 42; 12:27, 49, 50; 14:10) Disfala barava klos wei for fren hem showaot klia tumas long prea wea stap long John chapter 17, wea Jesus talem Father bilong hem hao hem finisim work wea Hem givim long hem for duim long earth and hem sei tu: “So distaem iu, Father, givim mi glory saed long iu witim glory wea mi garem taem mi stap witim iu bifor world hem start.”—17:5.
32 Waswe long wei wea Jesus fren witim olketa disaepol bilong hem? Work bilong Jesus olsem only wei wea thru long hem olketa hia and evri man savve kasem blessing bilong God hem showaot klia evritaem. (14:13, 14; 15:16; 16:23, 24) Bible kolem hem olsem “Lamb bilong God,” “bred bilong laef,” “laet bilong world,” “gudfala shepherd,” “resurrection and laef,” “wei and truth and laef,” and “trufala grape tree.” (1:29; 6:35; 8:12; 10:11; 11:25; 14:6; 15:1) Thru long disfala tokpiksa abaotem “trufala grape tree” nao Jesus showimaot nambawan wan mind wea stap midolwan long olketa trufala follower bilong hem and hemseleva and tu witim Father. Long wei for garem staka frut, olketa bae givim glory long Father bilong hem. “Olsem Father hem lovem mi and mi lovem iufala, gohed for stap insaed long love bilong mi,” Jesus hem sei.—15:9.
33 Then hem prea strong long Jehovah for olketa hia wea hem lovem, and tu ‘olketa wea showimaot faith long hem thru long toktok bilong olketa,’ savve kamap wan witim Father bilong hem and hemseleva, wea kamap holy thru long word bilong truth! Tru nao, goal bilong ministry bilong Jesus hem showaot long lastfala nambawan toktok wea hem talem long prea for Father bilong hem: “Mi showim nem bilong iu long olketa and mi bae showim moa, mekem love wea iu showimaot long mi savve stap long olketa and mi wan mind witim olketa.”—17:20, 26.
34 Nomata Jesus hem redi for lusim olketa disaepol bilong hem long world, hem bae no lusim olketa and no givim eni helper, “spirit bilong truth.” And tu, hem givim olketa kaonsel wea barava fitim abaotem wei wea olketa fren witim world, and showim long olketa hao for win olsem “olketa son bilong laet.” (14:16, 17; 3:19-21; 12:36) “Sapos iufala stap insaed long word bilong mi, iufala nao trufala disaepol bilong mi,” Jesus hem sei, “and iufala bae savve long truth, and truth bae mekem iufala kamap free.” Long narasaed, hem sei long olketa son bilong darkness: “Iufala from father bilong iufala Devil, and iufala want for duim samting wea father bilong iufala laekem. . . . Hem no hol strong long truth, from truth no stap long hem.” So, letem iumi disaed strong for evritaem hol strong long truth, yes, for “worshipim Father witim spirit and truth,” and for kasem strong from olketa toktok bilong Jesus: “Stand strong! Mi winim world finis.”—8:31, 32, 44; 4:23; 16:33.
35 Evri samting hia join tu witim Kingdom bilong God. Jesus givim pruv taem olketa kotem hem: “Kingdom bilong mi hem no part bilong disfala world. Sapos kingdom bilong mi hem part bilong disfala world, olketa wea stap witim mi savve faet for no letem olketa Jew kasholem mi. Bat, kingdom bilong mi no kamaot from diswan.” Then, for ansarem kwestin bilong Pilate, hem sei: “Iuseleva nao sei mi wanfala king. For diswan nao mi born kam, and for diswan nao mi kam insaed long world, for mi mas witness abaotem truth. Evriwan wea stap long saed bilong truth lisin long voice bilong mi.” (18:36, 37) Hapi nao olketa wea lisin and wea “born moa” for “go insaed long kingdom bilong God” wea wan mind witim King. Hapi nao “narafala sheepsheep” wea lisin long voice bilong disfala Shepherd-King and kasem laef. Yes, reason hem stap for tinghae long disfala Gospel bilong John, from hem raetem “mekem iufala biliv hao Jesus nao hem Christ, Son bilong God, and from iufala biliv, iufala savve kasem laef thru long nem bilong hem.”—3:3, 5; 10:16; 20:31.
[Olketa Footnote]
a The Ecclesiastical History, Eusebius, V, VIII, 4.
b Insight on the Scriptures, Vol. 1, page 323.
c Insight on the Scriptures, Vol. 2, page 57-8.