Jehovah “Lukluk Gud” Long Iumi
“[Jehovah] lukluk gud long olketa man.”—PS. 11:4.
1. Wanem kaen man nao iumi laekem?
HAO nao tingting bilong iu taem nara man showimaot hem tingim iu? Taem iu askem tingting bilong hem long wanfala samting, hem talemaot wanem hem tingim. Taem iu needim help, hem laek helpem iu. Taem hem lukim iu duim samting wea no mas stret, hem stretem iu long kaenfala wei. (Ps. 141:5; Gal. 6:1) Kaen man olsem nao iumi laekem, iaman? Jehovah and Son bilong hem barava tingim iu tu. Olketa tingim iu, no bikos olketa laek kasem samting for olketa seleva, bat bikos olketa laek helpem iu kasem “datfala laef wea hem barava tru laef nao.”—1 Tim. 6:19; Rev. 3:19.
2. Long wanem wei nao Jehovah lukluk long iumi?
2 David luksavve Jehovah barava tingim iumi. Hem sei: “[Jehovah] lukluk kam and hem lukluk gud long olketa man.” (Ps. 11:4) So taem God lukluk kam, hem laek lukluk gud long iumi. David talem tu: “Iu savve wanem nao stap long heart bilong mi. Iu lukluk long mi long naet and iu savve hao mi nating garem tingting for duim eni rabis samting.” (Ps. 17:3) David luksavve Jehovah barava tingim hem. Hem savve sapos hem garem tingting for duim nogud samting, Jehovah bae no hapi long hem. Waswe, iu garem semkaen tingting tu abaotem Jehovah?
Jehovah Savve Wanem Nao Stap Long Heart Bilong Iumi
3. Waswe, Jehovah tingim olowe mistek wea iumi duim? Minim kam.
3 Jehovah laek for savve wanem nao stap long heart bilong iumi. (Ps. 19:14; 26:2) Iumi hapi from hem no savve tingim olowe olketa smol mistek wea iumi duim. Tingim Sarah, waef bilong Abraham. Wantaem Sarah no barava talem tru samting long wanfala angel. Angel hia luksavve Sarah tok olsem bikos hem fraet and hem shame, dastawe angel no tok strong long Sarah. (Gen. 18:12-15) Tingim Job. Nomata Job talem “hemseleva nao gud winim God,” Jehovah blessim hem bikos hem savve Satan nao duim staka nogud samting long Job. (Job 32:2; 42:12) And taem datfala widow woman long Zarephath tok stret long profet Elijah, God no kros long woman hia bat hem luksavve hem sorre tumas from pikinini bilong hem dae.—1 Ki. 17:8-24.
4, 5. Wanem nao Jehovah duim wea showimaot hem tingim Abimelech?
4 From Jehovah lukluk long heart bilong evriwan, hem tingim tu pipol wea no worshipim hem. Tingim Abimelech wea hem king bilong datfala taon Gerar long Philistia. From Abimelech no savve Sarah hem waef bilong Abraham, hem tekem Sarah for kamap waef bilong hem. Bat bifor Abimelech hem sleep witim Sarah, Jehovah talem hem long wanfala dream: “Mi savve tingting bilong iu hem stret nomoa taem iu duim datwan. Dastawe mi stopem iu for iu no sleep witim hem mekem iu no sin againstim mi. Bat distaem iu mas givim woman hia go bak long hasband bilong hem, from man hia hem wanfala profet. Hem bae prea for iu and iu bae no dae.”—Gen. 20:1-7.
5 Jehovah fit for panisim Abimelech. Bat Jehovah no duim datwan bikos hem luksavve tingting bilong man hia hem stret nomoa long datfala taem. So Jehovah talem datfala king wanem nao hem mas duim for kasem forgiveness and “no dae.” Kaen God olsem nao iumi laek worshipim, iaman?
6. Long wanem wei nao Jesus followim Dadi bilong hem?
6 Jesus barava followim wei bilong Dadi bilong hem. Hem lukluk nomoa long olketa gud samting wea olketa disaepol bilong hem duim and hem forgivim olketa taem olketa duim mistek. (Mark 10:35-45; 14:66-72; Luke 22:31, 32; John 15:15) Toktok bilong Jesus long John 3:17 showimaot tingting bilong hem. Hem sei: “God hem no sendem kam Son bilong hem long disfala world for judgem evriwan, bat hem kam for sevem pipol long world hia.” Tru tumas, Jehovah and Jesus barava lovem iumi. Iumi savve long datwan from olketa laekem iumi for gohed laef. (Job 14:15) So from Jehovah lovem iumi olsem, iumi savve why nao hem lukluk gud long iumi, tingting bilong hem long iumi, and wanem hem savve duim taem hem lukim iumi duim wanfala samting.—Readim 1 John 4:8, 19.
Jehovah Lukluk Gud Long Iumi From Hem Lovem Iumi
7. Why nao Jehovah lukluk gud long iumi?
7 Hem no stret for tingse Jehovah hem wanfala policeman wea lukluk for taem iumi duim sin then hem savve kasholem iumi nao! Satan nao hem olsem. (Rev. 12:10) Satan hem talem tu iumi worshipim God from iumi laek kasem gud samting for iumiseleva nomoa. (Job 1:9-11; 2:4, 5) Man wea raetem psalm hem sei olsem abaotem God: “Jehovah, sapos sin wea mifala duim nao iu lukluk long hem, hu nao savve ranawe from panis bilong iu?” (Ps. 130:3) No eniwan nao! (Eccl. 7:20) Bat Jehovah hem kaen long iumi and hem lukluk gud long iumi from hem laek protectim iumi from nogud samting. Hem helpem iumi for luksavve long olketa wik point bilong iumi mekem iumi no duim eni nogud samting.—Ps. 103:10-14; Matt. 26:41.
8. Long wanem wei nao Jehovah teachim iumi and stretem iumi?
8 God hem lovem iumi from hem teachim iumi and stretem iumi thru long Bible and olketa spiritual kaikai wea iumi kasem from “wakman wea faithful and wise.” (Matt. 24:45; Heb. 12:5, 6) Iumi kasem help tu from Christian kongregeson and olketa ‘elder.’ (Eph. 4:8) Taem Jehovah lukim iumi followim wanem iumi lanem, hem laek helpem iumi tu long samfala samting moa, olsem Psalm 32:8 hem talem: “Bae mi teachim iu olketa stretfala wei for iu followim and bae mi givim gudfala tingting long iu. Bae mi givim advaes long iu and gohed for lukaftarem iu.” Dastawe hem important for iumi herem toktok bilong Jehovah evritaem! Iumi mas hambol and luksavve hem nao Dadi bilong iumi wea lanem iumi.—Readim Matthew 18:4.
9. Iumi mas no garem wanem kaen wei? Why nao olsem?
9 Iumi mas no lusim wei for trustim Jehovah, kamap praod, or letem “paoa bilong sin giamanim iumi.” (Heb. 3:13; Jas. 4:6) Staka taem man garem diskaen wei bikos hem tingim firstaem olketa nogud samting. Maet gogo hem no laek herem kaonsel long Bible. Maet wei bilong hem or tingting bilong hem barava nogud tu gogo hem againstim God nao. Datwan hem barava nogud samting! (Prov. 1:22-31) Tingim Cain, firstborn bilong Adam and Eve.
Jehovah Duim Samting Fitim Wanem Hem Lukim
10. Why nao Jehovah no hapi long sakrifaes bilong Cain? Wanem nao Cain duim bihaen?
10 Taem Cain and Abel givim sakrifaes long Jehovah, Jehovah no lukluk nomoa long sakrifaes bilong tufala bat hem laek savve wanem nao stap long heart bilong tufala. From God lukim heart bilong olketa, hem hapi long sakrifaes bilong Abel bikos Abel showimaot faith. Bat hem no hapi long Cain bikos Cain hem no garem strongfala faith. (Gen. 4:4, 5; Heb. 11:4) Cain no lane from datwan and hem no aotem nogud tingting bilong hem, bat hem kros tumas long brata bilong hem.—Gen. 4:6.
11. Wanem nao Cain duim wea showimaot nogud tingting stap long heart bilong hem? Wanem nao iumi lanem?
11 Jehovah savve long tingting bilong Cain and hem kaonselem hem. Hem talem Cain sapos hem duim gud samting, bae Cain hem hapi. Bat Cain nating herem toktok bilong Jehovah and hem killim dae brata bilong hem. Nogud tingting wea stap long heart bilong Cain nao mekem hem no showimaot respect long God tu. Taem God askem Cain: “Wea nao brata bilong iu Abel?” Cain hem tok stret olsem: “Mi no savve. Hao, hem waka bilong mi nao for lukaftarem brata bilong mi?” (Gen. 4:7-9) Tru tumas, heart bilong iumi savve mekem iumi no laek herem kaonsel wea God givim! (Jer. 17:9) Dastawe iumi mas lane from olketa story olsem and kwiktaem aotem nogud tingting from heart bilong iumi. (Readim James 1:14, 15.) Sapos samwan givim kaonsel long iumi from Bible, tinghae long datwan from datwan showimaot Jehovah lovem iumi.
Hard for Iumi Haedem Sin Bilong Iumi
12. Long wanem wei nao Jehovah judgem man wea duim sin?
12 Maet samfala tingse sapos no eniwan lukim olketa duim sin, bae olketa no kasem panis. (Ps. 19:12) Bat iumi no savve haedem eni sin. Bible hem sei: “No eni samting savve haed from man wea iumi mas ansa long hem. Hem lukim evri samting barava klia tumas.” (Heb. 4:13) Jehovah nao hem Judge. Hem lukluk long wanem nao stap long heart bilong iumi and hem judgem man long stretfala wei. Hem nao “God wea sorre and kaen long pipol, no savve kros kwiktaem, duim staka gudfala samting and talem tru samting evritaem.” Nomata olsem, God bae “panisim” man wea “gohed for duim sin” and no repent, and hem bae panisim olketa wea plan for duim nogud samting tu. (Ex. 34:6, 7; Heb. 10:26) Diswan hem showaot long samting wea Jehovah duim long Achan, Ananias, and Sapphira.
13. Wanem nao mekem Achan duim nogud samting?
13 Achan nating followim toktok bilong God. Hem tekem olketa naesfala samting from Jericho and haedem insaed long tent bilong hem. Maet famili bilong hem tu savve long diswan. Taem Joshua savve Achan hem duim datwan, Achan luksavve hem duim nogud samting dastawe hem tok olsem: “Mi sin againstim Jehovah nao.” (Josh. 7:20) Nogud tingting nao stap long heart bilong Achan olsem Cain tu. Samting wea mekem Achan duim datfala nogud samting nao hem bikos hem greedy. From olketa naesfala samting long Jericho hem bilong Jehovah, Achan hem stealim nao olketa samting bilong God. From hem duim olsem, hem witim famili bilong hem dae.—Josh. 7:25.
14, 15. Why nao God nating hapi long Ananias and Sapphira? Wanem nao iumi lanem?
14 Ananias witim waef bilong hem Sapphira, tufala stap long kongregeson long Jerusalem. Bihaen Pentecost long 33 C.E., olketa Christian givim donation for helpem olketa niu disaepol wea kam long Jerusalem from olketa farawe ples. Olketa Christian hia givim donation fitim wanem olketa seleva laek givim. Ananias salem wanfala pis land bilong hem and hem witim waef bilong hem givim samfala selen bilong datwan olsem donation. Bat Ananias sei hem givim evri selen nao. Luk olsem tufala hia duim datwan from tufala laek kasem bignem long kongregeson. Bat olketa laea nomoa. Jehovah mekem aposol Peter savve long diswan, then Peter go askem Ananias why nao hem laea. Semtaem nomoa Ananias hem foldaon and dae nao. No longtaem bihaen, Sapphira dae tu.—Acts 5:1-11.
15 Ananias and Sapphira no duim datwan from tufala no tingting gud firstaem, bat tufala barava planim datwan mekem olketa aposol tingse olketa givim evri selen. Bat samting wea tufala duim wea worse winim datwan nao, tufala laea againstim holy spirit and God. Samting wea Jehovah duim barava showimaot hem heitim man wea laea and bae hem protectim kongregeson from eni nogud samting olsem. Tru tumas, “sapos God wea laef hem judgem iumi, datwan nao samting wea man mas barava fraetem”!—Heb. 10:31.
Faithful Long Evri Samting
16. (a) Wanem nao Satan duim for spoelem pipol bilong God? (b) Wanem nao Satan duim for spoelem pipol long ples bilong iu?
16 Satan duim enikaen samting for spoelem iumi and for mekem Jehovah no hapi long iumi. (Rev. 12:12, 17) Diswan barava showaot long nogud samting wea gohed long world. Staka pipol long world distaem olketa durong and raf tumas. Hem isi for man lukluk long olketa rabis piksa long computer tu. Iumi mas nating letem Satan spoelem iumi. Bat iumi laek garem sem tingting olsem David wea sei: “Bae mi garem gudfala tingting and duim stretfala samting. . . . Taem mi stap long haos bilong mi, bae mi gohed faithful.”—Ps. 101:2.
17. (a) Why nao gogo Jehovah mekem sin bilong pipol showaot klia? (b) Wanem nao iumi mas gohed duim?
17 Long bifor, samfala taem Jehovah duim mirakol for showimaot klia bigfala sin wea man duim. Bat distaem hem no duim olsem. Nomata olsem, Jehovah lukim evri samting wea man duim, and sapos man haedem sin bilong hem, gogo sin bilong hem bae showaot klia. Paul hem sei: “Olketa sin bilong samfala pipol hem showaot klia nomoa and kwiktaem nomoa pipol savve judgem olketa. Bat olketa sin bilong samfala pipol hem stap haed and long bihaen nomoa olketa sin hia showaot klia.” (1 Tim. 5:24) Jehovah mekem sin bilong pipol showaot klia bikos hem lovem olketa. Hem lovem kongregeson and hem no laekem eni samting for spoelem datwan. And taem man repent from sin wea hem duim, hem forgivim hem. (Prov. 28:13) So iumi mas gohed for worshipim God long full heart bilong iumi and no letem eni samting spoelem iumi.
Worshipim God Long Full Heart
18. King David laekem Solomon for ting hao long God?
18 King David sei olsem long son bilong hem Solomon: “Savve long God bilong mi and hapi for worshipim hem long full heart and soul bilong iu, bikos Jehovah hem lukluk long heart bilong evri man and hem savve long tingting bilong olketa.” (1 Chron. 28:9) David laekem son bilong hem for biliv long God. Bat hem laekem Solomon for tinghae tu long Jehovah bikos hem savve Jehovah nao barava tingim olketa wea worshipim Hem. Waswe, iu tinghae long Jehovah olsem tu?
19, 20. Olsem Psalm 19:7-11 talem, wanem nao helpem David fren gud witim God? Wanem nao iumi savve duim for followim wei bilong David?
19 Jehovah hem savve pipol wea garem gudfala tingting bae laek savve long hem. Taem olketa savve long olketa wei bilong hem, olketa bae fren gud witim hem. Dastawe Jehovah laekem iumi for fren gud long hem. Hao nao iumi savve duim datwan? Iumi savve studyim Bible. Taem iumi duim datwan, bae hem blessim iumi.—Prov. 10:22; John 14:9.
20 Waswe, iu readim Bible evriday and askem God for helpem iu followim samting wea iu readim? Waswe, iu luksavve iu bae kasem olketa gud samting taem iu followim olketa toktok long Bible? (Readim Psalm 19:7-11.) Sapos olsem, datwan bae mekem iu gohed lovem Jehovah and bae strongim go moa faith bilong iu. And Jehovah tu bae fren gud go moa witim iu. (Jas. 4:8) Tru tumas, Jehovah bae showimaot long iu hem lovem iu. Taem iu followim datfala road wea no isi for wakabaot long hem, Jehovah bae blessim iu and helpem iu gohed fren gud witim hem.—Ps. 91:1, 2; Matt. 7:13, 14.
Wanem Nao Ansa Bilong Iu?
• Why nao Jehovah lukluk gud long iumi?
• Wanem nao mekem samfala pipol for againstim God?
• Wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi garem strongfala faith long Jehovah?
• Wanem nao bae helpem iumi for worshipim God long full heart bilong iumi?
[Piksa long page 4]
Long wanem wei nao Jehovah lukluk long iumi olsem wanfala dadi?
[Piksa long page 5]
Wanem nao iumi lanem from samting wea Ananias duim?
[Piksa long page 6]
Wanem nao bae helpem iumi gohed worshipim Jehovah long full heart bilong iumi?