Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w09 10/15 pp. 17-21
  • Gohed Garem Olketa Gudfala Fren Nomata World Hem Nogud

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Gohed Garem Olketa Gudfala Fren Nomata World Hem Nogud
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2009
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Wanem Nao Mekem Tufala Man Fren Gud Tugeta?
  • Wanem Nao Iumi Savve Duim for Garem Olketa Gudfala Fren?
  • Wanem Nao Mekem Iumi Mas No Gohed Fren Witim Narawan?
  • Gohed Garem Olketa Gudfala Fren
  • Chusim Gud Olketa Fren blo Iu
    Enjoyim Laef for Olowe!—Bible Study Course
  • Hao Iu Savve Garem Fren
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2000
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2009
w09 10/15 pp. 17-21

Gohed Garem Olketa Gudfala Fren Nomata World Hem Nogud

“Mi talem olketa samting hia long iufala mekem iufala lovem iufala evriwan.”​—⁠JOHN 15:⁠17.

1. Why nao olketa Christian long first century mas gohed fren gud tugeta?

LONG lastfala naet bifor Jesus dae, hem talem olketa faithful disaepol bilong hem for gohed fren gud tugeta. Long evening long datfala day, Jesus talem olketa sapos olketa lovem olketa evriwan, pipol bae savve olketa nao disaepol bilong hem. (John 13:35) Olketa aposol mas fren gud tugeta mekem olketa savve gohed strong taem olketa kasem hard taem and duim datfala waka wea Jesus bae givim long olketa. Tru tumas, pipol luksavve olketa Christian long first century barava lovem God and olketa evriwan.

2. (a) Wanem nao iumi barava laek duim, and why nao olsem? (b) Wanem nao olketa kwestin wea iumi bae storyim?

2 Hem barava naes tumas for stap long organization wea evriwan followim wei bilong olketa Christian long first century! Iumi barava laek obeyim wanem Jesus talem for lovem iumi evriwan. Bat long olketa last day, staka pipol no faithful long narawan and no garem love wea olketa long famili shud garem for narawan. (2 Tim. 3:​1-3) Taem pipol olsem fren witim narawan, plande taem olketa fren long nem nomoa and fren witim pipol bikos olketa laek kasem samting for olketa seleva nomoa. Bat iumi olketa tru Christian mas no olsem olketa. Bae iumi storyim olketa kwestin hia: Wanem nao mekem tufala man fren gud tugeta? Wanem nao iumi savve duim mekem iumi garem olketa gudfala fren? Wanem nao savve happen wea mekem iumi mas no gohed fren witim narawan? And wanem nao iumi savve duim for gohed garem olketa gudfala fren?

Wanem Nao Mekem Tufala Man Fren Gud Tugeta?

3, 4. Wanem nao mekem tufala man fren gud tugeta, and why nao olsem?

3 Pipol wea fren gud tugeta nao hem olketa wea lovem Jehovah. King Solomon hem sei: “Taem wanfala enemy hem kam, wanfala man no savve winim hem bat tufala man savve join tugeta and winim hem. And wanfala rope wea garem thrifala string no savve brek kwiktaem.” (Eccl. 4:​12) Sapos tufala man wea fren tugeta worshipim Jehovah, wea Jehovah nao mek-thri string, tufala bae gohed fren gud.

4 Hem tru, pipol wea no lovem Jehovah savve fren gud tu. Bat taem pipol wea worshipim God fren gud tugeta, no eni samting bae spoelem datwan. Sapos wanfala Christian no minim gud fren bilong hem, tufala bae stretem datwan long wei wea Jehovah hapi long hem. Sapos pipol wea againstim God trae for mekem olketa tru Christian no fren gud tugeta, bae olketa luksavve hem hard for olketa duim olsem. Start long bifor kam, olketa wea worshipim Jehovah willing for dae nomoa winim wei for no faithful long Christian brata or sista bilong hem.​—⁠Readim 1 John 3:​16.

5. Wanem nao mekem Ruth and Naomi gohed fren gud tugeta?

5 Iumi savve hapi tumas taem iumi fren witim olketa wea lovem Jehovah. Tingim Ruth and Naomi. Long evri story long Bible abaotem olketa wea fren gud tugeta, story bilong tufala nao hem naes tumas. Wanem nao mekem tufala gohed fren gud tugeta? Toktok wea Ruth talem long Naomi showimaot diswan. Hem sei: “Pipol bilong iu bae pipol bilong mi tu, and God bilong iu bae God bilong mi tu. . . . No eni samting bae divaedem iumi tufala, bat dae nomoa savve divaedem iumi tufala. Sapos mi brekem promis bilong mi, letem Jehovah panisim mi.” (Ruth 1:​16, 17) Ruth and Naomi barava lovem God, and disfala love wea olketa garem for God helpem tufala for fren gud tugeta. From tufala duim olsem, Jehovah blessim olketa.

Wanem Nao Iumi Savve Duim for Garem Olketa Gudfala Fren?

6-8. (a) Sapos tufala man laek gohed fren, wanem nao tufala mas duim? (b) Wanem nao iu savve duim mekem iu garem olketa gudfala fren?

6 Example bilong Ruth and Naomi showimaot iumi no seknomoa garem olketa gudfala fren. Tufala wea fren gud olketa lovem Jehovah. Bat sapos tufala laek gohed fren, tufala mas waka hard and duim samting for helpem fren bilong hem. Nomata olketa pikinini long wanfala famili wea worshipim Jehovah mas waka hard for fren gud witim olketa narawan long famili. So wanem nao iu savve duim mekem iu garem olketa gudfala fren?

7 Duim samting firstaem. Aposol Paul encouragem olketa fren bilong hem long kongregeson long Rome for “welkamim pipol.” (Rom. 12:13) Sapos iumi laek garem olketa gudfala fren, iumi mas welkamim pipol. Iuseleva nao mas welkamim pipol. No eniwan savve duim datwan for iu. (Readim Proverbs 3:​27.) Wanfala samting wea iu savve duim for garem olketa fren hem for invaetem olketa difren wan long kongregeson for kam kaikai long haos bilong iu. Waswe, iu savve invaetem olketa difren wan long kongregeson bilong iu for kam long haos bilong iu?

8 Nara samting wea iu savve duim for garem olketa fren hem for askem olketa difren wan for preach witim iu. Taem brata or sista hia story witim wanfala man, iu herem hao story bilong hem showimaot hem barava lovem Jehovah. Datwan savve mekem iu laek fren witim hem.

9, 10. Wanem example nao Paul showimaot? Wanem nao iumi savve duim for followim example bilong hem?

9 Showimaot love long evriwan. (Readim 2 Corinthians 6:​12, 13.) Waswe, enitaem iu tingse iu no savve fren witim eniwan long kongregeson? Sapos olsem, waswe, hem bikos iu laek fren witim wankaen pipol nomoa? Aposol Paul showimaot gudfala example long wei for fren witim evriwan. Firstaem hem tingse hem hard for hem fren gud witim pipol wea no Jew. Bat gogo hem kamap “aposol for pipol wea no Jew.”​—⁠Rom. 11:⁠13.

10 Nara samting tu, Paul no fren nomoa witim olketa wea sem age witim hem. Tingim hao hem and Timothy fren gud nomata Paul olo winim Timothy and tufala kam from difren ples. Staka young wan distaem fren gud witim olketa olo brata and sista long kongregeson. Vanessa wea hem samting olsem 22 year, hem sei: “Wanfala gud fren bilong mi hem wanfala sista wea winim 50 year. Mi savve storyim eni samting long hem olsem mi storyim long olketa fren wea sem age olsem mi. And sista hia barava tingim mi.” Wanem nao iu savve duim mekem iu garem olketa fren olsem? Vanessa hem sei: “Mi nao duim samting firstaem for fren witim hem. Mi no weit nomoa, bat mi duim samting.” Waswe, iu willing for fren witim olketa wea no sem age witim iu? Jehovah bae blessim iu sapos iu duim olsem.

11. Wanem nao iumi savve lanem from Jonathan and David?

11 Faithful long fren bilong iu. Solomon hem sei: “Fren bilong iu hem lovem iu olowe and hem olsem wanfala brata long taem bilong trabol.” (Prov. 17:17) Taem Solomon talem datwan, maet hem tingim wei wea dadi bilong hem David hem fren witim Jonathan. (1 Sam. 18:⁠1) King Saul laekem Jonathan for kamap king long Israel taem hem dae. Bat Jonathan savve Jehovah chusim David for king and hem hapi long datwan. Jonathan hem no jealous long David olsem Saul. Hem no kros taem pipol mekhae long David and hem no bilivim laea samting wea Saul talem for spoelem David. (1 Sam. 20:​24-​34) Waswe, iumi olsem Jonathan? Waswe, iumi hapi taem olketa fren bilong iumi kasem olketa privilege long kongregeson? Waswe, iumi helpem and strongim olketa fren bilong iumi taem olketa kasem hard taem? Sapos iumi herem pipol talem nogud samting abaotem fren bilong iumi, waswe, iumi bilivim datwan? Or waswe, iumi faithful long fren bilong iumi and saedem hem olsem Jonathan hem saedem David?

Wanem Nao Mekem Iumi Mas No Gohed Fren Witim Narawan?

12-14. Wanem hard samting nao maet samfala Bible study feisim? Wanem nao iumi savve duim for helpem olketa?

12 Taem wanfala Bible study start for changem samfala samting long laef bilong hem, hard samting wea maet hem feisim nao hem abaotem olketa fren bilong hem. Maet hem fren witim olketa wea no followim wanem Bible talem. Bifor hem start for study, maet hem duim staka samting witim olketa. Bat taem hem study, hem luksavve olketa fren hia savve switim hem for duim nogud samting and hem luksavve tu hem mas no duim staka samting witim olketa nao. (1 Cor. 15:33) Bat maet hem tingse sapos hem duim olsem, hem no faithful long olketa fren bilong hem nao.

13 Sapos iu studyim Bible and kaen samting olsem kasem iu, no forgetim trufala fren bae hapi taem iu trae hard for duim gudfala samting. Maet hem tu laek for lane abaotem Jehovah. Bat sapos man hem “gohed talem enikaen nogud samting abaotem iu” bikos iu no “duim rabis samting wea olketa duim,” hem no wanfala tru fren. (1 Pet. 4:​3, 4) Sapos olsem, olketa fren bilong iu nao no faithful long iu and hem no iu.

14 Sapos olketa fren bilong Bible study lusim hem bikos olketa no lovem God, iumi long kongregeson nao savve fren witim hem. (Gal. 6:​10) Waswe, iu savve long olketa wea kam long meeting wea studyim Bible? Waswe, iu savve story witim olketa long meeting and samfala taem invaetem olketa long haos bilong iu?

15, 16. (a) Taem wanfala fren no gohed worshipim Jehovah, wanem nao iumi mas duim? (b) Wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi lovem God?

15 Bat waswe sapos fren bilong iumi long kongregeson hem disaed for lusim Jehovah, and maet hem mas disfellowship? Iu savve feel nogud long taem olsem. Wanfala sista wea gudfala fren bilong hem no gohed worshipim Jehovah talemaot tingting bilong hem olsem: “Mi barava feel sorre tumas. Mi tingse fren bilong mi strong long truth bat nomoa. Maet hem worshipim Jehovah for mekem famili bilong hem hapi nomoa. Mi start for lukluk long miseleva tu and mi tingting olsem, Waswe, mi worshipim Jehovah from mi lovem hem?” Wanem nao sista hia duim taem hem kasem hard taem olsem? Hem sei: “Mi givim go wari bilong mi long Jehovah. Mi laekem tumas for showimaot long Jehovah mi lovem hem dastawe mi worshipim hem and no from hem givim olketa gudfala fren long mi.”

16 Hem hard for God fren witim iumi sapos iumi gohed fren witim pipol wea laek followim world. Disaepol James hem sei: “Waswe, iufala no savve disfala wei for followim world hem mekem man enemy bilong God? Eniwan wea laek followim world hem enemy bilong God nao.” (Jas. 4:⁠4) Taem iumi faithful long God, iumi showimaot iumi lovem hem and trustim hem for helpem iumi taem iumi no gohed fren witim fren bilong iumi. (Readim Psalm 18:25.) Sista wea iumi storyim finis hem talem samting wea barava tru. Hem sei: “Mi luksavve iumi hard for mekem man lovem Jehovah or for lovem iumi. Hemseleva nao mas disaedem datwan.” Bat wanem nao iumi savve duim mekem iumi gohed fren witim olketa brata and sista wea gohed faithful long God?

Gohed Garem Olketa Gudfala Fren

17. Long wanem wei nao olketa wea fren gud story?

17 Taem tufala fren story story tugeta datwan mekem tufala fren gud nao. Taem iu readim story long Bible abaotem Ruth and Naomi, David and Jonathan, and Paul and Timothy, iu bae luksavve olketa wea fren gud savve storyim eni samting bat long wei wea showimaot respect. Paul sei olsem abaotem hao iumi shud story long narawan: “Iufala mas evritaem toktok long kaenfala wei, and toktok bilong iufala mas garem solt.” Taem Paul talem datwan hem minim iumi mas story olsem long pipol “aotsaed,” wea hem nao olketa wea no worshipim Jehovah. (Col. 4:​5, 6) Tru tumas, iumi respectim pipol long world taem iumi story witim olketa, so hem fitim for iumi mas duim olsem long olketa brata and sista long kongregeson!

18, 19. Taem wanfala fren givim advaes long iumi, hao nao iumi shud ting long datwan? Wanem nao iumi savve lanem from olketa elder long Ephesus?

18 Olketa wea fren gud laek herem tingting bilong fren bilong olketa, dastawe olketa story long kaenfala wei and savve tok stret tu. King Solomon hem sei: “Incense and naesfala oil savve mekem iu hapi, and gudfala advaes from wanfala fren savve mekem iu hapi tu.” (Prov. 27:⁠9) Waswe, hem nao tingting bilong iu taem fren bilong iu givim advaes long iu? (Readim Psalm 141:⁠5.) Sapos fren bilong iu talem iu hem wari lelebet abaotem wanem iu duim, hao nao tingting bilong iu? Waswe, iu luksavve hem lovem iu dastawe hem tok olsem long iu, or waswe, iu kwiktaem feel nogud?

19 Aposol Paul fren gud witim olketa elder long kongregeson long Ephesus. Luk olsem hem savve long samfala hia taem olketa kamap Christian. Bat long lastfala taem wea hem hipap witim olketa, hem tok stret lelebet long olketa. Hao nao tingting bilong olketa? Olketa fren bilong Paul no feel nogud, bat olketa tinghae long wanem hem talem. Olketa krae tu from olketa savve olketa bae no lukim hem moa.​—⁠Acts 20:​17, 29, 30, 36-​38.

20. Man wea lovem fren bilong hem bae duim wanem?

20 Pipol wea fren gud savve hapi taem fren bilong olketa givim advaes long olketa, bat olketa tu savve givim advaes long fren bilong olketa. Hem tru, iumi mas luksavve long wanem samting nao hem no fitim for iumi “poke-nose” long hem. (1 Thess. 4:​11) And iumi mas luksavve tu iumi evriwan mas “givim ansa for iumiseleva long God.” (Rom. 14:12) Bat man wea lovem fren bilong hem bae talem hem sapos hem lukim fren hia no followim olketa hae mark bilong Jehovah. (1 Cor. 7:​39) Tingim diswan. Sapos iu lukim fren bilong iu start for frenim samwan wea no worshipim Jehovah, wanem nao bae iu duim? Waswe, bae iu no talem eni samting long hem bikos iu no laek spoelem wei wea iutufala fren? Or sapos fren bilong iu no laek herem iu, wanem nao bae iu duim? Sapos iu wanfala gud fren bae iu go story long olketa elder long kongregeson for olketa helpem hem. Hem no isi for duim olsem. Bat sapos tufala wea fren gud lovem Jehovah, no eni samting bae spoelem wei wea tufala fren.

21. Wanem nao iumi evriwan duim samfala taem, bat why nao iumi mas gohed garem olketa gudfala fren long kongregeson?

21 Readim Colossians 3:​13, 14. Samfala taem iumi bae talem samting wea mekem olketa fren bilong iumi “feel nogud,” and maet olketa tu mekem iumi feel nogud. James hem sei: “Iumi evriwan mistek staka taem.” (Jas. 3:⁠2) Bat samting wea mekem tufala man gohed fren gud nao hem no haomas taem man hem sin againstim fren bilong hem bat hem wei wea tufala forgivim tufala. Dastawe hem important tumas for iumi story gud long fren bilong iumi and forgivim hem mekem iumi fren gud tugeta! Sapos iumi showimaot love olsem, wei wea iumi fren bae “nambawan.”

Wanem Nao Ansa Bilong Iu?

• Wanem nao iumi savve duim mekem iumi garem olketa gudfala fren?

• Wanem nao savve happen wea mekem iumi mas no gohed fren witim narawan?

• Wanem nao iumi mas duim mekem iumi gohed fren witim narawan?

[Piksa long page 18]

Wanem nao mekem Ruth and Naomi fren gud tugeta?

[Piksa long page 19]

Waswe, iu savve invaetem narawan for kam long haos bilong iu?

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem