Toktok Bilong Jehovah Hem Laef Olketa
Main Point From Buk Bilong Romans
LONG mek-thri missionary gogo bilong aposol Paul, hem kasem datfala taon Corinth long samting olsem 56 C.E. Hem herem hao olketa Christian long Rome wea Jew and wea no Jew, olketa garem difren tingting long samfala samting. Paul raetem leta long olketa for helpem olketa stretem olketa problem wea olketa garem, mekem olketa savve garem sem tingting.
Long leta wea Paul raetem for olketa long Rome, hem storyim wanem nao man mas duim long laef bilong hem and for God tingim hem gudfala man. Taem iumi readim disfala leta, iumi savve lanem plande samting moa abaotem God and Bible. Hem mekhae tu long wei wea God hem kaen tumas and samting wea Christ duim for sevem iumi.—Heb. 4:12.
WANEM NAO MEKEM GOD TINGIM MAN HEM GUDFALA MAN?
Paul hem sei: “Evriwan sin and no kasem olketa mark bilong God. Bat God hem kaen tumas long olketa from hem mekem olketa kamap free thru long ransom wea Christ Jesus givim wea mekem God tingim olketa nao gudfala man.” Paul talem tu: “God tingim man hem gudfala man from faith bilong hem, and no from hem followim law.” (Rom. 3:23, 24, 28) From olketa anointed Christian and “olketa nara sheepsheep” garem faith long “stretfala samting wea wanfala man hem duim,” God savve tingim olketa nao gudfala pipol. Olketa anointed Christian bae rul witim Christ long heven and “olketa nara sheepsheep” savve fren witim God and garem hope for stap laef bihaen datfala “big trabol.”—Rom. 5:18; Rev. 7:9, 14; John 10:16; Jas. 2:21-24; Matt. 25:46.
Paul hem ask olsem: “Waswe, hem olraet for iumi savve sin distaem from iumi no stap anda long law bat iumi kasem kaeness bilong God?” Paul ansa olsem: “Barava nomoa nao!” Hem sei: ‘Iufala savve kamap slave bilong sin wea datwan hem lead go for dae, or iufala savve obey and kamap gudfala man.’ (Rom. 6:15, 16) Hem sei: “Sapos iufala followim spirit and killim dae nogud wei bilong iufala, bae iufala stap laef.”—Rom. 8:13.
Ansa for Olketa Bible Kwestin:
1:24-32—Waswe, hem olketa Jew or pipol wea no Jew nao wea duim olketa rabis samting wea disfala scripture storyim? Nomata diswan hem fitim tufala sekson hia, Paul hem storyim nao olketa Israelite bifor wea apostate. Nomata olketa savve long stretfala law bilong God, “olketa no laekem stretfala savve abaotem God.” Dastawe samting wea olketa duim hem barava nogud.
3:24, 25—Long wanem wei nao “ransom sakrifaes bilong Christ Jesus” savve forgivim “sin bilong pipol wea dae firstaem long hem”? Firstfala profesi abaotem Messiah wea stap long Genesis 3:15 hem kamap tru long 33 C.E. taem Jesus hem dae. (Gal. 3:13, 16) Nomata olsem, taem Jehovah talem datfala toktok, hem olsem Jesus givim nao datfala ransom bikos no eni samting savve stopem plan bilong God. So from Jesus Christ bae givim datfala sakrifaes, Jehovah fit for forgivim sin bilong olketa pikinini bilong Adam wea showimaot faith long datfala promis. Datfala ransom tu hem mekem pipol bilong God wea dae firstaem long Jesus garem chance for laef bak moa.—Acts 24:15.
6:3-5—Wanem nao hem minim for baptaes long Christ Jesus and for baptaes long dae bilong hem? Taem Jehovah anointim olketa wea followim Christ witim holy spirit, olketa join witim Jesus and kamap datfala kongregeson bilong olketa anointed Christian. Datfala kongregeson nao piksarem body bilong Christ wea Jesus nao Hed bilong hem. (1 Cor. 12:12, 13, 27; Col. 1:18) Olketa baptaes long Christ Jesus taem Jehovah anointim olketa. Olketa anointed Christian “baptaes long dae bilong [Christ]” tu from olketa iusim laef bilong olketa for duim wanem Jehovah nomoa laekem and olketa lusim hope for laef olowe long earth. Dastawe taem olketa dae, hem olsem olketa givim sakrifaes wea Jesus givim. Bat dae bilong olketa no savve sevem man olsem dae bilong Jesus. Olketa baptaes long dae bilong Christ taem olketa dae and go ap long heven.
7:8-11—Long wanem wei nao ‘toktok bilong law hem mekem man sin’? Law bilong Moses hem mekem pipol savve wanem nao sin and luksavve hao olketa sinner. Hem mekem olketa luksavve olketa sinner long staka samting, and hem mekem staka pipol luksavve olketa sinner tu. Dastawe iumi savve sei Law bilong Moses hem mekem man sin.
Wanem Nao Iumi Lanem?
1:14, 15. Staka samting nao mekem iumi laek for talemaot gud nius. Wanfala nao hem from iumi mas helpem pipol wea Jesus baem long blood bilong hem for fren gud witim God.
1:18-20. Pipol wea no lovem God and wea no duim stret samting, ‘olketa hard for sei olketa no savve long God’ bikos olketa samting wea God wakem nao showimaot olketa wei bilong hem.
2:28; 3:1, 2; 7:6, 7. Bihaen Paul talem samfala toktok wea maet mekem olketa Jew feel nogud, hem talem nara toktok for mekem olketa no kros. Iumi savve followim wei bilong hem taem iumi storyim olketa samting wea maet savve mekem pipol feel nogud.
3:4. Taem samting wea man talem hem difren from samting wea God talem long Bible, iumi mas trustim Bible and duim wanem God laekem bikos “wanem God talem nao hem barava tru.” Taem iumi strong for preachim Kingdom and mekem pipol kamap disaepol, bae iumi helpem olketa tu for luksavve wanem God talem hem barava tru.
4:9-12. Abraham hem circumcise taem hem 99 year. Nomata olsem, God tingim hem gudfala man for longfala taem bifor hem circumcise. (Gen. 12:4; 15:6; 16:3; 17:1, 9, 10) From God tingim Abraham hem gudfala man taem hem no circumcise yet, datwan showimaot klia wanem nao mekem God for tingim man hem gudfala man.
4:18. Iumi mas garem hope from datwan nao strongim faith bilong iumi.—Heb. 11:1.
5:18, 19. Paul no storyim staka samting tumas for showim hao Jesus hem semsem witim Adam, dastawe hem isi for pipol minim hao wanfala man savve ‘givim laef bilong hem for sevem pipol.’ (Matt. 20:28) Iumi laek followim wei bilong Paul tu. Taem iumi lanem pipol, iumi no storyim staka samting bat toktok bilong iumi mas isi for pipol minim.—1 Cor. 4:17.
7:23. Hand, leg, and tongue bilong iumi savve mekem iumi ‘sin,’ dastawe iumi mas iusim olketa gudfala.
8:26, 27. Nomata sapos iumi kasem hard taem and iumi no savve nao wanem for talem taem iumi prea, “datfala spirit [savve] toktok for iumi.” Taem iumi tingim samfala prea long Bible, Jehovah bae herem datwan olsem iumi nao talem datfala prea.—Ps. 65:2.
8:38, 39. No eni samting savve stopem Jehovah for lovem iumi, nomata datwan hem olketa nogud samting, olketa demon, and olketa gavman. Iumi tu mas no letem olketa samting hia for stopem iumi for lovem Jehovah.
9:22-28; 11:1, 5, 17-26. Staka profesi wea storyim taem wea olketa Israelite gud bak moa, hem fitim datfala kongregeson bilong olketa anointed Christian. Olketa long datfala kongregeson hem “no olketa Jew nomoa bat hem pipol wea kam from olketa nation tu.”
10:10, 13, 14. Samting wea bae helpem iumi strong for duim preaching waka nao hem from iumi lovem God, lovem pipol, biliv strong long Jehovah and olketa promis wea hem talem.
11:16-24, 33. God hem “kaen tumas bat hem savve judgem man tu”! Tru tumas, “hem nao datfala Ston, and evri samting wea hem duim hem stret evribit. Evritaem hem duim samting wea stret.”—Deut. 32:4.
WEI BILONG MAN WEA GOD TINGIM HEM GUDFALA MAN
Paul talem olsem: “From God hem kaen tumas long iumi, mi laekem iufala brata for givim body bilong iufala olsem sakrifaes wea laef, holy, and wea God hapi long hem.” (Rom. 12:1) From Paul talem hao faith wea olketa Christian garem hem nao mekem God tingim olketa gudfala man, samting wea Paul talem bihaen mas mekem man lukluk gud long hao nao hem ting long hemseleva, long nara pipol, and long olketa gavman.
Paul tok olsem: “Mi talem iufala evriwan for no tinghae long iufala seleva tumas. . . . Taem iufala lovem pipol, love bilong iufala mas tru wan nao.” (Rom. 12:3, 9) “Evri man mas stap anda long olketa gavman.” (Rom. 13:1) Taem man disaedem samting followim conscience bilong hem, olketa Christian mas ‘no judgem hem.’—Rom. 14:13.
Ansa for Olketa Bible Kwestin:
12:20—Long wanem wei nao iumi “putim olketa sakol wea hot tumas” antap long hed bilong man wea againstim iumi? Long bifor, taem pipol laek aotem iron from gravol, olketa savve putim gravol hia long fire and putim olketa sakol wea hot tumas antap long gravol hia and andanit long hem tu. Olketa hot sakol hia mekem gravol hem melt and iron hem kamaot from datfala gravol. Long sem wei tu, taem iumi duim kaenfala samting long man wea againstim iumi, hem olsem iumi putim sakol wea hot tumas antap long hed bilong hem, gogo, datwan meltim nogud wei bilong hem and olketa gudfala wei bilong hem nao showaot.
12:21—Long wanem wei nao iumi “iusim gudfala fasin for winim nogud fasin”? Wanfala wei iumi savve duim diswan hem for gohed strong for preachim gud nius abaotem Kingdom go kasem taem Jehovah talem iumi hem finis nao.—Mark 13:10.
13:1—Long wanem wei nao olketa gavman “stap long ples wea God letem olketa for stap long hem”? Olketa gavman “stap long ples wea God letem olketa for stap long hem” from God letem olketa for rul, and samfala taem God talemaot hu nao bae rul. Bible talem profesi abaotem plande wea bae rul.
Wanem Nao Iumi Lanem?
12:17, 19. Sapos iumi change kaon long eniwan wea duim nogud samting long iumi, datwan minim iumi duim samting wea Jehovah nomoa fit for duim. Man wea “pei bak” hem barava praod!
14:14, 15. Iumi mas tingting gud firstaem bifor iumi givim samfala kaen kaikai or drink long brata bilong iumi nogud iumi mekem hem feel nogud or stambol.
14:17. Samting wea man kaikaim or wea hem no kaikaim and samting wea man drinkim or wea hem no drinkim, datwan no helpem hem fren gud witim God. Bat man wea duim stretfala samting, stap gud witim pipol, and wea hapi, datwan nao savve mekem man fren gud witim God.
15:7. Iumi mas no saedem eniwan bat iumi mas talemaot gud nius long evri kaen pipol and mek-fren witim evriwan long kongregeson wea laek lanem truth.
[Piksa long page 31]
Waswe, ransom bilong Jesus hem forgivim sin bilong pipol wea dae firstaem long hem?