Bible Buk Namba 45—Romans
Man wea Raetem: Paul
Ples Hem Raetem: Corinth
Taem Hem Finis Raetem: c. 56 C.E.
LONG Acts iumi lukim Paul, wea bifor hem man for persecutim olketa Jew Christian long raf wei, hem kamap strongfala aposol bilong Christ long olketa nation wea no Jew. Romans hem first wan long 14-fala buk bilong Bible wea holy spirit muvim disfala man wea Pharisee bifor, wea distaem faithful servant bilong God, for raetem. Kasem taem hem raetem Romans, Paul finisim tufala longfala wakabaot for preach and hem insaed long mek-thri wakabaot. Hem raetem finis nara faevfala leta wea kam from God: Wan and Tu Thessalonians, Galatians, and Wan and Tu Corinthians. Wei wea Romans hem kam firstaem long olketa narawan insaed long Bible bilong iumi distaem hem fitim, bikos hem storyim long bigfala wei niu wei wea olketa Jew and olketa wea no Jew olketa semsem, tufala sekson wea Paul preach long olketa. Hem storyim wei wea Jehovah hem start for tanem tingting bilong hem from olketa pipol bilong hem and showim wei wea olketa Hebrew Scripture talem longtaem finis hao gud nius bae kasem olketa wea no Jew tu.
2 Paul, wea iusim Tertius olsem secretary bilong hem, raetem olketa point for argue and staka toktok from Hebrew Scripture insaed disfala buk bilong Christian Greek Scripture wea garem paoa. Witim naesfala toktok, hem story raonem olketa problem wea kasem first-century Christian kongregeson wea olketa Jew and Greek pipol insaed. Waswe, olketa Jew moa important bikos olketa kam from laen bilong Abraham? Waswe, olketa mature Christian, from olketa free from Law Bilong Moses, fit for mekem olketa Jew brata wea no strong, wea hol strong long kastom bilong bifor, for stambol? Long disfala leta Paul strongim wei wea olketa Jew and olketa wea no Jew olketa semsem long eye bilong God and no Law Bilong Moses nao mekem man kamap raeteous, bat faith long Jesus Christ and thru long kaenfala fasin bilong God wea iumi no fit for kasem. Long semtaem God laekem evri Christian for showim stretfala wei for stap anda long olketa wea garem paoa.
3 Hao nao kongregeson long Rome hem start? Bigfala sekson long olketa Jew stap long Rome long taem wea Pompey tek ova long Jerusalem long 63 B.C.E. Long Acts 2:10 hem talem hao samfala long olketa Jew hia stap long Jerusalem long Pentecost 33 C.E., taem olketa herem gud nius. Olketa wea acceptim gud nius stap long Jerusalem for lane from olketa aposol, and bihaen olketa wea kam from Rome olketa go bak, maet long taem wea persecution kamap long Jerusalem. (Acts 2: 41-47; 8:1, 4) And tu, pipol bilong datfala taem savve wakabaot plande taem long difren ples, maet dastawe Paul savve gud long plande member bilong kongregeson long Rome, wea samfala maet herem gud nius long Greece or Asia taem Paul hem preach long there.
4 Firstfala information wea iumi savve trustim abaotem disfala kongregeson hem stap long leta bilong Paul. Hem klia hao disfala kongregeson hem garem olketa Christian wea Jew and olketa wea no Jew and strong bilong olketa hem fit for kasem praise. Hem sei long olketa: “Evriwea long world pipol tok abaotem faith bilong iufala,” and, “Evriwan luksavve long fasin bilong iufala for obey.” (Rom. 1:8; 16:19) Suetonius, wea hem raet long mek-tu century, talem hao long taem long rul bilong Claudius (41-54 C.E.), olketa raosem olketa Jew from Rome. Bat, olketa go bak bihaen, wea showaot long wei wea Aquila and Priscilla stap long Rome. Tufala Jew wea Paul meetim long Corinth and wea lusim Rome long taem Claudius givim order, bat wea stap moa long Rome taem Paul raet long kongregeson long there.—Acts 18:2; Rom. 16:3.
5 Staka samting pruvim wei wea disfala leta hem tru evribit. Olsem introduction hem talem, disfala leta hem from “Paul, wanfala slave bilong Jesus Christ and kasem invitation for kamap aposol, . . . go long evriwan long Rome olsem olketa wea God barava lovem, wea hem kolem for kamap olketa holy wan.” (Rom. 1:1, 7) Hem wanfala long olketa buk from Christian Greek Scripture wea narafala pipol raet abaotem firstaem. Long firstfala leta bilong hem, Peter iusim plande toktok wea semsem olsem Paul, wea maet hem raetem six go kasem eit year bihaen, from diswan plande savveman tingim Peter hem lukim finis leta bilong Romans. Narafala pipol olsem Clement bilong Rome, Polycarp bilong Smyrna, and Ignatius bilong Antioch, wea evriwan hia stap long end bilong first century kasem mek-tu century C.E., luksavve hao Paul nao raetem Romans.
6 Buk bilong Romans hem stap tugeta witim eitfala narafala leta bilong Paul, insaed wanfala oldfala Christian raeting wea olketa kolem Chester Beatty Papyrus No. 2 (P46). Abaotem disfala oldfala Christian raeting, Sir Frederic Kenyon raet olsem: “Long hia, iumi garem klosap evriwan long Olketa Leta Bilong Paul, wea hem raetem long start bilong mek-thri century.”a Disfala Chester Beatty Greek Biblical papyri olketa moa old winim Sinaitic Manuscript and Vatican Manuscript No. 1209, wea tufala bilong mek-foa century C.E. Tufala hia garem buk bilong Romans.
7 Long wanem taem and long wea nao Paul hem raetem Romans? Olketa savveman wea lukluk long Bible talem hao hem raetem disfala leta long Greece, maet long Corinth, taem Paul visit long there for samfala month long end bilong mek-thri missionary gogo bilong hem. Olketa point insaed pruvim hem mas raetem long Corinth. Paul raetem disfala leta long haos bilong Gaius, wea hem member bilong kongregeson long there, and hem talem gudfala samting abaotem Phoebe wea stap klosap nomoa, long kongregeson bilong Cenchreae, ples wea wharf bilong Corinth stap long hem. Luk olsem Phoebe nao tekem disfala leta go long Rome. (Rom. 16:1, 23; 1 Cor. 1:14) Long Romans 15:23 Paul raet: “Mi no garem territory wea mi no kasem yet long olketa area hia,” and hem showimaot long nextfala verse hem plan for duim missionary waka long west saed, wea gogo for Spain. Fitim hem for raetem olsem long end bilong mek-thri missionary gogo bilong hem, long start bilong 56 C.E.
WEI WEA HEM HELPEM IUMI
20 Buk bilong Romans givim stretfala faondeson for biliv long God, wea sei “evri fasin bilong hem wea iumi no savve lukim witim eye, olketa showaot klia start kam long taem bilong creation bilong world, from olketa showaot long olketa samting wea hem wakem, nomata paoa bilong hem wea olowe and wei wea hem God.” Bat winim diswan, hem mekhae long raeteous fasin bilong hem and showimaot bigfala mercy bilong hem and kaenfala fasin wea iumi no fit for kasem. Diswan hem barava showaot klia long tokpiksa bilong olive tree, wea olketa joinim go olketa wild branch long tree taem olketa katem aot olketa really branch. Taem hem story abaotem strong and kaenfala fasin bilong God, Paul sei: “O richfala samting and wisdom and savve bilong God hem deep tumas! Olketa judgment and wei bilong hem hem hard for minim evribit!”—1:20; 11:33.
21 Long diswan nao buk bilong Romans hem explainim moa holy secret bilong God. Insaed long Christian kongregeson, no eni samting hem difren midolwan long olketa Jew and Gentile, bat pipol bilong evri nation savve share long kaenfala fasin bilong Jehovah wea iumi no fit for kasem thru long Jesus Christ. “God hem no garem fasin for tek saed.” “Hem wanfala Jew long insaed, and wei wea hem circumcise hem long heart thru long spirit, and no from wanfala law wea olketa raetem.” “No eni samting hem difren midolwan long Jew and Greek, from olketa garem sem Lord ovarem olketa, wea kaen tumas long olketa wea singaot long hem.” For evriwan hia faith nao, and no olketa waka, bae mekem for kolem olketa raeteous.—2:11, 29; 10:12; 3:28.
22 Gudfala kaonsel wea stap long disfala leta for olketa Christian long Rome hem barava fitim tu olketa Christian distaem, wea feisim olketa semkaen problem insaed long world. Christian kasem kaonsel for “keepim peace witim evri man,” wea minim tu olketa aotsaed long kongregeson. Evri soul mas “stap anda long olketa hae paoa,” from diswan hem arrangement bilong God and samting for fraetem, no for pipol wea obeyim law, bat for olketa wea duim no gud samting. Olketa Christian mas stap anda long law no from olketa fraet for kasem panis nomoa bat from Christian conscience, dastawe olketa peim tax, peim samting wea olketa mas givim, fulfillim responsibility, no garem kaon long eniwan, “bat for lovem each other.” Love hem fulfillim Law.—12:17-21; 13:1-10
23 Paul strongim need for givim witness long pablik. Nomata long heart nao man showimaot faith for raeteous fasin, mouth nao man iusim for talemaot long pablik for kasem salvation. “Evriwan wea singaot long nem bilong Jehovah bae sev.” Bat for diswan happen, hem important for garem pipol for preach for go and “talemaot gud nius bilong olketa gudfala samting.” Hapi nao iumi sapos iumi wanfala long olketa wea preach wea saond bilong olketa distaem hem go kasem “evri farawe ples long earth”! (10:13, 15, 18) And for prepare for disfala preaching waka, letem iumi trae hard for savve gud long olketa Scripture wea kam from God olsem Paul duim, from insaed long disfala wanfala chapter (10:11-21) hem talem toktok from plande Hebrew Scripture. (Isa. 28:16; Joel 2:32; Isa. 52:7; 53:1; Ps. 19:4; Deut. 32:21; Isa. 65:1, 2) Dastawe hem fit for sei: “Evri samting wea olketa raetem bifor olketa raetem for teachim iumi, from thru long wei wea iumi stand strong and thru long comfort from olketa Scripture iumi savve garem hope.”—Rom. 15:4.
24 Hem givim nambawan kaonsel long wei for fren gud insaed long Christian kongregeson. Nomata wanem nation, kala skin, or living olketa kam from hem bifor, evriwan mas changem mind bilong olketa for givim holy service long God fitim “gudfala and stretfala and perfect will bilong God.” (11:17-22; 12:1, 2) Evri kaonsel bilong Paul long Romans 12:3-16 hem barava showimaot balance tingting! Diswan hem nambawan kaonsel for buildimap strong, hambol fasin, and love midolwan long evriwan insaed long Christian kongregeson. Long olketa last chapter, Paul givim strongfala kaonsel for lukaot and stap klia long olketa wea mekem wei for divaed kamap, bat hem storyim tu bigfala hapi and strong wea kamaot from wei for kaban witim klinfala pipol insaed long kongregeson.—16:17-19; 15:7, 32.
25 Olsem olketa Christian, iumi mas gohed for lukluk gud long hao iumi fren witim each other. “From kingdom bilong God no minim for kaikai and drink, bat minim raeteous fasin and peace and hapi witim holy spirit.” (14:17) Disfala raeteous fasin, peace, and hapi hem bae samting bilong olketa “wea bae kasem tugeta witim Christ,” wea bae “kasem glory tugeta” witim hem insaed long Kingdom long heven. Lukim tu hao Romans point go long narafala samting wea bae fulfillim datfala Kingdom promis long Eden, wea sei: “God wea givim peace bae klosap nao pisisim Satan anda long leg bilong iufala.” (Rom. 8:17; 16:20; Gen. 3:15) From iumi biliv olketa nambawan truth hia, letem iumi gohed for fulap witim evri hapi and peace and fulap long hope. Letem iumi disaed strong for win witim datfala Kingdom Seed, from iumi barava sure no eni samting long heven antap or long earth long daon “or eni other creation, kanduit separatem iumi from love bilong God wea stap insaed long Christ Jesus, Lord bilong iumi.”—Rom. 8:39; 15:13.
[Footnote]
a Our Bible and the Ancient Manuscript, 1958, page 188.