Iusim Gudfala Tingting Long Hao Iumi Duim Preaching Waka
1. Hao nao 1 Corinthians 9:26 fitim preaching waka bilong iumi?
1 Aposol Paul raet olsem: “Mi no ranran nating nomoa, and mi no hit olobaot tu.” (1 Cor. 9:26) Paul story abaotem wei wea hem laek for duim gud waka wea Jehovah givim long hem. Toktok bilong Paul fitim tu preaching waka bilong iumi. Iumi no laek for “hit olobaot” bat iumi laek for iusim gudfala tingting, mekem iumi savve kasem staka gud samting long preaching waka. Hao nao iumi duim datwan?
2. Hao nao iumi savve followim example bilong Paul and olketa Christian long first century taem iumi disaedem wanem taem and ples for preach?
2 Go Long Ples wea Pipol Stap: Paul and olketa Christian long first century go preach long olketa ples wea olketa savve pipol bae stap long hem. (Acts 5:42; 16:13; 17:17) So sapos staka pipol long territory bilong iumi stap long haos long evening, maet datfala taem nao hem gud taem for go duim haos tu haos waka. Wanem taem nao staka pipol savve weitim bas long olketa bas stop? Waswe, hem long morning, taem olketa go for waka or long evening, taem olketa finis waka? Wanem taem nao staka pipol savve go long olketa stoa and long market? Olketa taem hia hem olketa gudfala taem for duim street witnessing.
3. Hao nao iumi savve iusim gudfala tingting long hao iumi duim territory bilong iumi?
3 Iusim Gudfala Tingting Long Hao Iumi Duim Territory: Iumi shud iusim gudfala tingting tu taem iumi duim territory bilong iumi. Example, sapos staka kam long preaching waka, hem gud for divaedem evriwan long olketa smol grup. Diswan bae mekem full grup no go long sem area, and bae hem isi for organizem grup and evriwan garem chance for story. Maet hem gud for askem olketa elder for givim iumi eni territory for mekem iumi duim seleva long taem wea fitim and wea klosap long haos bilong iumi.
4. Wanem nao bae helpem iumi for savve gud hao for “fishing for kasem pipol”?
4 Jesus sei waka for talemaot gud nius hem olsem wei for “fishing for kasem pipol.” (Mark 1:17) Main goal bilong man wea fishing, hem no for go fishing nomoa, bat hem for kasem fish. So man wea savve gud hao for fishing bae go long ples and taem wea olketa savve fish bae kaikai and man hia mas kwiktaem fishing nao. Man olsem hem iusim gudfala tingting long waka bilong hem. Iumi tu laek for waka hard and iusim gudfala tingting taem iumi duim preaching waka.—Heb. 6:11.