Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • mwbr19 May pp. 1-8
  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk
  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk (2019)
  • Subheding
  • MAY 6-12
  • MAY 13-19
  • MAY 20-26
  • MAY 27–JUNE 2
Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk (2019)
mwbr19 May pp. 1-8

Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—May

MAY 6-12

GUD SAMTING FROM BIBLE | 2 CORINTH 4-6

“Iumi No Givap”

(2 Corinth 4:16) Dastawe iumi no givap. Nomata body bilong iumi hem gogo for nogud, bat heart and tingting bilong iumi hem kamap strong moa evriday.

w04 8/15 25 par. 16-17

Taed Long Physical Wei Bat No Long Spiritual Wei

16 Hem tru, wei for lukaftarem health bilong iumi long spiritual saed hem barava important. Taem iumi fren long barava klos wei witim Jehovah God, maet iumi taed long body, bat bae iumi nating kamap taed for worshipim hem. Jehovah nao wan wea “givim paoa long man wea taed; and man wea no garem bigfala strong, hem mekem full paoa stap long hem.” (Isaiah 40:28, 29) Aposol Paul, wea hemseleva feelim wei wea olketa toktok hia tru hem raet olsem: “Iumi no givap, bat nomata man wea hem iumi long aotsaed hem gogo for finis, man wea hem iumi long insaed hem kamap niu moa evriday.”—2 Corinth 4:16.

17 Lukim datfala toktok “evriday.” Hem minim for tekem samting wea Jehovah provaedem for iumi long evriday. Wanfala missionary wea faithful for serve for 43 year, hem feisim wei for taed long body and feeling for wikdaon. Bat hem no kamap taed long spiritual wei. Hem sei: “Mi mekem olsem kastom bilong mi for wekap early mekem bifor mi startim eni waka, mi savve prea long Jehovah and readim Word bilong hem. Datfala schedule wea mi followim evriday hem barava helpem mi for stand strong kam kasem distaem.” Iumi savve depend long paoa bilong Jehovah for strongim iumi sapos iumi evritaem, yes “evriday” prea long hem and ting raonem olketa nambawan fasin and olketa promis bilong hem.

(2 Corinth 4:17) Nomata hard taem wea iumi kasem hem for lelebet taem nomoa and hem no big tumas, bat diswan hem mekem iumi for kasem olketa barava bigfala blessing for olowe.

it-1-E 724-725

No Givap

Hem important for tingim evritaem Christian hope bilong iumi for laef olowe and for kamap perfect. Nomata olketa wea persecutim iumi killim iumi dae, datwan no savve spoelem datfala hope. (Ro 5:4, 5; 1Th 1:3; Re 2:10) Taem iumi kasem nambawan laef wea iumi hope for hem long future, bae iumi no tingim samting wea iumi safa long hem distaem. (Ro 8:18-25) Hope bilong iumi for laef olowe, bae mekem iumi ting long samting iumi safa long hem distaem olsem hem “for lelebet taem nomoa and hem no big tumas.” (2Co 4:16-18) Datwan savve helpem iumi for no givap and for gohed faithful long Jehovah God.

(2 Corinth 4:18) Iumi no gohed for tingting abaotem samting wea iumi savve lukim, bat iumi tingting abaotem samting wea iumi no savve lukim. Diswan hem bikos samting wea iumi lukim hem stap for lelebet taem nomoa, bat samting wea iumi no lukim hem stap for olowe.

Faendem Gudfala Point

(2 Corinth 4:7) Mifala garem disfala spesol waka, nomata mifala olsem olketa clay pot wea garem expensive samting insaed. Diswan hem for showimaot mifala kasem strong wea winim strong bilong man. Disfala strong hem no bilong mifala bat hem kam from God.

w12-E 2/1 28-29

“Mekem Jehovah Hapi”

David Splane bilong Governing Body storyim 2 Corinth 4:7. Hem askem kwestin, “Wanem nao datfala expensive samting? Waswe, hem savve or wisdom? Nomoa.” Hem sei: “Datfala expensive samting wea aposol Paul story abaotem hem ‘disfala ministry’ for ‘talemaot long pipol olketa tru teaching.’” (2 Corinth 4:1, 2, 5) Brata Splane remindim olketa student hao faevfala month wea olketa study hem redyim olketa for wanfala spesol assignment long ministry. Hem wanfala assignment for barava tinghae long hem.

Hem sei “olketa clay pot” long datfala verse hem minim body bilong iumi. Hem markem pot wea olketa wakem long clay witim pot wea olketa wakem long gold. Staka taem pipol no iusim pot wea olketa wakem long gold, bat clay pot hem samting for iusim evritaem. Sapos iumi putim spesol samting insaed wanfala gold pot, maet hao iumi ting long datfala spesol samting wea stap insaed hem semsem olsem datfala gold pot. So Brata Splane sei, “Iufala olketa student mas no mekhae long iufala seleva. Waka bilong iufala missionary hem for leadim pipol go long Jehovah. Iufala olketa hambol clay pot nomoa.”

(2 Corinth 6:13) Mi story long iufala olsem iufala olketa pikinini bilong mi. Plis, iufala mas duim sem samting long mifala wea mifala duim long iufala. Iufala mas lovem mifala.

w09 11/15 21 par. 7

Gohed for Lovem Olketa Brata

7 Waswe long iumi? Wanem nao iumi savve duim for “lovem” olketa brata and sista? Hem wei bilong iumi man for lovem olketa wea sem age olsem iumi or wea kam from sem ples olsem iumi. Staka taem maet olketa wea laek for duim semkaen samting savve hipap tugeta. Iumi mas “lovem evriwan” nomata sapos iumi no savve story witim olketa nara brata and sista from iumi no interest long samting wea olketa interest long hem. Hem gud for iumi tingim olketa kwestin hia: ‘Waswe, samfala taem nomoa mi preach witim olketa wea mi no savve gud long olketa or samfala taem nomoa mi go hapitaem witim olketa? Taem mi long Kingdom Hall, waswe, mi no savve story tumas witim olketa niu wan from mi tingse olketa nao mas duim samting firstaem for showimaot olketa laek fren witim mi? Waswe, mi hello long olketa olo and young wan long kongregeson?’

MAY 13-19

GUD SAMTING FROM BIBLE | 2 CORINTH 7-10

“Relief Waka Bilong Iumi”

(2 Corinth 8:1-3) Olketa brata, mifala laekem iufala for savve God hem kaen tumas long olketa kongregeson long Mac·e·doʹni·a. 2 Olketa kasem barava hard taem wea mekem olketa safa, and nomata olketa poor tumas, olketa barava hapi and willing tumas for givim samting. 3 Wanem mi savve long hem nao, samting wea olketa givim hem winim wanem olketa garem.

w98 11/1 25 par. 1

“God Lovem Man wea Hapi for Givim Samting”

First samting, Paul talem olketa bilong Corinth abaotem nambawan example bilong olketa long Macedonia wea willing for give. “Long taem bilong wanfala bigfala test wea olketa kasem,” Paul raet, “bigfala hapi bilong olketa and way wea olketa poor tumas mekem richfala samting bilong kaenfala fasin bilong olketa hem kamap moa big.” Olketa long Macedonia no needim eniwan for talem olketa for givim samting. Long way wea different evribit, Paul say “olketa seleva nao go ahed for ask withim strong for disfala privilege for give withim kaenfala fasin.” Way wea olketa long Macedonia hapi for give hem barava spesel sapos iumi tingim hao olketa seleva tu “poor tumas.”—2 Corinthians 8:2-4.

kr-E 209 par. 1

Relief Waka

LONG samting olsem 46 C.E., bigfala hangre kasem pipol long Judea. Olketa Jew wea kamap Christian no garem inaf selen for peim kaikai. Olketa hangre fogud. Bat Jehovah bae provaedem wanem olketa needim and hem duim long wei wea no eni nara wakaman bilong Jehovah experiencem bifor long datfala taem.

(2 Corinth 8:4) Olketa nao gohed askem mifala for letem olketa givim samting, and for duim samting for helpem olketa holy wan.

kr-E 209-210 par. 4-6

Relief Waka

4 Long mek-tu leta for olketa long Corinth, Paul explainim hao tufala samting nao insaed ministry bilong olketa Christian. Leta bilong Paul hem for olketa anointed Christian, bat samting hem talem hem fitim olketa “nara sheepsheep” tu. (John 10:16) Wanfala part long ministry bilong iumi hem for “helpem pipol fren bak witim [God],” wea hem nao, waka for preach and for teach. (2 Cor. 5:18-20; 1 Tim. 2:3-6) Nara part bilong ministry hem for helpem olketa narawan wea worshipim Jehovah. Paul storyim relief waka. (2 Cor. 8:4) Taem Paul storyim tufala samting hia insaed long ministry bilong iumi, hem iusim word di·a·ko·niʹa. Why nao datwan hem important?

5 Taem Paul iusim sem Greek word for tufala waka evriwan, hem showimaot relief waka hem part long ministry wea olketa Christian duim. Hem storyim hao “olketa difren kaen waka for helpem narawan hem stap, bat wanfala Lord nomoa hem stap.” And hem sei tu, plande difren waka stap and spirit nao waka long man for duim datwan. (1 Cor. 12:4-6, 11) Paul sei olketa difren kaen waka wea kongregeson duim hem wei for worship. (Rome 12:1, 6-8) Diswan helpem iumi for minim why Paul sei hem fitim for hem “helpem olketa holy wan.”—Rome 15:25, 26.

6 Paul helpem olketa long Corinth for minim hao relief waka wea olketa duim hem part long ministry and worship bilong olketa. Hem storyim hao olketa Christian wea duim relief waka duim datwan bikos olketa “followim datfala gud nius abaotem Christ.” (2 Cor. 9:13) So from olketa laekem tumas for followim samting wea Christ teachim, olketa Christian helpem each other. Samting olketa duim for helpem narawan showimaot wei wea “God hem barava kaen tumas.” (2 Cor. 9:14; 1 Pet. 4:10) Wastaoa bilong December 1, 1975, storyim wei for helpem olketa brata wea garem need, wea insaed diswan hem relief waka tu. Hem sei: “Iumi mas nating daotem hao Jehovah God and Son bilong hem Jesus Christ barava tinghae long kaen waka olsem.” Tru nao, relief waka hem wanfala important wei for worshipim God.—Rome 12:1, 7; 2 Cor. 8:7; Heb. 13:16.

(2 Corinth 9:7) Evri man mas givim samting followim wanem hemseleva tingim, nogud hem givim samting bat hem no hapi nomoa for givim datwan, or eniwan forcem hem. God hem lovem man wea hapi for givim samting.

kr-E 196 par. 10

Hao Organization Kasem Selen

10 First samting, iumi givim olketa contribution bikos iumi lovem Jehovah and laek for duim olketa samting wea “hem hapi long hem.” (1 John 3:22) Jehovah hem barava hapi long man wea willing tumas for givim samting. Tingim wanem aposol Paul talem abaotem wei for givim samting. (Readim 2 Corinth 9:7.) Trufala Christian no hol bak for givim samting. Hem givim samting bihaen hem lukim wanfala need and ting raonem hao for hem help long datwan. Jehovah lovem kaen man olsem, bikos “God lovem man wea hapi for givim samting.”

Faendem Gudfala Point

(2 Corinth 9:15) Iumi thankiu long God for nambawan present wea hem givim.

w16.01 12 par. 2

Barava Tinghae Long “Nambawan Present” wea God Givim

2 Paul savve evri nambawan promis bilong God bae kamap tru bikos long ransom sakrifaes bilong Jesus. (Readim 2 Corinth 1:20.) So datfala “nambawan present” hem ransom sakrifaes bilong Jesus, and evri gud samting wea Jehovah hem duim for iumi. Iumi no savve markem datfala present witim eni nara samting. Wanem nao iumi shud duim for showimaot iumi tinghae long datfala present? And hao nao datfala present savve helpem iumi for redi for taem bilong Memorial long Wednesday, March 23, 2016?

(2 Corinth 10:17) “Man wea tok praod hem mas tok praod abaotem Jehovah.”

g99-E 7/8 20-21

Waswe, Hem Rong for Man Praod?

Long olketa Christian Greek Scripture, taem olketa transleitim word kau·khaʹo·mai, olsem “praod long samting, mekhae, tok praod,” hem savve minim gudfala wei for praod or nogud wei for praod. Olsem example, Paul sei: “Man wea tok praod hem mas tok praod abaotem Jehovah.” (2 Corinth 10:17) “Tok praod” hia minim for tinghae long wei wea Jehovah hem God bilong iumi, and tinghae long nem and olketa wei bilong hem.

MAY 20-26

GUD SAMTING FROM BIBLE | 2 CORINTH 11-13

“‘Nila wea Stap Long Body’ Bilong Paul”

(2 Corinth 12:7) and no bikos mi kasem olketa spesol message from Lord. So for mekem mi no tinghae tumas long miseleva, wanfala samting hem kasem mi, wea olsem wanfala nila wea stap long body bilong mi. Diswan hem olsem wanfala angel bilong Satan wea gohed hitim mi, mekem mi no tinghae tumas long miseleva.

w08 6/15 3-4

Iumi Savve Strong Nomata Iumi Garem Wik Point

Nara faithful man wea worshipim Jehovah askem Hem for finisim wanfala problem wea olsem “nila long body” bilong hem wea no savve finis. Thrifala taem nao aposol Paul askem God for finisim datfala problem wea kasem hem. Iumi no savve wanem nao datwan, bat iumi savve maet datfala problem mekem Paul no mas hapi. Paul storyim diswan olsem wanfala nila wea gohed for killim hem. Jehovah talem hem: “Kaenfala samting wea mi duim finis for iu hem fitim nao, bikos taem iu wik nao paoa bilong mi barava helpem iu.” Jehovah no finisim datfala problem wea Paul garem. Bat nomata olsem, Paul sei: “Taem mi wik, hem nao taem wea mi strong.” (2 Cor. 12:7-10) Wanem nao hem minim?

(2 Corinth 12:8, 9) Thrifala taem nao mi askem Lord for hem aotem disfala nila from mi. 9 Bat hem sei long mi: “Mi kaen long iu and hem nomoa iu needim. Paoa bilong mi barava strong taem iu wik.” Dastawe, bae mi hapi for tok praod abaotem olketa wik point bilong mi mekem paoa bilong Christ hem kavarem mi olsem wanfala tent.

w07 1/1 16 par. 17-18

Jehovah Givim “Holy Spirit Long Olketa wea Askem Hem”

17 God sei olsem long Paul: “Kaeness bilong mi wea man no fit for kasem hem inaf for iu; bikos paoa bilong mi kamap perfect long man wea wik.” Paul hem sei: “Dastawe, mi bae hapi tumas for tok hae abaotem olketa samting wea mekem body bilong mi wik, mekem paoa bilong Christ savve stap olsem wanfala tent ovarem mi.” (2 Corinthians 12:9; Psalm 147:5) So Paul hem lukim hao bigfala protection bilong God thru long Christ, hem olsem wanfala tent stap ovarem hem. Long distaem, Jehovah hem ansarem olketa prea bilong iumi long semkaen wei. Protection bilong hem olsem wanfala ruf wea olketa servant bilong hem stap anda long hem.

18 Tru, wanfala tent no savve stopem rain for foldaon or wind for blow, bat hem protectim olketa wea stap insaed. Olsem tu, “paoa bilong Christ” wea protectim iumi hem no stopem wei for iumi kasem olketa test and hard taem. Nomata olsem, hem protectim iumi long spiritual wei from olketa nogud samting bilong disfala world and olketa wei wea ruler bilong world, Satan, trae for spoelem iumi. (Revelation 7:9, 15, 16) So nomata iu gohed deal witim wanfala hard samting wea no savve ‘finis from iu,’ iu savve sure hao Jehovah hem savve long hard taem wea iu kasem and hem ansarem “singaot bilong iu.” (Isaiah 30:19; 2 Corinthians 1:3, 4) Paul hem raet olsem: “God hem faithful, and hem bae no letem eni temptation kasem iufala wea iufala no fit for winim, bat witim datfala temptation hem bae mekem wei for iufala gohed and no givap.”—1 Corinthians 10:13; Philippians 4:6, 7.

(2 Corinth 12:10) So mi hapi for garem olketa wik point, or for pipol tok spoelem mi, or for mi short long samting, or for pipol mekem mi safa, or for mi kasem hard taem, sapos datwan hem for Christ. Diswan hem bikos taem mi wik, hem nao taem wea mi strong.

w18.01 9 par. 8-9

“Hem Mekem Olketa wea Taed for Strong”

8 Readim Aesaea 40:30. Nomata sapos iumi savve hao for duim staka samting, bat sapos iumi depend long strong bilong iumiseleva nomoa bae hem hard for iumi duim evri samting wea iumi laek for duim. Iumi evriwan need for luksavve long diswan. Aposol Paul no fit for duim evri samting wea hem laek for duim. Taem hem talem feeling bilong hem long Jehovah, Jehovah sei: “Paoa bilong mi barava strong taem iu wik.” Paul minim wanem Jehovah talem. Dastawe hem sei: “Taem mi wik, hem nao taem wea mi strong.” (2 Cor. 12:7-10) Wanem nao hem minim?

9 Paul luksavve hem no fit for depend long strong bilong hemseleva. Hem needim help bilong God wea garem bigfala paoa. Holy spirit bilong God nao fit for strongim hem. And datfala holy spirit savve mekem Paul garem paoa for duim samting wea hemseleva no fit for duim. God savve duim datwan for iumi tu. Taem Jehovah givim iumi holy spirit, datwan mekem iumi kamap barava strong!

Faendem Gudfala Point

(2 Corinth 12:2-4) Mi savve long wanfala man wea hem disaepol bilong Christ. Hem go ap kasem mek-thri heven and distaem hem mek-fotin year bihaen diswan hem happen. Mi no savve, bat God nomoa savve sapos hem go ap long body bilong hem or nomoa. 3 Mi savve long datfala man. Sapos man hia go ap long body bilong hem or nomoa, mi no savve bat God nomoa savve. 4 God tekem hem go long paradaes and hem herem olketa toktok wea hem tambu for man talem.

w18.12 8 par. 10-12

Kwestin From Reader

Luk olsem “mek-thri heven” wea 2 Corinth 12:2 storyim hem nao Kingdom wea Jesus Christ and 144,000 rulim, wea nara nem bilong hem nao datfala “niu skae.”—2 Pet. 3:13.

Hem “mek-thri heven” bikos wei wea disfala Kingdom hem rul hem barava hae and nambawan.

Luk olsem datfala “paradaes” wea Paul “go ap” long hem insaed vision hem minim (1) datfala physical Paradaes long earth long future, (2) datfala spiritual paradaes wea bae kamap long future, wea minim spiritual paradaes wea stap distaem, and (3) “datfala paradaes bilong God” long heven wea gohed stap long semtaem witim datfala paradaes long earth insaed datfala niu world.

(2 Corinth 13:12) Talem hello long olketa narawan and kissim olketa.

it-2-E 177

Kiss

“Holy Kiss.” Olketa brata or sista long first century savve talem hello and “kissim” (Ro 16:16; 1Co 16:20; 2Co 13:12; 1Th 5:26) brata or sista bilong olketa for “showimaot love.” (1Pe 5:14) Maet diswan followim wei bilong olketa Jew bifor for kissim man wea olketa meetim. Bible no talem eni nara information abaotem datfala “holy kiss” or wei for ‘kissim man for showimaot love,’ bat luk olsem datwan showimaot love and wan mind wea stap midolwan olketa Christian long datfala taem.—Joh 13:34, 35.

MAY 27–JUNE 2

GUD SAMTING FROM BIBLE | GALATIA 1-3

“Mi Tok Long Hem Nao”

(Galatia 2:11-13) Bat taem Ceʹphas kam long Antioch mi tok long hem nao, bikos hem duim samting wea no stret. 12 Long firstaem, hem savve kaikai witim olketa wea no Jew, bat taem samfala man kam wea James nao sendem olketa, hem no kaikai witim olketa nao, and hem no laek stap witim olketa tu, bikos hem fraetem olketa wea circumcise. 13 Olketa nara Jew duim sem samting olsem hem, gogo nomata Barʹna·bas tu followim kaen laea wei olsem.

w17.04 27 par. 16

Garem Tingting Bilong Jehovah Abaotem Samting wea Stret and No Stret

16 Readim Galatia 2:11-14. Peter hem fraetem olketa man. (Prov. 29:25) Peter savve Jehovah hem hapi long olketa wea no Jew. Nomata olsem, hem fraetem olketa Jew wea circumcise wea kam from Jerusalem nogud olketa ting daonem hem bikos hem associate witim olketa Christian wea no Jew. Aposol Paul talem Peter samting wea hem duim hem barava no stret. Why nao olsem? Bikos Paul herem wanem Peter storyim for defendim olketa wea no Jew long datfala meeting long Jerusalem long 49 C.E. (Acts 15:12; Gal. 2:13) Wanem nao olketa Christian wea no Jew duim? Waswe, bae olketa stambol long samting wea Peter duim? Waswe, bae Peter lusim olketa privilege wea hem garem bikos hem duim datfala mistek?

(Galatia 2:14) Bat taem mi lukim olketa no followim tru teaching wea olketa kasem from datfala gud nius, mi tok olsem long Ceʹphas front long evriwan: “Sapos iu followim wei bilong man wea no Jew nomata iu wanfala Jew, why nao iu laek mekem olketa wea no Jew for followim wei bilong olketa Jew?”

w13 3/15 5 par. 12

No Eni Samting Savve Mekem Olketa wea Lovem Jehovah Foldaon

12 Peter hem fraetem olketa man, and from datwan samfala taem hem duim olketa mistek. Nomata olsem, hem gohed faithful long Jesus and Jehovah. Olsem example, thrifala taem hem sei hem no savve long Jesus. (Luke 22:54-62) Narataem, hem duim samting wea showimaot hem ting long samfala Christian olsem olketa important winim olketa nara Christian. Tingting bilong Peter hem no stret and hem showimaot nogud example for olketa narawan long kongregeson. So Paul hem givim strongfala kaonsel long Peter. (Gal. 2:11-14) Waswe, Peter hem feel nogud and givap long datfala resis wea prize bilong hem laef olowe? Nomoa. Hem ting strong long datfala kaonsel, changem tingting bilong hem, and gohed ranran long datfala resis.

Faendem Gudfala Point

(Galatia 2:20) Mi tu olketa nilam mi long post witim Christ. So hem no mi wea laef, bat Christ nao hem laef and hem wan mind witim mi. Long laef bilong mi distaem mi showimaot faith long Son bilong God wea lovem mi and wea dae for sevem mi.

w14 9/15 16 par. 20-21

Faithful Long God Nomata Iu “Kasem Plande Hard Samting”

20 Wanem nao savve helpem iumi for againstim Satan taem hem trae for spoelem faith bilong iumi long wei wea haed? Olsem example, wanem nao wanfala samting wea iumi savve duim sapos iumi feel wikdaon? Wanfala samting wea savve barava helpem iumi hem for ting raonem ransom sakrifaes bilong Jesus. Hem nao wanem aposol Paul duim. Samfala taem hem savve feel iusles. Nomata olsem, Paul luksavve Christ no dae for olketa man wea perfect, bat for olketa man wea born sin olsem hem. Hem sei: “Mi showimaot faith long Son bilong God wea lovem mi and wea dae for sevem mi.” (Gal. 2:20) Paul showimaot faith long ransom and luksavve Christ dae for sevem hem.

21 Iu tu savve kasem gud samting sapos iu luksavve datfala ransom hem wanfala present wea Jehovah givim for iu. Diswan no minim bae iu no feel wikdaon enitaem. Maet samfala mas weitim niu world bifor disfala feeling for wikdaon savve finis. Bat no forgetim diswan: Olketa wea no givap bae kasem blessing. Klosap nao Kingdom bilong God bae kam. Taem datwan happen, evri man bae perfect and garem peace. So iumi mas disaed strong for go insaed Kingdom nomata maet iumi kasem plande hard samting firstaem.

(Galatia 3:1) Iufala long Ga·laʹti·a, iufala nating tingting gud. Long firstaem, iufala minim gud story abaotem dae bilong Jesus Christ wea olketa nilam hem long post. So hu nao trikim iufala?

it-1-E 880

Leta for Olketa Long Galatia

Taem Paul sei “iufala long Ga·laʹti·a, iufala nating tingting gud,” hem no story nomoa long olketa long north Galatia wea story long Gallic languis. (Ga 3:1) Paul tok stret long samfala long olketa kongregeson bikos olketa letem samfala brata wea laek followim samfala teaching bilong Jew religion (Judaizers) for affectim olketa. Olketa Judaizers sei olketa raeteous winim olketa wea “garem faith long Christ Jesus” bikos olketa followim Law bilong Moses and Law hem winim datfala niu covenant. (2:15–3:14; 4:9, 10) Paul raetem leta go long “olketa kongregeson long Galatia” (1:2) and olketa kongregeson hia garem olketa Jew, olketa wea no Jew, and luk olsem samfala wea story long Gallic languis. Olketa wea no Jew hem nao olketa Gentile wea no circumcise and olketa wea circumcise. (Ac 13:14, 43; 16:1; Ga 5:2) Paul kolem evriwan hia olketa bilong Galatia bikos hem nao nem bilong datfala ples wea olketa stap. Wei wea Paul tok strong long olketa showimaot hem raet go long pipol wea hem savve gud. Olketa hia stap long south part bilong province bilong Rome. Hem no raetem leta for olketa wea hem no savve long olketa long north part bilong datfala province, wea no enitaem hem go long there.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem