Sapos Iu Sei Iu Bae Duim Samting, Iu Mas Duim Datwan
“Sapos iu sei iu bae duim samting, iu mas duim datwan. Sapos iu sei iu bae no duim samting, then no duim datwan.”—MATT. 5:37.
1. Wanem nao Jesus sei abaotem wei for swear long samting for strongim promis, and why nao hem talem datwan?
OLKETA tru Christian no need for swear long samting for pruvim wanem olketa talem hem tru, bikos olketa obeyim disfala toktok bilong Jesus: “Sapos iu sei iu bae duim samting, iu mas duim datwan.” Bifor Jesus talem datfala toktok, hem sei: “No mekem promis long wei for swear long eni samting.” Hem talem datwan bikos hem wei bilong staka pipol for swear long samting for strongim promis wea olketa talem, nomata olketa no plan for keepim datfala promis. Sapos samwan duim olsem, wanem nao datwan showimaot abaotem hem? Maet datwan showimaot hem man wea pipol no savve trustim, and hem followim Satan.—Readim Matthew 5:33-37.
2. Waswe, hem rong for man swear long samting for strongim promis bilong hem? Minim kam.
2 Datfala toktok bilong Jesus hem no minim hem rong for man swear long samting for strongim promis bilong hem. Olsem iumi lanem long study bifor diswan, Jehovah God and datfala raeteous man Abraham duim olsem for strongim samfala important promis wea olketa talem. Samfala taem tu Law hem sei for stretem samfala problem man mas swear long samting for pruvim wanem hem talem hem tru. (Ex. 22:10, 11; Num. 5:21, 22) Maet wanfala Christian need for swear long samting for pruvim wanem hem talem long kot hem tru. Or maet samfala taem wanfala Christian luksavve hem mas duim datwan for pruvim long narawan samting wea hem talem hem tru. Taem Hae Kot bilong olketa Jew kotem Jesus, Jesus hem obey taem Hae Priest sei hem mas talem tru samting, ‘nogud hem laea long datfala God wea laef.’ (Matt. 26:63, 64) Nomata olsem, Jesus no need for swear long samting for pruvim wanem hem talem hem tru, bikos hem evritaem talem tru samting. Staka taem hem savve sei, “Mi talem iufala tru samting” mekem pipol savve olketa fit for bilivim toktok bilong hem. (John 1:51; 13:16, 20, 21, 38) Long disfala study bae iumi lanem samfala nara samting from example bilong Jesus, Paul, and olketa narawan, wea evritaem duim wanem olketa sei olketa bae duim.
JESUS HEM NAMBAWAN EXAMPLE
3. Taem Jesus prea long God hem promis for duim wanem samting, and wanem nao Dadi bilong hem talem?
3 “God bilong mi, mi kam for duim wanem iu laekem.” (Heb. 10:7) Diswan hem prea bilong Jesus, wea hem promis for duim evri samting wea olketa Holy Raeting talem abaotem datfala Pikinini wea God promisim, and for letem Satan “killim leg bilong hem” tu. (Gen. 3:15) No eni nara man hem willing for duim barava bigfala samting olsem. Bihaen Jesus prea, Jehovah story kam from heven and showimaot hem barava trustim Son bilong hem. Bat hem no askem Jesus for swear long samting for strongim datfala promis bilong hem.—Luke 3:21, 22.
4. Wanem nao showimaot Jesus hem evritaem duim wanem hem sei hem bae duim?
4 Jesus evritaem duim wanem hem sei hem bae duim. Jesus no letem eni samting stopem hem for no duim wanem Dadi bilong hem askem hem for duim. Hem gohed for preachim gud nius abaotem Kingdom bilong God, and for teachim evriwan wea God leadim olketa kam long hem for kamap disaepol bilong hem. (John 6:44) Bible showimaot Jesus duim wanem hem promis for duim. Hem sei: “Evri promis bilong God olketa kamap tru bikos long Jesus.” (2 Cor. 1:20) Jesus nao showimaot best example long wei for duim evri samting wea hem promisim long Dadi bilong hem. Distaem bae iumi storyim example bilong wanfala man wea traem best for followim example bilong Jesus.
GUDFALA EXAMPLE BILONG PAUL
5. Why nao Paul hem gudfala example for iumi followim?
5 “Lord, wanem nao mi mas duim?” (Acts 22:10) Diswan nao samting wea Saul askem taem hem lukim Jesus long wanfala vision. Jesus laekem Saul for stop for spoelem olketa Christian. Samting wea kasem Saul long datfala taem mekem hem repent and stop for duim wanem hem duim bifor. Then hem baptaes and hem acceptim spesol assignment for preachim gud nius abaotem Jesus long pipol bilong olketa difren kantri. Start long datfala taem Saul, wea nara nem bilong hem Paul, gohed for kolem Jesus “Lord” bilong hem and obeyim hem go kasem taem hem dae. (Acts 22:6-16; 2 Cor. 4:5; 2 Tim. 4:8) Paul hem no olsem olketa narawan wea Jesus sei olsem abaotem olketa: “Hao nao iufala kolem mi Lord! Lord! bat iufala no duim olketa samting wea mi talem?” (Luke 6:46) Jesus expectim evriwan wea kolem hem Lord for duim wanem olketa sei olketa bae duim, olsem aposol Paul hem duim.
6, 7. (a) Why nao Paul disaed for no go firstaem long Corinth, and why nao hem rong for samfala sei man no savve trustim Paul? (b) Hao nao iumi shud ting long olketa wea leadim iumi?
6 Paul strong for preach abaotem Kingdom long Asia Minor and long Europe. Hem startim staka kongregeson and bihaen hem go bak and visitim olketa moa. Samfala taem hem luksavve hem need for swear long samting for pruvim wanem hem raetem hem tru. (Gal. 1:20) Samfala Christian long Corinth tok againstim Paul and sei man no savve trustim hem for duim wanem hem sei hem bae duim. Olketa tok againstim Paul bikos plan bilong hem firstaem hem for lusim Ephesus and go stret long Corinth bifor hem go long Macedonia, bat hem no duim datwan. Bihaen hem lusim Ephesus hem go long Macedonia firstaem. (2 Cor. 1:15, 16) Paul laekem olketa for savve hem talem tru samting, so taem hem long Macedonia and hem gogo for Corinth hem raet olsem for olketa: “Samting wea mifala talem long iufala hem tru, and iufala savve trustim God long datwan. Mifala no savve sei Yes firstaem long iufala and then bihaen sei Nomoa.” (2 Cor. 1:18) Samfala taem samting hem happen wea mekem man need for changem plan. Olsem example, olketa traveling overseer distaem maet need for changem date wea olketa plan for visitim kongregeson. Olketa no duim datwan for fitim olketa seleva nomoa, bat maet from wanfala samting wea olketa no expectim nao hem kamap. Paul garem gudfala reason for no go firstaem long Corinth, and datwan hem for helpem datfala kongregeson. Hao nao datwan helpem olketa?
7 Taem Paul long Ephesus, hem herem kongregeson long Corinth garem samfala problem. Olketa brata no wan mind, and olketa letem wanfala brata wea tekem waef bilong dadi bilong hem for gohed stap long kongregeson. (1 Cor. 1:11; 5:1) Long firstfala leta wea Paul raetem for olketa long Corinth, hem givim strongfala kaonsel for helpem olketa. Then, taem Paul lusim Ephesus hem disaed for no go stret long Corinth. Hem duim datwan for givim lelebet taem long olketa brata for followim datfala kaonsel bifor hem arrive, bikos hem laekem visit bilong hem for encouragem olketa and no mekem olketa feel sorre tumas. Long mek-tu leta wea Paul raetem for olketa long Corinth, hem talem olketa datwan nao reason why hem changem plan bilong hem. Hem sei: “God hem savve long why mi no kam yet long Corinth. Mi no kam bikos mi no laek mekem iufala sorre tumas.” (2 Cor. 1:23) Iumi mas no olsem olketa wea tok againstim Paul. Bat iumi mas barava respectim olketa wea Jehovah markem for leadim iumi. Paul hem duim wanem hem promis for duim. Iumi shud followim example bilong Paul, olsem hem followim example bilong Christ.—1 Cor. 11:1; Heb. 13:7.
EXAMPLE BILONG OLKETA NARAWAN
8. Why nao Rebekah hem gudfala example for iumi followim?
8 “Mi willing for go.” (Gen. 24:58) Diswan nao toktok bilong Rebekah taem mami and brata bilong hem askem hem sapos hem willing for maritim Isaac, wea hem son bilong Abraham. For duim olsem hem mas lusim hom bilong hem long datfala sem day and gogo winim 800 kilometer witim man wea hem no savve long hem. (Gen. 24:50-58) Rebekah duim wanem hem sei hem bae duim, and hem faithful long God and hasband bilong hem Isaac. Go kasem taem hem dae hem stap long olketa tent long Promis Land wea datwan hem no kantri bilong hem. From Rebekah faithful for duim wanem hem sei hem bae duim, God blessim hem. Jesus Christ, wea hem datfala Pikinini wea God promisim, hem born kam from laen bilong hem.—Heb. 11:9, 13.
9. Hao nao Ruth showimaot hem followim wanem hem talem?
9 “Nomoa, mitufala mas go witim iu nao for stap witim pipol bilong iu.” (Ruth 1:10) Diswan nao toktok wea Ruth and Orpah, tufala widow woman bilong Moab, gohed talem long Naomi, wea hem mami-in-law bilong tufala. Naomi hem wanfala widow woman wea redi for lusim Moab and go bak long Bethlehem. Naomi hem gohed talem tufala dota-in-law bilong hem for go bak long hom bilong tufala, gogo, Orpah hem go bak. Bat Ruth sei hem bae no go bak, and hem no go bak nao. (Readim Ruth 1:16, 17.) Ruth hem faithful for stap witim Naomi nomata datwan minim hem bae no lukim famili bilong hem moa. Hem lusim false religion bilong olketa long Moab, and hem worshipim Jehovah go kasem taem hem dae. Jehovah blessim Ruth. Hem wanfala long faevfala woman nomoa wea buk bilong Matthew sei Christ hem born kam from laen bilong olketa.—Matt. 1:1, 3, 5, 6, 16.
10. Why nao Isaiah hem gudfala example for iumi followim?
10 “Mi long hia! Sendem mi.” (Isa. 6:8) Diswan nao toktok bilong Isaiah bihaen hem lukim wanfala vision wea Jehovah sidaon long throne bilong hem. Taem Isaiah gohed lukluk long datwan hem herem Jehovah sei olsem: “Hu nao bae mi sendem go, and hu nao bae go for iumi?” Jehovah laekem samwan for go and talemaot message bilong hem long pipol bilong hem wea no obey. Taem Isaiah sei: “Mi long hia! Sendem mi,” hem olsem hem sei, “Bae mi go and duim waka wea iu askem mi for duim.” Isaiah duim wanem hem sei hem bae duim. For winim 46 year Isaiah talemaot hao God bae panisim pipol bilong hem wea no obey, and bihaen, bae Hem tekem olketa kam bak long ples wea Hem laekem olketa for worshipim Hem.
11. (a) Why nao hem barava important for iumi duim wanem iumi sei iumi bae duim? (b) Storyim example bilong samfala wea no duim wanem olketa sei olketa bae duim.
11 Why nao Jehovah putim olketa example hia insaed long Bible? And why nao hem barava important for iumi duim wanem iumi sei iumi bae duim? Bible warnim iumi taem hem sei olketa wea min for “no duim wanem olketa promis for duim” olketa “fit for dae.” (Rom. 1:31, 32) Pharaoh wea rulim Egypt, King Zedekiah bilong Judea, and Ananias and Sapphira, no duim wanem olketa sei olketa bae duim, and from datwan olketa kasem nogud samting. Example bilong olketa hia hem olsem wanfala warning for iumi.—Ex. 9:27, 28, 34, 35; Ezek. 17:13-15, 19, 20; Acts 5:1-10.
12. Wanem nao bae helpem iumi for evritaem duim wanem iumi sei iumi bae duim?
12 From iumi stap “long olketa last day,” staka pipol wea stap raonem iumi “no faithful.” Olketa “luk olsem olketa worshipim God bat samting wea olketa duim showimaot olketa nating worshipim hem nomoa.” (2 Tim. 3:1-5) Iumi mas no fren witim kaen pipol olsem. Bat iumi laek for fren gud witim olketa wea traem best for duim wanem olketa sei olketa bae duim.—Heb. 10:24, 25.
PROMIS BILONG IU WEA IMPORTANT WINIM ENI NARA PROMIS
13. Wanem promis nao olketa disaepol bilong Jesus talem wea important winim eni nara promis?
13 Promis wea man talem taem hem dedicate long God hem important winim eni nara promis. Thrifala taem nao olketa wea laek disaepol bilong Jesus garem chance for sei olketa laek for duim wanem God laekem. (Matt. 16:24) Taem tufala elder story witim samwan wea laek anbaptaes pablisa olketa askem hem, “Waswe, iu barava laek for kamap wanfala Jehovah’s Witness?” Bihaen, taem datfala pablisa laek for baptaes, olketa elder story moa witim hem and askem hem, “Waswe, iu prea finis long Jehovah for dedicatem iuseleva long hem?” Then, long day wea pablisa hia bae baptaes, brata wea givim tok hem ask olsem, “Long sakrifaes bilong Jesus Christ, waswe, iu repent from olketa sin bilong iu and dedicatem iuseleva long Jehovah for duim wanem hem laekem?” So front long evriwan wea stap long datfala taem, datfala niu wan hem sei “Ia,” wea showimaot hem promis for worshipim God for olowe.
14. Wanem nao samfala kwestin wea hem gud for iumi ting raonem samfala taem?
14 Nomata iu just baptaes nomoa or iu worshipim God for staka year finis, hem gud for iu ting raonem olketa kwestin hia samfala taem: ‘Waswe, mi followim example bilong Jesus for evritaem duim wanem mi promisim long Jehovah? Waswe, mi gohed obeyim Jesus long wei for putim waka for preach and teachim pipol for kamap disaepol olsem main samting long laef bilong mi?’—Readim 2 Corinth 13:5.
15. Wanem nao samfala nara samting wea iumi mas faithful long hem?
15 For gohed duim wanem iumi promisim taem iumi dedicate long God, iumi mas faithful long samfala nara important samting tu. Olsem example: Waswe, iu marit? Sapos olsem, iu mas keepim promis bilong iu for lovem and lukaftarem marit partner bilong iu. Waswe, iu saenem wanfala bisnis kontrak or wanfala pepa for duim wanfala waka long organization bilong Jehovah? Sapos olsem, iu mas duim wanem iu promis for duim. Waswe, iu acceptim invitation for kaikai long haos bilong samwan wea no garem staka samting? Sapos olsem, iu mas go nomata sapos iu kasem nara invitation bihaen wea iu laekem tumas for acceptim. Or waswe, iu promis for duim return visit long samwan wea iu meetim long ministry? Sapos olsem, iu mas duim wanem iu promis for duim, and Jehovah bae blessim ministry bilong iu.—Readim Luke 16:10.
KASEM GUD SAMTING FROM HAE PRIEST AND KING BILONG IUMI
16. Wanem nao iumi shud duim sapos iumi no duim wanfala samting wea iumi promis for duim?
16 Bible sei from iumi no perfect, “iumi evriwan savve sin staka taem,” especially saed long toktok bilong iumi. (Jas. 3:2) Wanem nao iumi shud duim sapos iumi luksavve iumi no duim wanfala samting wea iumi promis for duim? Law wea God givim long Israel sei man wea no keepim promis from hem no tingting gud firstaem bifor hem talem datfala promis, hem savve kasem mercy. (Lev. 5:4-7, 11) Olketa Christian wea no duim wanem olketa sei olketa bae duim savve kasem forgiveness tu. Sapos iumi talemaot long Jehovah iumi no keepim wanfala promis wea iumi mekem, hem bae showimaot mercy and forgivim iumi bikos long sakrifaes bilong Hae Priest bilong iumi, Jesus Christ. (1 John 2:1, 2) Bat for gohed fren gud witim God iumi mas showimaot iumi barava repent. Olsem example, hem mas no kamap wei bilong iumi for no duim wanem iumi promisim. And iumi shud traem best for stretem eni problem wea kamaot from wei wea iumi no keepim wanfala promis. (Prov. 6:2, 3) Hem moabeta for iumi tingting gud firstaem bifor iumi mekem eni promis wea maet iumi no fit for keepim.—Readim Ecclesiastes 5:2.
17, 18. Evriwan wea traem best for duim wanem olketa sei olketa bae duim, bae kasem olketa wanem nambawan samting long future?
17 Evriwan wea worshipim Jehovah and traem best for duim wanem olketa sei olketa bae duim bae kasem nambawan samting long future. Olketa anointed Christian bae laef long heven and no savve dae moa, and bae olketa rul witim Christ long Kingdom bilong hem for wan thousand year. (Rev. 20:6) Staka million narawan bae laef long Paradaes long earth. Taem Kingdom bilong God rul ovarem earth, olketa hia bae kasem help for kamap perfect long body and long tingting.—Rev. 21:3-5.
18 Long end bilong datfala wan thousand year rul bilong Jesus, wanfala last test bae kamap. Olketa wea winim datfala test nomoa savve gohed stap long Paradaes, wea evriwan bae fit for trustim narawan. (Rev. 20:7-10) Evriwan wea laef bae duim wanem olketa sei olketa bae duim, and no duim wanem olketa sei olketa bae no duim. Evriwan bae barava followim example bilong Dadi bilong iumi long heven, Jehovah, “wea evritaem talem tru samting.”—Ps. 31:5.