Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • mwbr19 June pp. 1-8
  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk
  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk (2019)
  • Subheding
  • JUNE 3-9
  • JUNE 10-16
  • JUNE 17-23
  • JUNE 24-30
Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk (2019)
mwbr19 June pp. 1-8

Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—June

JUNE 3-9

GUD SAMTING FROM BIBLE | GALATIA 4-6

“Story Abaotem Hagar and Sarah Garem ‘Nara Mining Moa’”

(Galatia 4:24, 25) Olketa samting hia garem nara mining moa. Tufala woman hia piksarem tufala agreement. Wanfala agreement hem start kam long Maunt Siʹnai, and evriwan wea insaed long diswan olketa slave. Haʹgar nao hem piksarem disfala agreement. 25 Haʹgar piksarem Siʹnai tu, wanfala maunten long Arabia, and hem piksarem Jerusalem distaem, bikos hem and olketa pikinini bilong hem olketa slave.

it-1-E 1018 par. 2

Hagar

Aposol Paul storyim hao Hagar piksarem nation bilong Israel. Datfala nation stap anda long Jehovah and mas followim Law agreement wea start kam long Maunt Sinai. Disfala agreement nao mekem “olketa pikinini bilong hem olketa slave.” From olketa Israelite sin, datfala nation no savve followim evri samting wea Law agreement talem. Law hem no mekem olketa Israelite free bat from olketa sin olketa savve dae, dastawe olketa nao olketa slave. (Joh 8:34; Ro 8:1-3) Jerusalem wea stap long taem bilong Paul piksarem Hagar, bikos Jerusalem wea hem kapitol taon and ples for organizem nation bilong Israel, hem kamap slave witim olketa pikinini bilong hem. Olketa anointed Christian, olketa nao pikinini bilong “Jerusalem antap,” wea hem nao piksarem waef bilong God. Jerusalem antap hem olsem Sarah wea free and no enitaem hem slave. Bat olsem Isaac kasem persecution from Ishmael, olketa pikinini bilong “Jerusalem antap” wea kamap free from sin bikos long Son, olketa tu kasem persecution from olketa pikinini bilong Jerusalem wea slave. Nomata olsem, Abraham raosem Hagar and son bilong hem and datwan piksarem wei wea Jehovah rejectim nation bilong Israel.—Ga 4:21-31; lukim tu Joh 8:31-40.

(Galatia 4:26, 27) Bat Jerusalem antap hem free, and hem mami bilong iumi. 27 Olketa Holy Raeting talem finis: “Woman wea no savve garem pikinini and no kasem pain for bornem pikinini, iu savve singaot and hapi bikos woman wea no savve garem pikinini hem garem staka pikinini winim woman wea garem hasband.”

w14 10/15 10 par. 11

Garem Strongfala Faith Long Kingdom

11 Datfala promis wea Jehovah talem long Abraham hem kamap tru taem olketa Israelite, wea kam from laen bilong Abraham, go insaed long Promis Land. Nomata olsem, Bible sei staka nara gud samting bae kamaot from datfala agreement wea God mekem witim Abraham. (Gal. 4:22-25) Aposol Paul sei Jesus Christ nao main pikinini wea kam from laen bilong Abraham. Olketa anointed Christian, wea namba bilong olketa hem 144,000, olketa tu pikinini wea kam from laen bilong Abraham. (Gal. 3:16, 29; Rev. 5:9, 10; 14:1, 4) Bible sei datfala woman wea Genesis 3:15 storyim hem “Jerusalem antap,” wea hem nao olketa faithful angel long organization bilong Jehovah long heven. (Gal. 4:26, 31) Datfala agreement wea God mekem witim Abraham showimaot pikinini bilong datfala woman bae mekem olketa man kasem staka blessing.

(Galatia 4:28-31) Olketa brata, iumi olketa pikinini bilong datfala promis, olsem Isaac. 29 Long datfala taem, pikinini wea born kam olsem evri pikinini nomoa, hem spoelem pikinini wea born bikos long spirit bilong God. Sem samting hem happen long disfala taem tu. 30 Nomata olsem, wanem nao olketa Holy Raeting talem? Hem sei: “Raosem datfala woman wea slave and son bilong hem, bikos hard tumas for son bilong hem kasem samting from dadi wea son bilong woman wea free bae kasem.” 31 So olketa brata, iumi no pikinini bilong woman wea slave, bat iumi pikinini bilong woman wea free.

Faendem Gudfala Point

(Galatia 4:6) From iufala olketa son bilong God, hem sendem holy spirit wea hem givim long Son bilong hem for stap long heart bilong iumi. Datfala spirit hem mekem iumi singaot olsem: “Abba, Dadi!”

w09-E 4/1 13

Waswe, Iu Savve Finis?

Taem Jesus prea long Jehovah, why nao hem kolem hem “Abba, Dadi”?

Aramaic languis word ʼab·baʼʹ savve minim “Dadi” or “dadi bilong mi.” Hem stap thrifala taem long Bible, and each taem hem part bilong wanfala prea wea man talem taem hem story go long Dadi long heven, Jehovah. Wanem nao disfala word showimaot?

The International Standard Bible Encyclopedia sei olsem: “Long taem bilong Jesus, olketa pikinini savve kolem dadi bilong olketa ʼabbāʼ and taem olketa iusim disfala word, datwan showimaot olketa lovem and respectim dadi bilong olketa.” Hem klos wei for story long dadi and hem wanfala long olketa first word wea pikinini savve talem. Jesus iusim disfala word taem hem prea strong long Dadi bilong hem. Long garden long Gethsemane, no longtaem bifor hem dae, Jesus prea long Jehovah and talem datfala toktok “Abba, Dadi.”—Mark 14:36.

The International Standard Bible Encyclopedia sei tu: “Wei for story long God and iusim word ʼabbāʼ hem no really stap long olketa buk bilong olketa Jew long taem wea Greece and Rome rul. Maet hem bikos pipol long datfala taem tingse man no showimaot respect sapos hem story long God olsem.” Bat “wei wea Jesus . . . iusim disfala word taem hem prea showimaot hem barava lovem and fren gud witim God.” Nara tufala ples long Bible wea datfala word “Abba” kamap long hem, hem long olketa leta wea aposol Paul raetem, and datwan showimaot olketa Christian long first century tu talem datfala word taem olketa prea long God.—Rome 8:15; Galatia 4:6.

(Galatia 6:17) Start long distaem, no eniwan mas mek trabol long mi, bikos mi garem olketa mark long body bilong mi wea showimaot mi wanfala wakaman bilong Jesus.

w10-E 11/1 15

Waswe, Iu Savve Finis?

Wanem nao aposol Paul minim taem hem sei hem “garem olketa mark long body wea showimaot [hem] wanfala wakaman bilong Jesus”?—Galatia 6:17.

▪ Maet samting wea Paul talem hem savve minim olketa difren samting long pipol long first century. Olsem example, long bifor, olketa savve iusim barava hot pis iron for putim mark long body bilong olketa prisoner wea olketa holem long taem bilong war, long olketa wea steal from olketa temple, and long olketa slave wea ranawe. Pipol savve ting daonem man wea garem kaen mark olsem.

Bat no evri mark garem nogud mining. Staka pipol long taem bifor garem olketa mark long body for showim olketa kam from wanfala tribe or religion. Olsem example, datfala Theological Dictionary of the New Testament sei “olketa bilong Syria dedicatem olketa seleva long olketa god Hadad and Atargatis long wei for putim mark long hand or long nek. . . Pipol savve putim mark wea sheip olsem ivy leaf long olketa wea worshipim datfala god Dionysus.”

Plande pipol distaem tingse Paul hem story abaotem olketa mark wea hem kasem long body bikos olketa man whipim hem nogud taem hem duim missionary waka bilong hem. (2 Corinth 11:23-27) Bat maet Paul hem no storyim olketa really mark long body bilong hem bat maet hem just wanfala toktok nomoa for showimaot hem wanfala Christian.

JUNE 10-16

GUD SAMTING FROM BIBLE | EPHESUS 1-3

“Jehovah Iusim Organization for Mekem Plan Bilong Hem Kamap Tru”

(Ephesus 1:8, 9) Hem barava kaen tumas long iumi and hem givim iumi wisdom and savve, 9 taem hem mekem iumi savve long holy secret abaotem plan bilong hem. Datfala holy secret hem join witim samting wea hem laek for duim bikos plan bilong hem nao

it-2-E 837 par. 4

Holy Secret

Kingdom wea Christ Rulim. Long olketa leta wea Paul raetem, hem storyim klia wanem nao disfala holy secret abaotem Christ. Long Ephesus 1:9-11, Paul storyim hao God mekem olketa Christian savve long “holy secret” abaotem plan bilong hem and hem sei: “Datfala holy secret hem join witim samting wea hem laek for duim bikos plan bilong hem nao for garem wanfala wei for organizem olketa samting, and diswan bae happen long end bilong taem wea hem markem, mekem hem savve hipimap moa evri samting long heven and evri samting long earth for stap anda long Christ. Mifala wan mind witim hem and God markem mifala for kasem samting wea hem promisim long mifala. Hem chusim mifala long firstaem fitim plan bilong hem bikos hem duim evri samting wea hem disaedem fitim wanem hem laekem.” Disfala “holy secret” hem abaotem wanfala gavman, wea hem nao Kingdom bilong God wea Christ rulim. “Evri samting long heven” wea Paul story abaotem hem olketa wea garem hope for rul witim Christ long heven. “Evri samting long earth” hem minim pipol wea bae stap long earth taem disfala Kingdom hem rulim earth. Jesus storyim long olketa disaepol hao disfala holy secret hem abaotem Kingdom taem hem sei long olketa: “Iufala minim datfala holy secret abaotem Kingdom bilong God.”—Mr 4:11.

(Ephesus 1:10) for garem wanfala wei for organizem olketa samting, and diswan bae happen long end bilong taem wea hem markem, mekem hem savve hipimap moa evri samting long heven and evri samting long earth for stap anda long Christ.

w12 7/15 27-28 par. 3-4

Jehovah Hipimap Famili Bilong Hem

3 Moses sei olsem long olketa Israelite: “God bilong iumi Jehovah, hem wanfala Jehovah.” (Deut. 6:4) Evri samting wea Jehovah duim join witim plan bilong hem. Long taem wea God markem, hem start for “organizem olketa samting” for redyim olketa long heven and long earth for kamap wanfala famili wea garem wan mind. (Readim Ephesus 1:8-10.) Jehovah duim tufala samting for organizem diswan. First samting wea God duim nao, hem start for hipimap olketa anointed Christian for laef long heven, wea olketa bae gohed for waka anda long Jesus Christ wea hem Hed bilong olketa. Diswan hem start long Pentecost 33 C.E., taem Jehovah anointim olketa Christian wea bae rul witim Christ long heven. (Acts 2:1-4) Long tingting bilong God, olketa anointed wan hia raeteous and fit for kasem laef bikos long ransom sakrifaes bilong Christ. Olketa luksavve olketa nao “olketa pikinini bilong God,” wea hem adoptim.—Rome 3:23, 24; 5:1; 8:15-17.

4 Mek-tu samting wea God duim nao, hem hipimap olketa wea bae stap long Paradaes long earth anda long Kingdom bilong Messiah. Olketa first wan wea bae stap long Paradaes nao hem datfala “big crowd.” (Rev. 7:9, 13-17; 21:1-5) Then taem Christ hem rul for wan thousand year, plande billion pipol bae laef bak for stap long earth witim datfala big crowd. (Rev. 20:12, 13) Long datfala taem bae iumi garem staka chance for showimaot iumi wan mind witim olketa narawan! Long end bilong datfala wan thousand year, “evri samting long earth,” wea hem nao datfala big crowd witim olketa wea laef bak, bae kasem wanfala last test. Then evriwan wea winim datfala test bae kamap olketa “pikinini bilong God” long disfala earth.—Rome 8:21; Rev. 20:7, 8.

Faendem Gudfala Point

(Ephesus 3:13) So nomata mi kasem olketa hard taem from mi helpem iufala, iufala no givap, bikos diswan bae mekem iufala kasem praise.

w13 2/15 28 par. 15

No Letem Eni Samting Stopem Iu for Kasem Glory

15 Wanem nao iumi savve duim for helpem olketa narawan kasem glory from God? Iumi savve helpem olketa taem iumi no givap. Paul hem sei long olketa long Ephesus: “Nomata mi kasem olketa hard taem from mi helpem iufala, iufala no givap, bikos diswan bae mekem iufala kasem praise.” (Eph. 3:13) Why nao Paul sei olketa hard taem wea hem kasem hem mekem olketa long Ephesus for kasem praise? Taem Paul gohed helpem olketa brata nomata hem kasem olketa hard taem, datwan mekem olketa luksavve wei for worshipim God hem shud first samting long laef bilong wanfala Christian. Sapos Paul givap taem hem safa, maet olketa brata tingse wei for fren witim Jehovah, wei for duim ministry, and hope bilong olketa, hem no important tumas. Wei wea Paul no givap showim olketa brata hem bigfala privilege for kamap disaepol bilong Christ, nomata wanem hard samting kasem olketa.

(Ephesus 3:19) and for savve long love bilong Christ, wea datwan hem winim savve, mekem iufala kasem from God evri fasin and wei bilong hem.

cl 299 par. 21

“For Savve Long Love Bilong Christ”

21 Greek word wea olketa transleitim “for savve” hem minim for savve “thru long wanem nao kasem iumi.” Taem iumi showimaot love long wei wea Jesus duim—willing for givim iumiseleva evribit for nara pipol, showimaot fasin for kea saed long need bilong olketa, forgivim olketa from heart—then iumi fit for really minim olketa feeling bilong hem. Long wei olsem, thru long living wea iumi followim bae iumi “savve long love bilong Christ wea barava winim savve.” And iumi mas nating forgetim hao taem iumi kamap olsem Christ long wei wea moa big, bae iumi kam moa klos long datwan wea Jesus followim long perfect wei, hem nao loving God bilong iumi, Jehovah.

JUNE 17-23

GUD SAMTING FROM BIBLE | EPHESUS 4-6

“Werem Evri Samting for Faet wea God Givim”

(Ephesus 6:11-13) Werem evri samting for faet wea God givim mekem iufala savve againstim olketa kleva trik bilong Devil. 12 Diswan hem bikos iumi insaed wanfala faet wea iumi no faetem olketa man bat iumi faetem olketa gavman, olketa leader, and olketa ruler bilong disfala world wea hem dark, wea hem nao bigfala sekson bilong olketa demon wea stap long heven. 13 So iufala mas werem evri samting for faet wea God givim, mekem iufala fit for againstim enemy hia long datfala nogud taem, and for iufala savve faet strong from iufala barava duim olketa samting hia.

w18.05 27 par. 1

Olketa Young Wan, Strong for Againstim Devil

APOSOL Paul sei olketa Christian olketa olsem soldia wea join long wanfala faet. Iumi no insaed wanfala really faet, bat iumi insaed spiritual faet. Nomata olsem, iumi faetem olketa really enemy. Satan and olketa demon bilong hem faet for staka thousand year so olketa savve tumas hao for faet. Maet hem luk olsem hem hard for man winim datfala faet, especially olketa young wan. Waswe, olketa fit for winim olketa strongfala enemy hia? Yes, olketa young wan savve win and olketa gohed for win distaem. Hao nao olsem? Bikos olketa “gohed kasem strong from Lord.” Bat olketa duim nara samting tu. Olketa mas “werem evri samting for faet wea God givim,” olsem olketa soldia wea savve tumas for faet.—Readim Ephesus 6:10-12.

(Ephesus 6:14, 15) So faet strong taem iufala werem truth olsem wanfala belt raonem bele bilong iufala. Werem tu datfala samting for kavarem chest bilong iufala wea hem nao wei for raeteous. 15 Werem olsem sandol nao, wei wea iufala redi for talemaot gud nius abaotem peace.

w18.05 28-29 par. 4, 7, 10

Olketa Young Wan, Strong for Againstim Devil

4 Olsem datfala belt, truth wea iumi lanem from Bible protectim iumi from olketa false teaching wea savve spoelem iumi. (John 8:31, 32; 1 John 4:1) And taem iumi lane for lovem truth from Bible hem bae isi for iumi karem datfala “samting for kavarem chest,” wea datwan minim for followim olketa standard bilong God. (Sams 111:7, 8; 1 John 5:3) And tu, taem iumi minim gud olketa tru samting insaed Bible iumi bae no fraet and redi for ansarem eniwan wea tok againstim wanem Bible teachim.—1 Pet. 3:15.

7 Datfala tokpiksa barava fitim olketa raeteous standard bilong Jehovah wea savve protectim tokpiksa heart bilong iumi. (Provebs 4:23) Olsem wanfala soldia wea no laek for changem datfala iron for kavarem chest witim nara samting wea no strong, iumi tu no laek for changem olketa standard bilong Jehovah witim samting wea iumiseleva tingse hem stret. Savve wea iumiseleva garem no fit for protectim iumi. (Provebs 3:5, 6) Dastawe, iumi mas evritaem chekim sapos datfala “samting for kavarem chest” hem stap for protectim heart bilong iumi.

10 Long sem wei wea sandol helpem olketa soldia bilong Rome for faet, sandol wea olketa Christian werem helpem olketa for talemaot message bilong peace. (Aesaea 52:7; Rome 10:15) Nomata olsem, man mas no fraet for story taem chance kamap. Roberto, wea hem 20 year, hem sei: “Mi fraet for preach long olketa wea sem age witim mi. Ating from mi shame. Taem mi ting go bak, mi no savve why nomoa mi shame. Distaem mi hapi for preach long olketa skulfren bilong mi.”

(Ephesus 6:16, 17) Nomata wanem hem happen, holem datfala big shield wea hem nao faith. Iufala savve iusim diswan for blokem olketa arrow bilong Satan wea laet long fire. 17 Werem helmet, wea hem nao wei for sev, and holem tu sword bilong spirit, wea hem nao toktok bilong God.

w18.05 29-31 par. 13, 16, 20

Olketa Young Wan, Strong for Againstim Devil

13 Samfala arrow bilong Satan wea garem fire, wea maet hem sutim long iu, hem nao olketa laea toktok abaotem Jehovah, olsem wei for tingse Jehovah no lovem iu and no eniwan tingim iu. Ida, wea 19 year, hem stragol witim feeling for tingse hem iusles. Hem sei: “Staka taem mi feel olsem Jehovah no klos witim mi and hem no laek for fren witim mi.” Hao nao hem deal witim datwan? Ida sei: “Olketa meeting barava strongim faith bilong mi. Mi savve go long meeting, bat no savve koment bikos mi tingse no eniwan laek for herem wanem mi bae talem. Bat distaem, mi savve prepare for olketa meeting and trae for ansa tu-thri taem. Hem no isi, bat mi feel gud taem mi duim datwan. And olketa brata and sista barava encouragem mi. Evritaem, bihaen mi kam bak from olketa meeting, mi luksavve Jehovah lovem mi.”

16 Long sem wei wea helmet protectim brain bilong soldia, “helmet, wea hem nao hope wea iumi garem for sev,” hem protectim mind and tingting bilong iumi. (1 Thess. 5:8; Provebs 3:21) Hope helpem iumi for tingim olketa promis bilong God and for garem stretfala tingting abaotem olketa problem. (Sams 27:1, 14; Acts 24:15) Bat sapos iumi laekem “helmet” bilong iumi for protectim iumi, iumi mas werem long hed, no karem long hand.

20 Paul sei Bible hem olsem sword wea Jehovah givim iumi. Bat iumi mas lane hao for iusim gud datwan for defendim wanem iumi bilivim or for changem tingting bilong iumi. (2 Cor. 10:4, 5; 2 Tim. 2:15) Hao nao iu savve kamap gud long datwan? Sebastian, wea 21 year, hem sei: “Mi raetem daon wanfala verse long evri chapter taem mi duim Bible reading. Mi mekem wanfala list long olketa favorite verse bilong mi. Taem mi duim olsem mi minim gud tingting bilong Jehovah.” Daniel, wea iumi storyim finis, hem sei: “Taem mi duim Bible reading mi chusim samfala verse wea mi tingse hem bae helpem olketa pipol wea mi meetim long ministry. Mi faendem pipol barava interest taem olketa lukim wei wea iu barava tinghae long Bible and iu laek for helpem olketa.”

Faendem Gudfala Point

(Ephesus 4:30) No mekem holy spirit bilong God feel sorre tu. Hem iusim datwan for putim mark long iufala go kasem datfala day wea iufala bae kamap free, from Christ hem givim laef bilong hem for sevem pipol.

it-1-E 1128 par. 3

Holy

Holy spirit. Jehovah nao kontrolem datfala paoa, or spirit and hem iusim datwan for duim wanem hem laekem. Datfala paoa hem klin and holy, and God iusim datwan for duim gud samting. Dastawe Bible kolem paoa hia “holy spirit.” (Sams 51:11; Lu 11:13; Ro 1:4; Eph 1:13) Holy spirit savve helpem man for holy or duim samting wea klin. Wei for duim eni rong samting bae “mekem holy spirit bilong God feel sorre.” (Eph 4:30) Jehovah iusim holy spirit for duim wanem hem laekem. Sapos samwan hem duim samting wea againstim wei wea Jehovah iusim holy spirit, diswan savve mekem Jehovah sorre, bikos paoa hia hem kam from Jehovah. Wei for gohed duim rong samting savve “blokem waka bilong holy spirit.” (1Th 5:19) Man wea gohed duim sin savve mekem holy spirit bilong God “fo sore,” and diswan savve mekem hem kamap enemy bilong God. (Aesaea 63:10) Man wea mekem holy spirit for feel sorre maet tok againstim holy spirit tu, and sapos hem sin olsem, Jesus Christ sei God bae no savve forgivim hem long disfala world or long niu world wea bae kam.—Mt 12:31, 32; Mr 3:28-30.

(Ephesus 5:5) Samting wea iufala lukim and wea iufala barava minim tu, hem olsem: Man wea durong or wea no klin or wea greedy, wea datwan olsem wei for worshipim idol, bae no kasem Kingdom bilong Christ and bilong God.

it-1-E 1006 par. 2

Greedy

Showaot Long Wanem Man Duim. Samting wea man duim bae showimaot hem greedy and hem bae showimaot rong samting wea hem laekem. James sei sapos feeling for laekem samting wea no stret hem kamap strong tumas, hem mekem man for duim sin. (Jas 1:14, 15) So samting wea man duim nao savve showimaot sapos hem greedy. Aposol Paul sei wei for greedy hem olsem wei for worshipim idol. (Eph 5:5) Man wea greedy hem laekem tumas samting and datwan kamap olsem god bilong hem, and datwan moa important long hem winim wei for worshipim God.—Ro 1:24, 25.

JUNE 24-30

GUD SAMTING FROM BIBLE | PHILIPPI 1-4

“No Wari Abaotem Eni Samting”

(Philippi 4:6) Iufala mas no wari abaotem eni samting bat long eni samting wea iufala needim, askem God for datwan long wei for prea long hem witim wei for barava askem help bilong hem and for talem thankiu tu.

w17.08 10-11 par. 10

‘Peace Bilong God Hem Winim Wanem Man Savve Minim’

10 Wanem nao savve helpem iumi for “no wari abaotem eni samting” and gohed garem “peace bilong God”? Toktok wea Paul talem for olketa long Philippi hem showimaot taem iumi wari, prea nao savve helpem iumi. So taem iumi wari, storyim olketa samting wea iumi wari abaotem long Jehovah. (Readim 1 Peter 5:6, 7.) Taem iu prea long Jehovah, iu mas barava sure hem bae lukaftarem iu. Evritaem thankiu long hem for evri blessing wea iu kasem. And no forget, “samting wea God savve duim hem barava winim nao wanem iumi askem or tingim.”—Eph. 3:20.

(Philippi 4:7) Taem iufala duim olsem, peace bilong God wea winim nao wanem man savve minim bae gaedem heart and tingting bilong iufala bikos long Christ Jesus.

w17.08 10 par. 7

‘Peace Bilong God Hem Winim Wanem Man Savve Minim’

7 Taem olketa brata long Philippi readim leta wea Paul raetem for olketa, wanem nao olketa tingim? Staka long olketa maet tingim samting wea happen long Paul and Silas, and samting wea Jehovah duim wea tufala no expectim. Wanem nao Paul laek teachim long olketa? Hem nao for olketa mas no wari. Olketa mas prea, and then olketa bae kasem “peace bilong God wea winim nao wanem man savve minim.” Wanem nao datfala toktok hem minim? Samfala Bible transleitim olsem, hem “winim samting wea man tingim” or “winim wanem man hem planim.” So wanem Paul minim hem showimaot datfala “peace bilong God” hem barava gud winim eni samting wea iumi savve tingim. Samfala taem iumi no savve wanem for duim for stretem wanfala problem, bat Jehovah hem savve long wanem for duim. And hem savve duim samting wea iumi no expectim.—Readim 2 Peter 2:9.

w17.08 12 par. 16

‘Peace Bilong God Hem Winim Wanem Man Savve Minim’

16 Long wanem wei nao “peace bilong God wea winim nao wanem man savve minim” savve helpem iumi? Bible sei hem bae “gaedem” heart and tingting bilong iumi. (Phil. 4:7) Long Greek languis, toktok wea iumi transleitim “gaedem,” hem toktok wea olketa army savve iusim for minim wanfala grup bilong olketa soldia wea duim waka for protectim wanfala taon. Pipol wea stap long Philippi garem olketa soldia olsem wea gaedem taon bilong olketa. From olketa savve taon bilong olketa hem sef, olketa savve sleep gud long naet. Long sem wei, taem iumi garem “peace bilong God,” heart and mind bilong iumi bae no warim eni samting. Iumi savve Jehovah tingim iumi and hem laekem iumi for kasem gud samting. (1 Pet. 5:10) And datwan savve protectim iumi for no wari tumas or feel wikdaon.

Faendem Gudfala Point

(Philippi 2:17) Sakrifaes bilong iufala nao hem ministry wea iufala duim bikos long faith bilong iufala. Bat nomata sapos mi mas olsem wanfala drink offering wea kapsaet long sakrifaes bilong iufala, mi hapi nomoa and mi hapi tugeta witim iufala.

it-2-E 528 par. 5

Olketa Offering

Olketa drink offering. Olketa Israelite savve givim olketa drink offering witim olketa nara offering, especially taem olketa go stap long Promis Land. (Nambas 15:2, 5, 8-10) Disfala drink offering hem wine and olketa kapsaetem datwan antap long altar. (Nambas 28:7, 14; comparem Eksodas 30:9; Nambas 15:10.) Aposol Paul raet olsem long olketa Christian long Philippi: “Sakrifaes bilong iufala nao hem ministry wea iufala duim bikos long faith bilong iufala. Bat nomata sapos mi mas olsem wanfala drink offering wea kapsaet long sakrifaes bilong iufala, mi hapi nomoa.” Long hia Paul storyim wanfala drink offering for showimaot hem willing for waka hard for helpem olketa nara Christian. (Php 2:17) Just bifor hem dae, hem raet olsem long Timothy: “Mi olsem wanfala drink offering wea olketa kapsaetem antap long altar, and taem bilong mi for dae hem klosap nao.”—2Ti 4:6.

(Philippi 3:11) for lukim sapos mi savve laef bak witim olketa first wan for laef bak.

w07 1/1 28 par. 5

“Firstfala Resurrection” Hem Gohed Distaem!

5 Mek-tu samting, olketa anointed wan bilong “Israel bilong God” mas kasem glory witim Lord Jesus Christ long heven wea olketa bae “stap olowe witim Lord.” (Galatians 6:16; 1 Thessalonians 4:17) Bible kolem datwan “firstfala resurrection.” (Philippians 3:10, 11; Revelation 20:6) Bihaen evriwan long datfala grup resurrect finis, then, hem taem nao for plande million pipol resurrect long earth witim chance for kasem laef olowe insaed Paradaes. So nomata iumi garem hope for go long heven or stap long earth, iumi barava interest for savve abaotem “firstfala resurrection.” Wanem kaen resurrection nao datwan? Wanem taem nao hem kamap?

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem