Sev, No From Samting Iumi Duim, Bat From Kaeness wea Iumi No Fit for Kasem
“Samting wea sevem iufala nao hem faith . . . Hem no from samting wea iufala duim, nogud eni man tingse hem garem reason for tok praod.”—EPHESIANS 2:8, 9.
1. Long wanem wei nao olketa Christian difren from nara pipol saed long samting olketa seleva duim, and why olsem?
STAKA pipol distaem barava praod saed long samting wea olketa seleva duim, and olketa savve laek for tok praod abaotem datwan. Olketa Christian no olsem. Olketa stap klia from wei for mekhae long samting olketa seleva duim, nomata sapos hem join witim samting olketa duim for tru worship. Olketa hapi long waka wea pipol bilong Jehovah duim, bat olketa no mekhae long samting wea olketa seleva duim for sapotim datwan. Olketa luksavve hao insaed service bilong Jehovah, stretfala tingting wea muvim man for duim disfala waka hem moa important winim waka wea man wanwan duim. Man no kasem present bilong laef olowe from samting wea hem duim, bat hem bae kasem from hem garem faith and from kaeness bilong God wea iumi no fit for kasem.—Luke 17:10; John 3:16.
2, 3. Paul tok praod saed long wanem and why nao olsem?
2 Aposol Paul barava luksavve long diswan. Bihaen hem prea thrifala taem for askem Jehovah aotem datfala “nila long body” bilong hem, Jehovah sei long hem: “Kaeness bilong mi wea man no fit for kasem hem inaf for iu: bikos paoa bilong mi kamap perfect long man wea wik.” Long hambol wei Paul acceptim samting wea Jehovah talem. Paul hem sei: “Dastawe, mi bae hapi tumas for tok praod abaotem olketa wik point bilong mi, mekem paoa bilong Christ savve stap olsem wanfala tent ovarem mi.” Iumi tu shud want for garem sem hambol tingting olsem Paul.—2 Corinthians 12:7-9.
3 Nomata Paul barava win for duim staka Christian waka, hem luksavve evri samting wea hem duim hem no from savve bilong hemseleva. Hem hambol and tok olsem: “Long mi, wea lalas man long evri holy wan, hem givim disfala kaeness wea man no fit for kasem, mekem mi talemaot long olketa nation disfala gud nius abaotem olketa richfala samting bilong Christ wea staka fogud and hard for man minim.” (Ephesians 3:8) Toktok bilong Paul showimaot hem no garem praod tingting and hem no tingse hemseleva raeteous. “God hem againstim praod pipol, bat hem showimaot kaeness wea man no fit for kasem long olketa hambol wan.” (James 4:6; 1 Peter 5:5) Waswe, iumi followim example bilong Paul and hambol for ting long iumiseleva olsem lalas wan midolwan olketa brata bilong iumi?
“Tingim Narafala Pipol Olsem Hae Winim Iufala”
4. Samfala taem, why nao hem hard for iumi tingim olketa narawan olsem hae winim iumi?
4 Aposol Paul givim disfala kaonsel long olketa Christian: “No duim eni samting from iufala laek winim narawan or from iufala tinghae long seleva, bat witim hambol tingting, tingim narafala pipol olsem hae winim iufala.” (Philippians 2:3) Maet hem hard for iumi duim diswan, especially sapos iumi garem olketa bigfala responsibility. From tingting bilong world for laek win hem kamap big tumas distaem, hem savve affectim iumi and mekem hem hard for iumi hambol. Maet taem iumi pikinini, iumi lane for winim olketa brata and sista bilong iumi or winim olketa skulfren. Maet long skul olketa encouragem iumi for trae hard for kamap best wan long sports or best student. Hem tru, man fit for kasem praise from wei for laek duim best bilong hem. Nomata olsem, olketa Christian no duim diswan for mekem pipol tinghae long olketa, bat hem from olketa laek for duim samting long gudfala wei and helpem narawan. Bat, wei for trae hard for kamap best wan for mekem pipol praisem iumi hem danger samting. Why nao olsem?
5. Sapos man no kontrolem kaen tingting for winim narawan, diswan savve lead go long wanem?
5 Sapos man no kontrolem diskaen tingting for laek win and tingse hem best wan, bae diswan mekem hem bighed and garem fasin for no showimaot respect. Hem maet kamap jealous long savve and privilege bilong olketa narawan. Proverbs 28:22 sei: “Man wea jealous bae aftarem olketa richfala samting, bat hem no luksavve hao hem bae kamap poor.” Witim praod tingting hem maet trae hard for kasem olketa position wea no fitim hem for kasem. From hem laek for tingse samting hem duim hem stret, maet hem start for komplen and tok daonem olketa narawan. Olketa fasin olsem hem no fitim wanfala Christian. (James 3:14-16) Diswan hem danger from kaen tingting olsem savve mekem man ova tumas for tingim seleva.
6. Wanem warning nao Bible talem abaotem fasin for winim narawan?
6 Dastawe, Bible hem sei olsem long olketa Christian: “Iumi mas no tinghae long seleva, no trae for winim narawan, no jealous long each other.” (Galatians 5:26) Aposol John storyim wanfala Christian brata wea luk olsem hem foldaon long kaen tingting olsem. John hem sei: “Mi raetem samfala toktok for kongregeson, bat Diotrephes, wea hem laek for apim hemseleva winim olketa narawan evritaem, hem nating respectim eni samting wea mifala talem. Dastawe, sapos mi kam, bae mi talemaot olketa samting wea hem duim, olsem wei wea hem komplen, and tok nogud abaotem mifala.” Hem sorre samting tumas taem wanfala Christian duim datwan!—3 John 9, 10.
7. Wanfala Christian bae laek for stap klia long wanem samting saed long wei for winim olketa narawan long waka?
7 Tru nao, hard for wanfala Christian stap klia evribit from wei for winim narawan. Olsem example, taem wanfala Christian waka for selen maet hem need for winim olketa nara bisnis wea duim sem waka. Nomata olsem, datfala Christian bae ranem bisnis bilong hem long wei wea showimaot respect, love, and fasin for tingim narawan. Bae hem no duim eni samting wea againstim law or wea no fitim wanfala Christian. Hem bae no laekem pipol for ting long hem olsem man wea bae willing for duim eni samting for win nomata datwan spoelem narawan. Bae hem no ting long wei for win olsem important winim eni nara samting long laef. Disfala fasin hem important for Christian showimaot long bisnis, so hem masbi moa important for iumi showimaot saed long worship!
‘No Markem Iuseleva Witim Narafala Man’
8, 9. (a) Why nao olketa Christian elder no need for trae winim each other? (b) Why nao 1 Peter 4:10 hem fitim evri servant bilong God?
8 Tingting wea olketa Christian shud garem abaotem worship, hem showaot klia long disfala toktok wea kam from God: “Hem gud for evri man lukluk gud long waka bilong hemseleva, and then hem bae garem reason for hapi long samting wea hemseleva duim, and no long wei for markem hemseleva witim narafala man.” (Galatians 6:4) From olketa elder long kongregeson luksavve no eniwan long olketa laek for winim narawan, olketa garem wan mind and waka gud tugeta olsem wanfala body of elders. Olketa hapi long waka wea each wan fit for duim for lukaftarem kongregeson. Diswan stopem diskaen nogud wei for laek winim narawan, and hem showimaot nambawan example for kongregeson saed long wei for wan mind.
9 Samfala elder wea moa olo or wea garem moa savve maet savve tumas hao for duim samfala waka, or maet olketa barava garem fasin for luksavve. From diswan, olketa elder garem olketa difren responsibility insaed organization bilong Jehovah. Winim wei for markem each other witim narawan, olketa tingim disfala kaonsel: “Iufala iusim savve wea iufala each wan kasem for servem olketa narawan olsem olketa gudfala servant bilong kaeness bilong God wea man no fit for kasem wea showaot long difren kaen wei.” (1 Peter 4:10) For tok stret, disfala scripture hem for evri servant bilong Jehovah, from iumi evriwan kasem datfala present bilong stretfala savve and iumi evriwan garem privilege for share insaed Christian ministry.
10. Wanem nao bae mekem Jehovah acceptim holy service bilong iumi?
10 Jehovah bae hapi long holy service bilong iumi only sapos iumi duim diswan from iumi lovem and laek worshipim hem, no from iumi laek apim iumiseleva. Dastawe hem important for garem balance tingting abaotem waka wea iumi duim for sapotim trufala worship. No eniwan long iumi savve luksavve wanem nao muvim narawan for duim samting, Jehovah nomoa savve “lukluk gud long evri heart.” (Proverbs 24:12; 1 Samuel 16:7) Dastawe, hem gud for iumi askem iumiseleva samfala taem, ‘Wanem nao muvim mi for duim service for Jehovah?’ —Psalm 24:3, 4; Matthew 5:8.
Stretfala Wei for Ting Long Service Bilong Iumi for Jehovah
11. Olketa wanem kwestin saed long waka wea iumi duim long ministry nao hem fitim for man ting raonem?
11 From samting wea muvim iumi nao main samting wea mekem Jehovah acceptim iumi, hao nao iumi shud ting long service bilong iumi for Jehovah? Sapos stretfala tingting nao muvim iumi for duim ministry, waswe, hem important for iumi givim report for showimaot wanem and haomas samting nao iumi duim? Hem fitim nomoa for man askem olketa kwestin olsem bikos iumi no laek for mekem namba kamap moa important winim service for Jehovah, and iumi no laekem wei for garem gud report for kamap main important samting taem iumi duim Christian waka.
12, 13. (a) Wanem nao olketa reason why iumi mas reportim field service bilong iumi? (b) Why nao iumi fit for hapi taem iumi lukim report bilong preaching waka evriwea long world?
12 Lukim samting wea datfala buk Organize for Duim Ministry Bilong Yumi hem talem: ‘Olketa follower bilong Jesus Christ bifor olketa interest long report hao preaching waka hem muv ahed. (Mark 6:30) Bible buk bilong Acts hem talem iumi hao 120 pipol stap taem holy spirit fastaem kasem olketa disaepol long Pentecost. Kwiktaem nomoa namba bilong olketa disaepol grow kasem 3,000 then go kasem 5,000. (Acts 1:15; 2:5-11, 41, 47; 4:4; 6:7) Nius bilong olketa report hia encouragem and mekem olketa disaepol hapi!’ Dastawe, Olketa Jehovah’s Witness distaem tu trae hard for garem olketa stretfala record bilong waka wea gohed evriwea long world wea fulfillim disfala toktok bilong Jesus: “Olketa bae talemaot disfala gud nius bilong kingdom evriwea long earth for givim witness long evri nation; and then end bae kam.” (Matthew 24:14) Olketa report olsem showimaot klia wanem nao iumi duim long full world. Olketa report savve showimaot samting wea iumi needim for helpem iumi, and tu, wanem kaen literature and haomas literature nao iumi needim for mekem preaching waka muv ahed.
13 Dastawe, wei for givim report for preaching waka hem mekem iumi fit for duim disfala assignment for preachim gud nius bilong Kingdom long wei wea moabeta. Tru nao, taem iumi herem report abaotem waka bilong olketa brata bilong iumi long olketa nara kantri, iumi kasem bigfala encouragement! Nius abaotem wei wea waka bilong Jehovah hem grow and kasem evri ples long earth hem mekem iumi barava hapi. Hem muvim iumi for duim moa samting, and hem mekem iumi kasem blessing bilong Jehovah. And iumi barava feel satisfae taem iumi savve hao report bilong iumi wanwan hem part long datfala report bilong waka evriwea long world! Nomata report bilong iumi hem smol nomoa taem iumi markem witim total long report bilong waka evriwea long world, Jehovah hem tinghae long datwan. (Mark 12:42, 43) Remember, sapos iu no putim report bilong iu, disfala total namba bae no stret.
14. Wanem nao samfala nara samting wea part long worship bilong iumi for Jehovah?
14 Hem tru, staka samting wea evri Witness duim for fulfillim responsibility bilong olketa long Jehovah hem no stap long report bilong olketa. Olsem example, report no showimaot taem wea man iusim for study seleva long Bible, attendim and tekpart long olketa Christian meeting, waka long kongregeson, helpem olketa brata wea garem need, wei for givim selen for Kingdom waka raonem world, and kaen samting olsem. So nomata field service report hem important from hem helpem iumi for strong for duim preaching waka and mekem iumi no isisi nomoa, iumi mas garem balance tingting. Iumi mas no ting long report bilong iumi olsem wanfala permit wea bae mekem iumi fit for kasem laef olowe.
“Strong for Olketa Gudfala Waka”
15. Nomata Christian waka bilong iumi no savve sevem iumi, why nao hem important for iumi duim?
15 So iumi lukim klia hao nomata samting wea iumi duim long service hem no savve sevem iumi, olketa samting hia important. Dastawe, Bible kolem olketa Christian “wanfala pipol for hemseleva, wea strong for olketa gudfala waka,” and tu, olketa kasem encouragement for “tingim and muvim each other for showimaot love and gudfala waka.” (Titus 2:14; Hebrews 10:24) James strongim disfala point taem hem sei: “Olsem body wea no garem spirit hem dae, faith wea no muvim man for duim samting hem dae tu.”—James 2:26.
16. Wanem nao moa important winim samting iumi duim, bat wanem nao iumi mas keakea long hem?
16 Nomata datfala service hem important, samting wea muvim iumi for duim datfala service hem nao moa important. Dastawe hem wise for iumi samfala taem chekim gud iumiseleva for luksavve wanem nao muvim iumi for duim service bilong iumi. From no eniwan long iumi really savve wanem nao muvim narawan for duim samting, iumi mas keakea for no judgem narawan. Bible sei olsem: “Iu tingse iu hu nao, mekem iu savve judgem servant bilong nara man?” Ansa hem klia tumas: “Sapos man hem standap or foldaon datwan depend long masta bilong hem.” (Romans 14:4) Jehovah wea hem masta bilong evriwan, and Judge bilong hem, Christ Jesus, bae judgem iumi, no from samting wea iumi duim nomoa, bat from samting wea muvim iumi, hao iumi mekius long olketa chance wea kamap, love bilong iumi, and worship bilong iumi. Only Jehovah and Christ Jesus nomoa fit for luksavve sapos iumi duim samting wea olketa Christian shud duim or nomoa, olsem aposol Paul sei: “Duim best bilong iu for mekem God appruvim iu, wanfala wakman wea no shame long eni samting, wea iusim word bilong truth long stretfala wei.”—2 Timothy 2:15; 2 Peter 1:10; 3:14.
17. Taem iumi gohed for duim best bilong iumi, why nao iumi shud tingim evritaem James 3:17?
17 Jehovah no ova tumas taem hem expectim iumi for duim samting. Long James 3:17, hem sei “wisdom from antap,” hem “balance.” So iumi bae showimaot iumi wise and iumi duim gud samting sapos iumi followim example bilong Jehovah saed long diswan. Dastawe, iumi shud no markem olketa goal wea ova tumas or wea bae hard for kasem, for iumiseleva or for olketa brata bilong iumi.
18. From iumi garem balance tingting abaotem waka bilong iumi and kaeness bilong Jehovah wea iumi no fit for kasem, wanem nao iumi hope for kasem?
18 Balance tingting abaotem Christian waka and kaeness bilong Jehovah wea iumi no fit for kasem bae mekem iumi hapi, and datwan hem wanfala mark bilong olketa trufala servant bilong Jehovah. (Isaiah 65:13, 14) Iumi savve hapi long olketa blessing wea Jehovah givim long pipol bilong hem olsem wanfala grup, nomata sapos iumi wanwan fit for duim staka samting or lelebet nomoa. Iumi mas gohed askem Jehovah for helpem iumi duim best bilong iumi thru long wei for ‘prea and barava askem witim wei for sei thankiu.’ Then, for sure, “peace bilong God wea winim evri tingting bilong man bae protectim heart and tingting bilong [iumi] thru long Christ Jesus.” (Philippians 4:4-7) Tru nao, iumi kasem comfort and encouragement from iumi savve iumi bae kasem salvation, no from samting wea iumi duim nomoa, bat from kaeness bilong Jehovah wea iumi no fit for kasem!
Why Nao Olketa Christian
• stap klia long wei for tok praod abaotem samting wea olketa seleva duim?
• stap klia long wei for laek winim narawan?
• reportim Christian waka wea olketa duim long field ministry?
• stap klia long wei for judgem Christian brata bilong olketa?
[Piksa long page 15]
“Kaeness bilong mi wea man no fit for kasem hem inaf for iu”
[Piksa long page 17]
Olketa elder hapi long samting wea each wan long olketa duim for lukaftarem kongregeson
[Piksa long page 19]
Sapos report bilong iu hem nomoa, total namba long report bae no stret