Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w11 8/15 pp. 23-27
  • Jehovah Hem “God wea Givim Peace”

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Jehovah Hem “God wea Givim Peace”
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2011
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Nambawan Example for Followim
  • Lane From Example Bilong Abraham and Isaac
  • Lane From Example Bilong Joseph
  • Olketa Example Hem for “Teachim Iumi”
  • Tufala Twin Wea Difren
    Bible Story Buk Bilong Mi
  • Jacob Mek Peace Witim Esau
    Olketa Leson Iu Savve Lanem lo Bible
  • Insaed Buk blo Genesis
    Niu World Transleison blo Holy Scripture
  • Jacob Kasem Raet blo Firstborn
    Olketa Leson Iu Savve Lanem lo Bible
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2011
w11 8/15 pp. 23-27

Jehovah Hem “God wea Givim Peace”

“Mi prea for God wea givim peace bae blessim iufala evriwan.”—ROM. 15:33.

1, 2. Wanem nao Genesis chapter 32 and 33 storyim, and wanem gud samting nao happen?

TINGIM samting wea happen. Tufala twin brata Esau and Jacob no lukim each other for longtaem so tufala go for meet klosap long Penuel, klosap long valley bilong Jabbok long east saed bilong Jordan River. Twenti year bifor, Esau exchangem raet bilong hem olsem firstborn long Jacob. Taem Esau herem nius Jacob bae kam bak long hom, Esau tekem 400 man for go meetim hem. Jacob fraet nao bikos hem tingse Esau kros yet and laek killim hem dae. So Jacob sendem staka present for hem. Evritaem olketa wakaman bilong Jacob tekem present long Esau, olketa sei present hia hem from Jacob. Jacob givim winim 550 animal long Esau.

2 Wanem nao happen taem tufala meet? Jacob no fraet bat hem wakabaot go long Esau and hem baodaon 7-fala taem! Bifor tufala meet, Jacob duim samting wea barava important. Hem prea long Jehovah for protectim hem from Esau. Jehovah herem prea bilong hem. Bible sei: “Esau ran go for meetim brata bilong hem and hem holem hem and kissim hem.”​—Gen. 32:11-20; 33:1-4.

3. Wanem nao iumi lanem from story bilong Jacob and Esau?

3 Story bilong Jacob and Esau showimaot iumi shud duim best bilong iumi for stretem problem wea iumi garem witim eniwan long kongregeson. Sapos nomoa, datwan savve spoelem wei wea kongregeson wan mind. Nomata Jacob no duim eni nogud samting and no need for sei sorre, hem laek for mek peace witim Esau. Esau no tinghae long raet bilong hem olsem firstborn and exchangem datwan for wanfala pleit kaikai nomoa. (Gen. 25:31-34; Heb. 12:16) Example bilong Jacob showimaot iumi shud waka hard for garem peace witim olketa brata and sista. Taem iumi askem Jehovah for helpem iumi duim datwan, hem bae herem prea bilong iumi. Staka example long Bible savve helpem iumi for garem peace witim narawan.

Nambawan Example for Followim

4. Wanem nao God duim for sevem iumi from sin and dae?

4 Jehovah showimaot nambawan example bikos hem “God wea givim peace.” (Rom. 15:33) Jehovah duim staka samting for mekem iumi fren witim hem. From iumi kasem sin from Adam and Eve, “pei wea sin givim hem dae.” (Rom. 6:23) Bat from Jehovah lovem iumi tumas, hem sendem Son bilong hem for born olsem man wea perfect and dae for iumi. Jesus willing for duim wanem Dadi bilong hem laekem and givim laef bilong hem for iumi. (John 10:17, 18) Jehovah mekem Jesus for laef bak. Taem Jesus go bak long heven, hem givim price bilong sakrifaes bilong hem long God. Datfala sakrifaes mekem evriwan wea repent from sin bilong olketa for kasem laef.​—Readim Hebrews 9:14, 24.

5, 6. Long wanem wei nao sakrifaes bilong Jesus helpem olketa man fren bak witim God?

5 From iumi sin, datwan mekem iumi no fren witim God. Long wanem wei nao sakrifaes bilong Jesus helpem iumi? Isaiah 53:5 sei: “From olketa nogud samting wea hem kasem, iumi garem peace. And from olketa garekil bilong hem, iumi gud bak moa.” Sakrifaes bilong Jesus mekem olketa man wea obey savve fren witim God. Bible sei tu: “Blood bilong Son bilong hem . . . mekem iumi free and iumi kasem forgiveness for olketa sin bilong iumi.”​—Eph. 1:7.

6 Bible sei: “God laekem evri samting for stap long [Christ] and for hem no short long eni samting.” Diswan minim God iusim Jesus for mekem plan bilong hem kamap tru. Wanem nao plan bilong God? “God iusim Christ for mekem peace hem stap midolwan hem and evri nara samting.” “Blood bilong Christ” nao mekem diswan for olsem. Hem mekem “olketa samting long earth and olketa samting long heven” fren bak witim God. Wanem nao “olketa samting long heven” and “olketa samting long earth”?​—Readim Colossians 1:19, 20.

7. Wanem nao “olketa samting long heven” and “olketa samting long earth”?

7 From Jesus dae for iumi, long tingting bilong God olketa anointed Christian “raeteous” and kamap olketa son bilong God. Olketa “fren gud witim God.” (Readim Romans 5:1.) Bible kolem olketa, “olketa samting long heven” bikos olketa garem hope for laef long heven. Olketa bae “kamap olketa king for rulim disfala earth” and waka olsem priest tu. (Rev. 5:10) “Olketa samting long earth” hem olketa man wea repent from sin bilong olketa and wea bae laef olowe long earth.​—Ps. 37:29.

8. Hao nao example bilong Jehovah helpem iu taem problem kamap long kongregeson?

8 Paul tinghae long wanem Jehovah duim for sevem iumi. Hem sei olsem long olketa anointed Christian long Ephesus: “God hem garem bigfala mercy, . . . hem mekem iumi for laef and wan mind witim Christ, nomata hem olsem iumi dae finis bikos long olketa sin bilong iumi.” Paul sei God sevem iumi bikos hem “kaen tumas.” (Eph. 2:4, 5) Nomata iumi garem hope for go long heven or stap long earth, iumi tinghae long mercy bilong God and wei wea hem kaen tumas. Iumi tinghae long evri samting wea Jehovah duim for mekem iumi fren bak witim hem. Samfala taem problem savve kamap long kongregeson wea savve spoelem wan mind wea iumi garem. Taem datwan happen, iumi shud tingim example bilong God and mek peace witim olketa brata and sista.

Lane From Example Bilong Abraham and Isaac

9, 10. Wanem nao showimaot Abraham laek for stap gud witim narawan?

9 Bible sei: “‘Abraham hem raeteous bikos hem showimaot faith long Jehovah,’ and hem kamap ‘fren bilong Jehovah.’” (Jas. 2:23) Abraham showimaot hem garem faith long Jehovah bikos hem trae hard for stap gud witim narawan. Olsem example, wantaem olketa wakaman bilong Abraham and olketa wakaman bilong Lot raoa. (Gen. 12:5; 13:7) For stretem problem, Abraham and Lot disaed for separate. Nomata Abraham hem olo and hem fren gud witim Jehovah, hem no tingse hem nao shud disaedem samting for Lot. Samting wea Abraham duim showimaot hem laek stap gud witim nephew bilong hem.

10 Abraham sei long Lot: “Plis, no letem eni raoa gohed midolwan long iumi tufala and olketa wakaman bilong iumi tufala. Iumi wan famili nomoa ia.” Hem sei tu: “Full land nao stap for iu chusim! Hem gud for iumi tufala separate. Iu chusim wea nao iu laek stap and bae mi go long ples wea iu no chusim.” Nomata Lot chusim ples wea garem staka wata, Abraham no kros long hem. (Gen. 13:8-11) Iumi savve long datwan bikos taem olketa enemy tekem Lot olsem prisoner, Abraham go for sevem hem.​—Gen. 14:14-16.

11. Wanem nao Abraham duim for garem peace witim olketa Philistine?

11 Tingim samting wea Abraham duim for garem peace witim olketa Philistine taem hem stap long Canaan. Olketa wakaman bilong Abraham digim well long Beer-sheba, bat olketa Philistine stopem olketa for no tek wata long datfala well. Nomata olsem, Abraham no talem or duim eni samting long olketa. Bihaen, king bilong olketa Philistine kam for lukim Abraham and tufala mekem agreement for garem peace. Abraham promis for duim gud samting long famili bilong king and long datfala taem nao hem talem king abaotem samting wea happen long well bilong hem. King barava seke for herem datwan and hem talem Abraham for iusim datfala well. Nomata Abraham stap long land bilong olketa Philistine, hem gohed garem peace witim olketa.​—Gen. 21:22-31, 34.

12, 13. (a) Wanem nao Isaac duim wea showimaot hem followim dadi bilong hem? (b) From Isaac trae hard for garem peace witim narawan, hao nao Jehovah blessim hem?

12 Isaac tu followim wei bilong dadi bilong hem Abraham. Hem trae hard for garem peace witim olketa Philistine. Taem bigfala hangre kamap long Beer-lahai-roi long Negeb, Isaac and famili muv long Gerar, area bilong olketa Philistine. Hem ples wea kaikai grow gud. From Jehovah blessim Isaac for garem staka kaikai and animal, datwan mekem olketa Philistine jealous. Olketa no laekem Isaac for garem staka gud samting so olketa fulimap olketa well bilong hem long graon. Gogo king bilong olketa Philistine talem Isaac for ‘go aot from area bilong olketa.’ Isaac duim datwan for mek peace witim olketa.​—Gen. 24:62; 26:1, 12-17.

13 Bihaen Isaac and famili bilong hem muv, olketa wakaman bilong hem digim nara well. Olketa Philistine wea lukaftarem sheepsheep sei wata long datfala well hem bilong olketa. Isaac duim sem samting olsem Abraham and hem no laek for raoa. Hem talem olketa wakaman bilong hem for digim nara well moa. Olketa Philistine sei datfala wata hem bilong olketa tu. So for mekem olketa garem peace, Isaac and famili muv long nara ples moa. Long there, olketa digim nara well and Isaac nemim datwan Rehoboth. Gogo Isaac muv long Beer-sheba, ples wea garem staka wata. Jehovah blessim hem and talem hem: “Iu no fraet. Bae mi helpem iu. Bae mi blessim iu and mekem pikinini bilong iu kamap staka olsem mi promisim long wakaman bilong mi Abraham.”​—Gen. 26:17-25.

14. Taem king bilong olketa Philistine kam for mekem agreement witim Isaac, wanem nao Isaac duim wea showimaot hem laek garem peace witim king?

14 Hem tru, Isaac garem raet for iusim olketa well wea olketa wakaman bilong hem digim. King bilong olketa Philistine luksavve Jehovah blessim Isaac. Taem king and olketa bigman kam for lukim Isaac long Beer-sheba and mekem agreement for garem peace, king sei: “Mifala barava luksavve Jehovah helpem iu.” Nomata olsem, Isaac disaed for muv staka taem bikos hem laek garem peace witim olketa Philistine. Hem no laek for raoa. Bible sei taem king kam for lukim Isaac “hem mekem feast for olketa and olketa kaikai and drink. Early morning long next day, olketa mekem promis. Bihaen datwan, Isaac sendem olketa go and olketa gohed for garem peace.”​—Gen. 26:26-31.

Lane From Example Bilong Joseph

15. Why nao olketa brata bilong Joseph no tok kaen long hem?

15 Bible sei son bilong Isaac, Jacob, “no garem blame.” (Gen. 25:27) Olsem iumi storyim finis, Jacob laek garem peace witim Esau. Jacob lanem datwan from dadi bilong hem Isaac. Waswe long olketa son bilong Jacob? Long evri son bilong Jacob, Joseph nao hem lovem tumas. Joseph obeyim and respectim dadi bilong hem and Jacob trustim hem. (Gen. 37:2, 14) Bat olketa brata bilong Joseph jealous long hem and no tok kaen long hem. From olketa heitim Joseph, olketa salem hem for kamap slave. Olketa laea long dadi bilong olketa and sei wild animal nao killim hem dae.​—Gen. 37:4, 28, 31-33.

16, 17. Wanem nao Joseph duim wea showimaot hem laek mek peace witim olketa brata bilong hem?

16 Jehovah blessim Joseph. Gogo Joseph kamap prime minister long Egypt and mek-tu long Pharaoh. Taem bigfala hangre kamap long Canaan, olketa brata bilong Joseph kam long Egypt for peim kaikai. Olketa no luksavve long Joseph bikos hem werem stael kaleko bilong Egypt. (Gen. 42:5-7) Joseph savve changem bak nogud samting long olketa! Bat hem no duim olsem. Hem trae for mek peace witim olketa brata bilong hem. Taem olketa showimaot olketa sorre long wanem olketa duim, Joseph talem olketa hu nao hem. Hem sei: “Iufala no sorre or kros from iufala salem mi kam long hia. Diswan hem plan bilong God for mi kam firstaem long iufala, mekem mi savve sevem laef bilong pipol. Then hem kissim olketa brata bilong hem and gohed for krae.”​—Gen. 45:1, 5, 15.

17 Bihaen Jacob dae, olketa brata bilong Joseph tingse hem bae laek changem bak nogud samting long olketa. Taem olketa storyim diswan long Joseph, Joseph “krae nao” and sei: “Iufala no fraet. Bae mi gohed for givim kaikai long iufala and olketa pikinini bilong iufala.” Joseph showimaot hem laek stap gud witim narawan. Hem “comfortim and encouragem olketa.”​—Gen. 50:15-21.

Olketa Example Hem for “Teachim Iumi”

18, 19. (a) Wanem nao iu lanem from olketa example wea iumi storyim? (b) Wanem nao bae iumi storyim long next study?

18 Paul sei: “Evri samting wea olketa raetem bifor hem for teachim iumi. Hem givim iumi hope bikos olketa Holy Raeting hia helpem iumi for no givap and givim iumi comfort.” (Rom. 15:4) Wanem nao iumi lanem from nambawan example bilong Jehovah, and from example bilong Abraham, Isaac, Jacob, and Joseph?

19 Sapos iumi tingim evri samting wea Jehovah duim for mekem iumi fren witim hem, iumi bae laek for duim best bilong iumi for garem peace witim narawan! Example bilong Abraham, Isaac, Jacob, and Joseph showimaot olketa dadi and mami tu savve kamap gudfala example for olketa pikinini and teachim olketa for stap gud witim narawan. Iumi lanem tu Jehovah blessim olketa wea waka hard for garem peace. Dastawe Paul sei Jehovah hem “God wea givim peace”! (Readim Romans 15:33; 16:20.) Long next study, bae iumi storyim why nao Paul talem iumi for waka hard for garem peace.

Wanem Nao Iu Lanem?

• Bifor Jacob go for meetim Esau, wanem nao hem duim for mek peace witim hem?

• From Jehovah duim staka samting for mekem iumi fren witim hem, datwan mekem iu for laek duim wanem?

• Wanem nao iu lanem from example bilong Abraham, Isaac, Jacob, and Joseph?

[Olketa Piksa long page 23]

Wanem nao barava important samting wea Jacob duim for mek peace witim Esau?

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem