Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w09 7/15 pp. 3-7
  • Faendem Olketa Samting wea “Stap Haed Long Hem”

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Faendem Olketa Samting wea “Stap Haed Long Hem”
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2009
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Why Nao Iumi Mas Waka Hard for Garem Olketa Samting wea Helpem Iumi?
  • Olketa Samting wea “Stap Haed Long” Christ
  • Gohed for Waka Hard
  • Iumi Garem Nambawan Savve for Givimaot
    Kingdom Ministry Bilong Iumi—2008
  • Showimaot Iu Tinghae lo Olketa Present wea Iumi No Savve Lukim
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2020
  • Hem God or Hem Man?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2005
  • Evritaem Tinghae Long Olketa Spiritual Samting
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2017
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2009
w09 7/15 pp. 3-7

Faendem Olketa Samting wea “Stap Haed Long Hem”

“Wisdom and savve wea barava helpem man hem stap haed long hem.”​—⁠COL. 2:⁠3.

1, 2. (a) Wanem nao Howard Carter faendem long 1922, and wea nao olketa samting hia distaem? (b) Wanem nao God laekem iumi for duim?

TAEM pipol faendem olketa barava spesol samting, staka taem hem kamap big story long nius nao. Tingim samting wea happen long 1922. Howard Carter, wanfala man from England wea studyim olketa oldfala samting, hem faendem wanfala nambawan samting wea hem barava no isi for faendem and hem lukaotem for staka year finis. Hem faendem nao cave wea body bilong Pharaoh Tutankhamen stap insaed. Hem faendem tu nara 5,000 samting insaed long cave hia.

2 Nomata Howard Carter faendem staka nambawan samting, staka samting hia stap nomoa long olketa museum distaem and long haos bilong samfala man. Nomata olketa samting hia barava spesol and helpem iumi for savve long history, olketa no savve helpem iumi long laef bilong iumi. Bat long Bible, God laekem iumi waka hard for garem olketa nambawan samting wea bae helpem iumi. Eniwan nomoa savve duim diswan, and sapos hem duim olsem bae hem faendem nao olketa samting wea winim eni samting wea man faendem long world.​—⁠Readim Proverbs 2:​1-6.

3. Olketa samting wea Jehovah laekem iumi waka hard for garem savve helpem iumi long wanem wei?

3 Tingim hao samting wea Jehovah laekem iumi waka hard for garem hem savve barava helpem iumi. Wanfala nao hem for “fraet long Jehovah.” Sapos iumi duim olsem, datwan bae protectim iumi long olketa nogud taem distaem. (Ps. 19:⁠9) Sapos iumi “savve abaotem God,” datwan savve mekem iumi kasem privilege wea winim eni nara privilege wea man savve garem, hem nao for fren gud witim Barava Haefala God. And from God givim iumi wisdom, savve, and wei for luksavve, datwan bae helpem iumi for stretem olketa problem wea iumi kasem. (Prov. 9:​10, 11) Hao nao iumi savve faendem olketa samting hia wea helpem iumi?

Why Nao Iumi Mas Waka Hard for Garem Olketa Samting wea Helpem Iumi?

4. Hao nao iumi savve faendem olketa samting wea helpem iumi fren witim God?

4 Pipol lukluk long staka ples for lukaotem olketa spesol samting, bat iumi savve finis wea nao for faendem olketa samting wea bae helpem iumi for fren witim God. Bible hem olsem map wea showim iumi ples for faendem olketa samting wea helpem iumi wea God promisim. Aposol Paul story olsem abaotem Christ. Hem sei: “Wisdom and savve wea barava helpem man hem stap haed long hem.” (Col. 2:⁠3) Taem iumi readim toktok hia, maet iumi tingim diswan: ‘Why nao iumi mas lukaotem olketa samting hia? Long wanem wei nao olketa samting hia “stap haed long” Christ? And hao nao iumi savve faendem olketa?’ Bae iumi lukluk gud long wanem aposol Paul talem for ansarem olketa kwestin hia.

5. Why nao Paul story abaotem olketa samting wea bae helpem man fren witim God?

5 Paul talem datfala toktok long olketa Christian long Colossae. Hem talem olketa hao hem waka hard for helpem olketa, mekem datwan hem ‘strongim olketa and mekem evriwan lovem narawan and garem wan mind.’ (Readim Colossians 2:​1, 2.) Why nao hem barava tingim olketa? Paul luksavve hao samfala wea mekhae long olketa idea bilong Greek pipol or laekem pipol for followim moa Law bilong Moses, olketa start for spoelem tingting bilong olketa brata long there. Dastawe hem tok strong olsem long olketa brata: “Iufala mas lukaot gud, nogud eniwan hem trikim iufala long rabis story wea hem barava tingting bilong man nomoa. Olketa toktok olsem no kam from Christ bat kam from olketa kastom bilong olketa man bifor kam and olketa samting bilong world.”​—⁠Col. 2:⁠8.

6. Why nao iumi mas ting strong long wanem Paul talem?

6 Iumi distaem tu feisim semkaen samting from Satan and rabis world bilong hem. Olketa idea bilong pipol long world, wei wea pipol no bilivim God hem stap, and teaching bilong evolution hem affectim tingting bilong pipol, wei bilong olketa, wanem olketa laek duim, and living bilong olketa. False religion barava join insaed olketa holiday wea pipol celebratem. Staka samting long television, movie, music, and olketa nara hapitaem hem savve mekem man for laek duim olketa nogud samting. Staka samting long Internet tu savve spoelem olketa young wan and olketa bigman. Sapos iumi lukluk or herem olowe nogud samting olsem or followim olketa nara samting long world, datwan savve mekem iumi no ting strong long wanem Jehovah talem and long datfala laef wea hem barava tru laef nao. (Readim 1 Timothy 6:​17-​19.) Dastawe iumi mas minim gud toktok wea Paul talem long olketa long Colossae and followim datwan mekem iumi no duim wanem Satan laekem.

7. Wanem nao tufala samting wea Paul talem for helpem olketa long Colossae?

7 Tingim moa samting wea Paul talem long olketa long Colossae. Bihaen hem storyim why hem barava tingim olketa, hem storyim tufala samting wea bae strongim olketa and helpem olketa for lovem narawan and garem wan mind. First samting nao, olketa mas “barava minim gud samting and bilivim datwan.” Olketa mas barava bilivim hao samting wea olketa lanem long olketa scripture hem stret, mekem faith bilong olketa hem strong. (Heb. 11:⁠1) Then hem storyim hao olketa mas “kasem stretfala savve abaotem holy secret bilong God.” Olketa mas minim gud olketa deep samting wea kam from God and no just savve lelebet nomoa abaotem truth. (Heb. 5:​13, 14) Datfala kaonsel barava fitim olketa long Colossae and iumi tu! Bat wanem nao iumi savve duim for garem faith olsem and kasem stretfala savve? Paul storyim wanem nao bae helpem iumi taem hem talem diswan abaotem Jesus Christ: “Wisdom and savve wea barava helpem man hem stap haed long hem.”

Olketa Samting wea “Stap Haed Long” Christ

8. Wanem nao datfala toktok “stap haed long” Christ hem minim?

8 Nomata Bible talem hao wisdom and savve wea barava helpem man hem “stap haed long” Christ, datwan no minim hem hard nao for iumi savve long olketa samting hia. Bat hem minim iumi mas waka hard for faendem olketa samting hia and iumi mas savve abaotem Jesus Christ. Datwan hem stret bikos Jesus seleva hem sei: “Mi nao road, mi nao truth, and mi nao laef. Mi nomoa road for man go long Dadi long heven.” (John 14:⁠6) Tru tumas, iumi needim Jesus for helpem and leadim iumi mekem iumi faendem savve bilong God.

9. Wanem nao olketa waka wea Jesus duim?

9 Jesus sei hem nao “road” for go long Dadi, bat hem talem tu hem nao “truth” and “laef.” Diswan showimaot hem no garem waka for helpem man fren witim God nomoa bat hem duim plande nara samting tu. Jesus duim olketa nara waka wea helpem iumi for minim olketa tru teaching long Bible and for kasem laef olowe. Tru tumas, staka samting wea barava helpem iumi hem stap haed long Jesus wea olketa wea studyim Bible savve faendem. Iumi bae storyim samfala long olketa samting hia wea givim iumi hope and helpem iumi for fren witim God.

10. Wanem nao iumi lanem abaotem Jesus long Colossians 1:​19 and 2:⁠9?

10 “Christ nao barava showimaot evri wei bilong God.” (Col. 1:⁠19; 2:⁠9) From Jesus stap witim Dadi bilong hem long heven for barava longfala taem, hem savve gud long olketa wei bilong Dadi bilong hem and wanem nao God laek for duim. Taem Jesus preach, hem lanem olketa narawan wanem Dadi bilong hem lanem hem. Hem showimaot long olketa samting wea hem duim olketa naesfala wei wea Dadi bilong hem teachim hem for garem. Dastawe Jesus savve sei olsem: “Man wea lukim mi hem lukim Dadi tu.” (John 14:⁠9) Evri wisdom and savve bilong God stap haed long Christ, wea minim Christ hem showimaot diswan. Dastawe best wei for iumi lane abaotem Jehovah, hem for lanem evri samting abaotem Jesus.

11. Sapos iumi laek minim gud olketa Bible profesi, iumi mas savve long wanem samting?

11 “Evri profet story abaotem [Jesus].” (Acts 10:43) Datfala toktok showimaot waka wea Jesus duim nao hem barava important for mekem staka profesi long Bible kamap tru. Start long firstfala profesi wea Jehovah talem long Genesis 3:​15 go kasem olketa vision long buk bilong Revelation, iumi savve minim stret olketa Bible profesi hia taem iumi minim gud waka wea Jesus duim long datfala Messiah Kingdom. Staka pipol nating minim olketa profesi long Hebrew Scripture bikos olketa no laek luksavve hao Jesus nao Messiah. Pipol wea no tinghae long Hebrew Scripture wea garem staka profesi abaotem Messiah, olketa ting long Jesus olsem gudfala man nomoa. Taem iumi savve abaotem Jesus, datwan helpem iumi for minim olketa Bible profesi wea no kamap tru yet.​—⁠2 Cor. 1:​20.

12, 13. (a) Long wanem wei nao Jesus hem “laet for pipol long disfala world”? (b) From iumi kamap free from olketa laea teaching, wanem nao iumi mas duim?

12 “Mi nao laet for pipol long disfala world.” (Readim John 8:​12; 9:⁠5.) Staka year bifor Jesus hem born long earth, profet Isaiah talem olsem: “Pipol wea wakabaot long ples wea hem dark lukim wanfala laet wea braet tumas. And wanfala laet hem shaen kam long olketa wea stap long ples wea barava dark.” (Isa. 9:⁠2) Aposol Matthew talem hao Jesus nao mekem datfala profesi kamap tru taem Jesus start for preach long pipol and sei: “Iufala repent bikos kingdom bilong God hem kam klosap nao.” (Matt. 4:​16, 17) Ministry wea Jesus duim hem helpem pipol for savve long truth and for kamap free from olketa teaching bilong false religion. Jesus hem sei: “Mi kam olsem wanfala laet for pipol long world, mekem evriwan wea biliv long mi no gohed for stap long ples wea hem dark.”​—⁠John 1:​3-5; 12:⁠46.

13 Staka year bihaen datwan, aposol Paul talem olketa Christian: “Bifor iufala stap long ples wea dark, bat distaem iufala stap long laet from iufala followim Lord. So iufala gohed long wei bilong pipol bilong laet.” (Eph. 5:⁠8) From olketa Christian kamap free from olketa laea teaching, olketa mas gohed long wei bilong pipol bilong laet. Diswan followim nao samting wea Jesus talem long olketa disaepol bilong hem taem hem givim Sermon Long Maunten. Hem sei: “Sapos iufala letem olketa man lukim laet bilong iufala, olketa bae lukim olketa gudfala samting wea iufala duim. Diswan bae mekem olketa for praisem Dadi bilong iufala long heven.” (Matt. 5:​16) Waswe, iu tinghae long olketa nambawan samting wea iu lanem taem iu savve abaotem Jesus? Man wea barava tinghae long diswan bae storyim olketa samting hia long narawan and showimaot long wei bilong hem hao hem tinghae long hem.

14, 15. (a) Long taem bifor, pipol bilong God iusim olketa sheepsheep and olketa nara animal for wanem? (b) From Jesus hem “Pikinini Sheepsheep bilong God,” hao nao diswan hem winim eni spesol samting wea man faendem long earth?

14 Jesus hem “Pikinini Sheepsheep bilong God.” (John 1:​29, 36) Bible storyim hao pipol sakrifaesim olketa sheepsheep for kasem forgiveness for sin and for olketa savve story witim God. Abraham showimaot hem willing for sakrifaesim boy bilong hem Isaac, bat angel bilong God talem hem for no killim dae Isaac. Jehovah givim Abraham wanfala man sheepsheep for changem Isaac. (Gen. 22:​12, 13) Taem olketa Israelite kamap free from Egypt, olketa mas killim dae wanfala sheepsheep and putim blood bilong hem raonem door bifor “pasova bilong Jehovah.” (Ex. 12:​1-​13) Law bilong Moses talem tu for olketa man sakrifaesim olketa sheepsheep and goat and olketa nara animal.​—⁠Ex. 29:​38-​42; Lev. 5:​6, 7.

15 Bat no eni animal sakrifaes savve mekem olketa man kamap free from sin and dae. (Heb. 10:​1-4) Bat Jesus nao “Pikinini Sheepsheep bilong God wea aotem sin bilong evri pipol long disfala world.” Datfala samting wea Jesus duim hem winim eni spesol samting wea man faendem long earth. Dastawe hem gud for iumi iusim taem for savve gud abaotem ransom wea Jesus givim and showimaot faith long datwan. Taem iumi duim olsem, iumi garem hope for kasem nambawan blessing long future. “Smol sekson bilong olketa sheepsheep” bae go long heven for rul witim Christ and “olketa nara sheepsheep” bae laef olowe long Paradaes long earth.​—⁠Luke 12:32; John 6:​40, 47; 10:⁠16.

16, 17. Why nao hem important for iumi minim waka bilong Jesus for “givim laef long iumi and mekem faith bilong iumi kamap perfect”?

16 Jesus hem “givim laef long iumi and mekem faith bilong iumi kamap perfect.” (Readim Hebrews 12:​1, 2.) Long Hebrews chapter 11, Paul story abaotem faith. Hem storyim wanem nao faith and hem talem nem bilong olketa man and woman wea showimaot faith long God, olsem Noah, Abraham, Sarah, and Rahab. Dastawe Paul encouragem olketa Christian for “lukluk gud long Jesus wea givim laef long iumi and mekem faith bilong iumi kamap perfect.” Why nao Paul laekem olketa for tingim Jesus?

17 Nomata olketa faithful man and woman wea Hebrews chapter 11 storyim olketa garem strongfala faith long wanem God promisim, olketa no savve long evri samting abaotem hao God bae iusim Messiah and Kingdom for mekem promis bilong hem kamap tru. Dastawe faith bilong olketa no perfect. Nomata olketa man wea Jehovah iusim for raetem staka profesi abaotem Messiah tu bat no minim gud wanem olketa raetem. (1 Pet. 1:​10-​12) Taem iumi savve gud long waka bilong Jesus, datwan nao savve mekem faith bilong iumi kamap perfect. Dastawe hem important tumas for iumi minim gud and luksavve hao Jesus nao “givim laef long iumi and mekem faith bilong iumi kamap perfect”!

Gohed for Waka Hard

18, 19. (a) Storyim olketa nara samting wea stap haed long Christ. (b) Why nao iumi mas gohed lukluk gud long Jesus for faendem olketa samting wea helpem iumi?

18 Iumi storyim samfala waka bilong Jesus nomoa long plan bilong God for sevem olketa man. Iumi savve lanem samfala nambawan samting moa wea stap haed long Christ. Iumi bae hapi and kasem gud samting sapos iumi savve long olketa samting hia. Aposol Peter storyim hao Jesus hem “givim laef long pipol” and “star bilong morning” wea kamap. (Acts 3:​15; 5:​31; 2 Pet. 1:​19) Bible storyim tu hao Jesus garem title “Amen.” (Rev. 3:​14) Waswe, iu savve long mining bilong olketa difren waka bilong Jesus hia and hao olketa important? Jesus hem sei: “Gohed for lukaotem samting and iufala bae faendem datwan.”​—⁠Matt. 7:⁠7.

19 Jesus duim olketa bigfala waka long plan bilong God and waka bilong hem important tumas bikos hem savve mekem wei for iumi laef olowe. Staka samting wea helpem iumi hem stap haed long Jesus and eniwan wea willing for waka hard savve faendem datwan. Iu bae hapi and kasem gud samting taem iu faendem olketa samting hia wea “stap haed long hem.”

[Piksa long page 5]

Bible hem olsem map wea helpem iumi faendem olketa samting wea “stap haed long” Christ

[Piksa long page 6]

Waswe, Iu Tingim Yet?

• Wanem nao olketa samting wea olketa Christian mas waka hard for garem?

• Why nao kaonsel wea Paul talem long olketa long Colossae barava fitim iumi tu?

• Storyim samfala samting wea barava helpem man wea “stap haed long” Christ, and minim kam olketa.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem