“Tekem Kam Olketa Scroll”
APOSOL Paul nao talem datwan long fren bilong hem Timothy wea hem wanfala missionary. Hem askem Timothy for tekem kam olketa scroll for hem readim. Olketa wanem kaen scroll nao Paul ask for hem? Why nao hem laekem Timothy for tekem kam olketa scroll hia? And wanem nao iumi savve lanem from samting wea Paul askem?
Paul raetem datfala toktok long midol long first century C.E. and long datfala taem olketa divaedem 39 buk bilong Hebrew Scripture long 22 or 24 buk, wea each wan hem wanfala scroll. Wanfala savveman, Alan Millard, sei nomata olketa scroll hia expensive, “olketa wea rich savve peim.” Samfala garem wanfala or maet tu-thri long olketa scroll hia. Olsem example, datfala bigman bilong Ethiopia garem wanfala scroll insaed chariot bilong hem and hem “readim big datfala profesi wea Isaiah hem raetem.” Hem “wanfala bigman wea lukaftarem selen bilong queen bilong Ethiopia.” Luk olsem hem garem selen for baem samfala scroll.—Acts 8:27, 28.
Long leta wea Paul raetem for Timothy, hem sei: “Taem iu kam tekem kam kaleko bilong mi wea mi leavim witim Carpus long Troas, and tekem kam olketa scroll, main wan nao olketa scroll wea olketa wakem from skin bilong animal.” (2 Tim. 4:13) Datwan showimaot Paul garem samfala scroll. Olketa Holy Raeting nao barava important long hem winim eni nara buk! Wanfala savveman sei olsem abaotem “olketa scroll wea olketa wakem from skin bilong animal” wea Paul storyim long datfala verse: “Luk olsem olketa scroll hia hem olketa copy bilong olketa buk long Old Testament. Olketa scroll wea olketa wakem from skin bilong animal hem expensive winim olketa scroll wea olketa wakem from papyrus.” Start long taem wea Paul young, ‘Gamaliel nao teacher bilong hem.’ Gamaliel teachim Law bilong Moses and pipol tinghae long hem. So luk olsem Paul kasem copy bilong olketa scroll bilong Hebrew Scripture.—Acts 5:34; 22:3.
Hao Olketa Christian Iusim Olketa Scroll
Bat staka pipol no garem olketa scroll bilong olketa Holy Raeting. So hao nao olketa Christian long first century savve herem and readim Word bilong God? Firstfala leta wea Paul raetem for Timothy helpem iumi for savve long ansa. Hem sei: “Go kasem taem wea mi kam, gohed waka hard for readim olketa Holy Raeting long olketa narawan.” (1 Tim. 4:13) Wanfala part long olketa kongregeson meeting bifor hem for readim big olketa Holy Raeting. Hem samting wea pipol bilong God duim start kam long taem bilong Moses.—Acts 13:15; 15:21; 2 Cor. 3:15.
From Timothy hem wanfala elder, hem mas “waka hard” for readim big olketa Holy Raeting mekem olketa wea no garem copy savve kasem gud samting. Evriwan wea kam long olketa meeting barava lisin gud taem olketa readim Word bilong God, and masbi evriwan long famili storyim wanem olketa herem taem olketa stap long haos.
Dead Sea Scroll bilong Isaiah hem samting olsem 7.3 meter long. Wanfala scroll hem hevi bikos hem garem stik long tufala saed and kava for protectim. Luk olsem staka Christian no savve karem staka scroll taem olketa go preaching. Nomata Paul maet garem samfala scroll bilong Hebrew Scripture, maet hem no tekem olketa scroll hia taem hem travel. Luk olsem hem leavim samfala scroll bilong hem witim Carpus, fren bilong hem wea stap long Troas.
Wanem Nao Iumi Lanem From Example Bilong Paul?
Taem Paul askem Timothy for tekem kam olketa scroll, hem stap long prison long Rome for mek-tu taem. Bifor hem askem datwan, hem sei: “Mi faet long datfala nambawan faet, mi kasem end bilong datfala resis . . . Lord wea hem judge long raeteous wei bae givim mi wanfala kraon olsem reward long datfala day.” (2 Tim. 4:7, 8) Luk olsem hem raetem datfala toktok long 65 C.E., taem Nero spoelem olketa Christian. Paul kasem staka nogud samting taem wea hem stap long prison. Hem luksavve tu klosap nao bae olketa killim hem dae. (2 Tim. 1:16; 4:6) Dastawe Paul sei hem barava laekem Timothy for tekem kam olketa scroll. Nomata hem savve hem faet long datfala nambawan faet and hem kasem end bilong datfala resis, hem laekem tumas for studyim Word bilong God mekem datwan savve strongim hem.
Luk olsem Timothy stap long Ephesus yet taem hem kasem leta bilong Paul. (1 Tim. 1:3) For travel from Ephesus go long Troas and then for go long Rome, hem samting olsem 1,600 kilometer. Long datfala sem leta, Paul askem Timothy: “Traem best bilong iu for kam long mi bifor long cold season.” (2 Tim. 4:21) Bible no storyim sapos Timothy faendem boat for go long Rome and kasem Paul bifor cold season hem start.
Wanem nao iumi lanem from toktok bilong Paul taem hem sei “tekem kam olketa scroll, main wan nao olketa scroll wea olketa wakem from skin bilong animal”? Paul kasem barava hard taem and hem laekem tumas for readim Word bilong God. From Paul laekem tumas Word bilong God, datwan helpem hem for fren gud witim Jehovah, gohed strong for worshipim Hem, and for encouragem narawan!
Iumi kasem nambawan blessing distaem sapos iumi garem full Bible long languis bilong iumi! Samfala long iumi maet garem staka copy and transleison long Bible. Iumi need for olsem Paul and laekem tumas for savve long evri samting long Bible. Paul garem privilege for raetem 14-fala leta and last wan wea hem raetem nao hem mek-tu leta wea hem raetem for Timothy. Samting wea Paul askem Timothy for duim hem klosap long end bilong datfala leta and hem wanfala long olketa last samting wea Paul ask for hem.
Waswe, iu tu laek for faet long datfala nambawan faet and kasem end bilong datfala resis olsem Paul? Waswe, iu laek for gohed strong for worshipim Jehovah and duim preaching waka go kasem taem wea Lord laekem? Sapos olsem, duim samting wea Paul encouragem olketa Christian for duim! “Lukluk gud evritaem long iuseleva and long samting wea iu teachim” long wei for laek studyim Bible evritaem. Staka pipol savve kasem Bible winim enitaem bifor and hem isi for kasem datwan winim olketa scroll wea pipol iusim bifor.—1 Tim. 4:16.
[Map/Olketa piksa long page 18, 19]
(For formatted text, lukim pablikeson)
Ephesus
Troas
Rome