Toktok Bilong Jehovah Hem Laef
Olketa Main Point From Titus, Philemon, and Hebrews
BIHAEN aposol Paul hem aot from prison long Rome long 61 C.E., hem go long datfala island Crete. From Paul luksavve olketa kongregeson long Crete needim help, hem askem Titus for stap long there for strongim olketa. Maet long taem wea Paul stap long Macedonia nao hem raetem leta long Titus. Aposol Paul raetem samfala samting for helpem Titus long waka bilong hem and hem helpem Titus luksavve hem nao markem Titus for duim datfala waka.
Bifor Paul go aot from prison long 61 C.E., hem raetem leta long Philemon, wanfala brata wea stap long Colossae. Hem barava askem fren bilong hem for duim wanfala samting.
Long samting olsem 61 C.E., Paul raetem leta tu long olketa Hebrew Christian long Judea. Hem storyim hao Christian Wei hem winim religion bilong olketa Jew. Thrifala leta hia savve barava helpem iumi distaem tu.—Heb. 4:12.
GOHED GAREM STRONGFALA FAITH
Bihaen Paul storyim long Titus wanem hem mas duim for “markem olketa wea bae elder long olketa taon,” hem talem hem for “givim strongfala kaonsel long olketa [wea no laek for obey], mekem faith bilong olketa kamap strong.” Hem talem evri kongregeson long Crete “for lusim olketa rabis wei wea God no laekem . . . and for garem stretfala tingting.”—Titus 1:5, 10-13; 2:12.
Paul talem samfala samting moa for helpem olketa brata long Crete for gohed garem strongfala faith. Hem talem Titus for “no argue abaotem olketa krangge samting . . . and no raoa abaotem Law.”—Titus 3:9.
Ansa for Olketa Bible Kwestin:
1:15—Why nao “evri samting hem klin long tingting bilong pipol wea klin,” bat hem no klin long “pipol wea samting spoelem tingting bilong olketa”? Firstaem iumi mas savve wanem nao Paul minim taem hem sei “evri samting.” Paul no storyim olketa samting wea Bible talem for iumi no duim, bat hem storyim olketa samting wea iumi wanwan disaedem followim conscience bilong iumiseleva. Sapos tingting bilong man hem followim tingting bilong God, olketa samting wea hem disaedem hem klin. Bat hem no olsem long pipol wea samting spoelem tingting bilong olketa.a
3:5—Long wanem wei nao God ‘wasim’ olketa anointed Christian and ‘mekem olketa kamap niu thru long holy spirit’? God wasim olketa long blood bilong Jesus wea hem givim olsem ransom sakrifaes. Olketa ‘kamap niu thru long holy spirit’ bikos olketa kamap wanfala “niu creation” taem olketa kamap olketa anointed son bilong God.—2 Cor. 5:17.
Wanem Nao Iumi Lanem?
1:10-13; 2:15. Olketa elder long kongregeson mas no fraet for stretem olketa brata and sista wea duim rong samting.
2:3-5. Olketa sista long kongregeson distaem mas olsem olketa sista long first century. Olketa mas “garem stretfala wei, mas no tok spoelem nara pipol, mas no drinkim tumas wine, bat olketa mas teachim olketa gudfala samting.” Sapos olsem, olketa savve teachim olketa “young woman” taem olketa stap seleva.
3:8, 14. Hem gud for iumi “tingim olketa gudfala waka” bikos datwan bae helpem iumi for kasem staka gud samting taem iumi worshipim God and hem bae mekem iumi no followim disfala rabis world.
ENCOURAGEM MAN FOR “SHOWIMAOT LOVE WEA HEM GAREM FINIS”
Paul tinghae long Philemon bikos hem showimaot “love and faith.” From Philemon strongim olketa nara Christian, datwan ‘strongim Paul and mekem hem hapi.’—Philem. 4, 5, 7.
Paul showimaot gudfala wei for olketa elder followim. Hem story gud long Philemon abaotem Onesimus and hem encouragem Philemon for “showimaot love wea hem garem finis.” Paul talem Philemon: “Mi raetem olketa toktok hia long iu from mi savve iu bae duim wanem mi askem. And mi savve tu iu bae duim samfala samting moa winim wanem mi talem.”—Philem. 8, 9, 21.
Ansa for Olketa Bible Kwestin:
10, 11, 18—Long bifor, Onesimus hem “no duim gudfala waka” for helpem Philemon. Bat wanem nao mekem hem “duim gudfala waka” bihaen? Onesimus hem wanfala wakman bilong Philemon long Colossae. Hem no laek waka so hem ranawe go long Rome. Luk olsem Onesimus stealim selen from boss bilong hem tu for iusim long gogo bilong hem for kasem Rome. Tru tumas, long tingting bilong Philemon, Onesimus hem wakman wea no duim gudfala waka. Bat taem Onesimus stap long Rome, Paul helpem hem for kamap wanfala Christian. So disfala wakman wea hem “no duim gudfala waka” bifor, hem kamap wanfala Christian wea “duim gudfala waka.”
15, 16—Why nao Paul no askem Philemon for mekem Onesimus kamap free? From Paul laek busy for ‘preach abaotem kingdom bilong God and teachim pipol abaotem Lord Jesus Christ,’ hem no laek busy for storyim olketa nara samting, olsem wei wea pipol waka olsem slave.—Acts 28:31.
Wanem Nao Iumi Lanem?
2. Philemon letem olketa brata and sista hipap long haos bilong hem for olketa Christian meeting. Hem naes tumas sapos iumi letem olketa brata and sista hipap long haos bilong iumi bifor olketa go duim preaching waka.—Rom. 16:5; Col. 4:15.
4-7. Hem gud for iumi nao firstaem for praisem olketa brata and sista wea showimaot love and strongfala faith.
15, 16. Iumi mas no wari tumas taem wanfala samting hem happen wea mekem iumi feel nogud. Samfala taem gud samting nao savve kamaot from datfala samting, olsem iumi lanem long story bilong Onesimus.
21. Paul laekem Philemon for forgivim Onesimus. Iumi tu mas forgivim brata wea maet duim samting long iumi wea mekem iumi feel nogud long hem.—Matt. 6:14.
“MEKEM SAVVE BILONG IUMI BIG GO MOA”
Paul storyim hao wei for garem faith long sakrifaes bilong Jesus nao hem winim wei for followim Law. Hem storyim Jesus nao startim Christian Wei, wei wea Jesus hem hae priest, sakrifaes wea hem givim, and datfala niu covenant. (Heb. 3:1-3; 7:1-3, 22; 8:6; 9:11-14, 25, 26) Diswan helpem olketa Hebrew Christian for gohed strong taem olketa Jew spoelem olketa. Paul talem olketa Hebrew Christian for ‘mekem savve bilong olketa big go moa.’—Heb. 6:1.
Why nao hem important for olketa Christian garem faith? Paul hem sei: “Sapos man no garem faith, hem hard nao for mekem [God] hapi.” Hem talem olketa Hebrew Christian: “Iumi mas gohed strong olowe for ran long disfala resis wea stap front long iumi,” and garem faith taem iumi duim datwan.—Heb. 11:6; 12:1.
Ansa for Olketa Bible Kwestin:
2:14, 15—From Satan “garem paoa for mekem man dae,” waswe, datwan minim hem savve killim dae eniwan nomoa? Nomoa. Bat start long taem wea Satan againstim God long Eden, datwan mekem evriwan dae bikos Adam hem sin and hem mekem evri pikinini bilong hem kasem sin and dae. (Rom. 5:12) And Satan iusim tu pipol wea saedem hem for killim dae olketa wea worshipim God, olsem hem duim long Jesus tu. Bat datwan no minim Satan garem paoa for killim dae eniwan nomoa. From sapos olsem, hem bae killim dae finis evri man wea worshipim Jehovah. Jehovah protectim pipol bilong hem and hem no letem Satan for finisim olketa. Nomata sapos God letem olketa wea saedem Satan for killim dae samfala long iumi, iumi savve God bae mekem olketa hia laef bak moa.
4:9-11—Long wanem wei nao iumi “go insaed long rest bilong [God]”? Bihaen sixfala day wea God wakem evri samting, hem rest bikos hem savve plan bilong hem for earth and olketa man bae kamap tru. (Gen. 1:28; 2:2, 3) Iumi “go insaed long rest bilong [God]” taem iumi showimaot faith long wanem God givim finis for sevem iumi and no duim samting wea iumiseleva tingim hem stret. Taem iumi showimaot faith long Jehovah and followim Son bilong hem, bae iumi no duim olketa samting wea iumiseleva laekem. Sapos olsem, iumi bae kasem olketa blessing wea mekem iumi strong.—Matt. 11:28-30.
9:16—Disfala scripture storyim “man wea mekem covenant” hem dae. Hu nao disfala man wea dae? Jehovah nao mekem datfala niu covenant kamap, bat Jesus nao “mekem” datfala covenant kamap tru taem hem dae. Jesus nao Mediator bilong datfala covenant, and dae bilong hem nao startim datfala covenant.—Luke 22:20; Heb. 9:15.
11:10, 13-16—Wanem “taon” nao Abraham hem weitim? Diswan hem wanfala tokpiksa taon. Abraham weitim “Jerusalem long heven,” wea hem nao Jesus Christ witim 144,000 wea bae rul witim Jesus. Taem olketa hia stap long heven, Bible storyim olketa olsem “taon wea holy, disfala Niu Jerusalem.” (Heb. 12:22; Rev. 14:1; 21:2) Abraham hem weitim taem wea hem bae stap long earth taem Kingdom bilong God hem rul.
12:2—Wanem samting nao ‘Jesus hapi for tingim taem olketa nilam hem long post’? Hem hapi for tingim olketa gud samting wea bae kamaot from ministry bilong hem, wea hem nao for nem bilong Jehovah stap holy, for pipol luksavve God nomoa fit for rul, and hao laef bilong hem sevem olketa man. Jesus tingim tu taem wea hem bae kamap King and Hae Priest for helpem olketa man.
13:20—Why nao Bible sei niu covenant hem stap for “olowe”? Hem from thrifala samting hia: (1) No eni nara samting bae changem datwan, (2) samting wea kamaot from datfala covenant bae helpem iumi for olowe, and (3) olketa “nara sheepsheep” bae gohed kasem gud samting from datfala niu covenant bihaen long Armageddon.—John 10:16.
Wanem Nao Iumi Lanem?
5:14. Iumi mas studyim gud Bible and followim wanem iumi lanem. Datwan nomoa savve mekem iumi “luksavve long samting wea stret and samting wea no stret.”—1 Cor. 2:10.
6:17-19. Taem iumi trustim promis bilong God, datwan bae helpem iumi for no lusim truth.
12:3, 4. Sapos iumi kasem olketa problem or pipol spoelem iumi, iumi ‘no taed and givap nao,’ bat iumi gohed for strongim faith bilong iumi and lane for feisim hard taem wea iumi kasem. Iumi mas gohed strong nomata sapos iumi mas dae.—Heb. 10:36-39.
12:13-15. Iumi mas no letem eni “poison tree” for mekem iumi no followim ‘road wea hem stret.’ Disfala “poison tree” hem minim eniwan long kongregeson wea komplenim wei for duim olketa samting long kongregeson.
12:26-28. “Olketa samting wea olketa wakem finis” hem no samting wea God wakem. Bat hem minim olketa samting wea olketa narawan wakem, olsem disfala rabis world and olketa gavman. Olketa samting hia nao bae God sekem gogo olketa nomoa nao. Taem God duim datwan, olketa samting wea bae stap nomoa hem Kingdom witim pipol wea sapotim datwan. Dastawe iumi mas gohed preach abaotem Kingdom and showimaot iumi sapotim datwan!
13:7, 17. Taem iumi followim disfala kaonsel for obeyim olketa elder long kongregeson and stap anda long olketa, diswan bae helpem iumi evriwan for waka gud tugeta.
[Footnote]