Mekem Evri Samting Kamap Niu—Olsem Profesi Talem
“Dat Wan wea sidaon long throne hem sei: ‘Lukim! Mi mekem evri samting kamap niu.’ And tu, hem sei: . . . ‘Olketa toktok hia hem faithful and tru.’”—REVELATION 21:5.
1, 2. Why nao planti pipol hol bak for tingting long wanem bae happen long future?
WASWE, enitaem iu sei or ting olsem, ‘Hu nao savve wanem bae happen tumoro?’ Iu savve minim why pipol hol bak for trae luksavve wanem bae happen long future or for trustim pipol wea maet talemse olketa savve long wanem bae happen. Olketa man no garem paoa for talemaot stret samting wea bae happen insaed olketa month or year wea stap front long iumi.
2 Wanfala issue bilong magasin wea olketa kolem Forbes ASAP story abaotem taem. Insaed long hem, man bilong TV, Robert Cringely, hem raet olsem: “Taem hem isisi mekful long iumi evriwan, bat sekson wea safa tumas long saed bilong taem nao pipol wea talemaot future. For trae talem wanem nao bae happen long future hem wanfala game wea iumi evritaem lus long hem. . . . Nomata olsem, pipol wea sei olketa savve tumas go ahed for talem future.”
3, 4. (a) Samfala garem wanem gud tingting abaotem niu millennium? (b) Wanem gudfala samting nao samfala luk forward long hem for future?
3 Maet iu lukim from planti pipol tingting strong long niu millennium, hem luk olsem moa pipol ting abaotem future. Long start bilong last year, Maclean’s magasin sei: “Maet year 2000 hem nara year nomoa long kalenda bilong planti pipol long Canada, bat maet hem join witim wanfala barava niu start.” Professor Chris Dewdney bilong York University talem disfala reason why planti garem hope for evriting kamap moabeta: “Disfala millennium minim iumi savve wasim hand bilong iumi klin from wanfala barava nogud century.”
4 Waswe, datwan here olsem wanfala dream nomoa? Long Canada, wanfala report showimaot hao 22 percent bilong pipol wea olketa askem “biliv year 2000 bae hem taem bilong wanfala niu start for disfala world.” Tru nao, klosap haf long olketa “sei narafala faet long world—olsem world war—bae kamap insaed next 50 year. Hem klia hao planti luksavve wanfala niu millennium no savve finisim olketa problem bilong iumi, mekem evri samting kamap niu. Sir Michael Atiyah, wea hem president bilong Royal Society long Britain bifor, hem raet olsem: “Wei wea evri samting change kwiktaem tumas . . . minim mek-twenti-wan century bae garem olketa important challenge long full world. Olketa problem bilong tumas pipol, short long samting wea pipol needim, pollution, and poor living wea kamap long planti ples kasem iumi finis and hem barava important for stretem olketa kwiktaem.”
5. Wea nao iumi savve faendem stretfala information abaotem wanem bae happen long future?
5 Maet iu tingting, ‘Bikos olketa man no savve talem iumi wanem nao bae happen long future, waswe, fitim for iumi no tingim future nomoa?’ Ansa hem nomoa nao! Hem tru, olketa man no savve talem wanem bae happen long future, bat iumi mas no tingse no eniwan savve duim datwan. So, hu nao savve duim datwan, and why nao iumi fit for garem gud tingting abaotem future? Iu savve faendem olketa ansa wea mekem iu satisfae long fofala difren profesi. Olketa raetem insaed wanfala buk wea planti pipol garem and readim, wea planti no minim and no lisin long hem tu—hem nao Bible. Nomata wanem nao tingting bilong iu abaotem Bible and nomata iu savve gud long hem, iu garem responsibility long iuseleva for ting raonem fofala point hia. Olketa hia talem profesi abaotem wanfala barava nambawan future. And tu, fofala main profesi hia showimaot wanem kaen future nao iu and olketa wea iu lovem savve garem.
6, 7. Wanem taem nao Isaiah talem profesi, and hao nao samting wea hem talem fulfill?
6 First wan hem stap long Isaiah chapter 65. Bifor iu readim, piksarem long mind bilong iu samting wea go ahed—wanem taem olketa raetem diswan and wanem nao hem storyim. Profet bilong God, Isaiah, wea raetem toktok hia, hem stap winim wan handred year bifor kingdom bilong Judah hem finis. Judah hem finis taem Jehovah aotem protection bilong hem from olketa Jew wea no faithful, and letem olketa bilong Babylon for distroem Jerusalem and tekem pipol long there olsem prisoner. Datwan happen winim wan handred year bihaen Isaiah talem profesi abaotem.—2 Chronicles 36:15-21.
7 Long saed bilong wei wea datwan fulfill long history, tingim hao witim help bilong God, Isaiah talem long profesi barava nem bilong man bilong Persia, Cyrus, wea no born yet, wea winim Babylon. (Isaiah 45:1) Cyrus mekem wei open for olketa Jew go bak long homland bilong olketa long 537 B.C.E. Samting wea mekem iumi sapraes, Isaiah talem profesi abaotem datfala wei for buildim bak, olsem iumi readim long chapter 65. Hem story abaotem living wea olketa Israelite savve enjoyim long homland bilong olketa.
8. Isaiah talem profesi abaotem wanem hapi future, and wanem toktok nao iumi interest tumas long hem?
8 Iumi readim long Isaiah 65:17-19: “Distaem mi wakem niu heven and niu earth; and olketa samting bilong bifor bae no kamap moa long mind, and hem bae no kamap moa long heart. Bat iufala pipol mas barava hapi, and kamap hapi olowe long wanem mi wakem. From distaem mi wakem Jerusalem olsem samting for mekem hapi kamap and pipol bilong hem olsem samting for mekem barava hapi kamap. And mi bae hapi long Jerusalem and hapi long pipol bilong mi; and nomoa eni saond bilong krae or krae bilong sorre bae kamap moa long there.” Yes, Isaiah storyim living wea winim wanem olketa Jew garem long Babylon. Hem talem profesi abaotem wei for hapi. Distaem lukluk long disfala toktok “niu heven and niu earth.” Diswan nao first wan long fofala taem wea disfala toktok stap insaed long Bible, and fofala taem hia savve affectim future bilong iumi, and savve talemaot future tu.
9. Hao nao olketa Jew bifor join insaed wei for fulfillim Isaiah 65:17-19?
9 Isaiah 65:17-19 hem fulfill firstaem long olketa Jew bifor wea, olsem Isaiah talem profesi abaotem long stretfala wei, go bak long homland bilong olketa, and olketa startim moa klin worship. (Ezra 1:1-4; 3:1-4) Long there iu luksavve hao olketa go bak long homland bilong olketa long sem planet, no long difren ples long universe. Wei for luksavve long diswan savve helpem iumi for lukim wanem Isaiah minim long niu heven and niu earth. Iumi no need for trae for minim, olsem samfala duim, abaotem olketa olabaot profesi bilong Nostradamus or pipol olsem wea sei olketa savve talemaot future. Bible seleva minim klia samting wea Isaiah minim.
10. Wanem nao mining bilong niu “earth” wea Isaiah talem profesi abaotem?
10 Insaed long Bible, “earth” no evritaem minim graon wea iumi stap long hem. Olsem example, Psalm 96:1 sei: ‘Sing long Jehovah, iufala full earth.’ Iumi savve planet bilong iumi—graon—and big sea—no savve singsing. Pipol nao savve singsing. Tru nao, Psalm 96:1 hem story abaotem pipol wea stap long earth.a Bat Isaiah 65:17 story tu abaotem “niu heven.” Sapos “earth” stand for wanfala niu sekson bilong pipol long homland bilong olketa Jew, waswe long “niu heven”?
11. Datfala toktok “niu heven” hem minim wanem?
11 Cyclopædia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature wea M’Clintock and Strong raetem hem sei olsem: “Nomata wea nao Bible storyim ples bilong wanfala profesi vision, heven hem minim . . . full sekson bilong olketa wea rul . . . wea stap ovarem and rulim olketa wea stap anda, olsem really heven antap hem standap ovarem and rulim disfala earth.” Taem hem storyim toktok “heven and earth,” disfala Cyclopædia hem sei ‘long profesi toktok datwan hem minim olketa difren position long paoa bilong pipol. Heven hem king; earth hem olketa man nating, olketa wea pipol wea moa hae rul ovarem.’
12. Hao nao olketa Jew bifor kasem “niu heven and niu earth”?
12 Taem olketa Jew go bak long homland bilong olketa, olketa kasem samting wea iumi savve kolem niu kaen living. Olketa garem wanfala niu sekson for rul. Zerubbabel, wea kam from laen bilong King David, hem nao governor, and Joshua hem hae priest. (Haggai 1:1, 12; 2:21; Zechariah 6:11) Olketa hia kamap “niu heven.” Antap or ovarem wanem? Datfala “niu heven” hem ovarem wanfala “niu earth,” datfala sekson bilong pipol wea kamap klin and wea stap moa long land bilong olketa for wakem bak Jerusalem and temple bilong hem for worshipim Jehovah. So, long barava wei, wanfala niu heven and niu earth kamap wea fulfillim datfala profesi for olketa Jew long datfala taem.
13, 14. (a) Wanem narafala ples wea datfala toktok “niu heven and niu earth” kamap nao iumi mas lukluk long hem? (b) Why nao profesi bilong Peter hem mekem iumi barava interest long distaem?
13 Hem important for no missim point. Diswan hem no wei for just trae talem mining bilong Bible or wei for lukluk nating long history nomoa. Iu savve lukim diswan taem iu lukim narafala taem wea toktok “niu heven and niu earth” hem kamap. Long 2 Peter chapter 3, iu bae faendem diswan and lukim hao future bilong iumi hem insaed diswan.
14 Aposol Peter raetem disfala leta winim 500 year bihaen olketa Jew go bak long homland bilong olketa. Olsem wanfala aposol bilong Jesus, Peter hem raet long olketa follower bilong Christ, datfala “Lord” insaed long 2 Peter 3:2. Long verse 4, Peter storyim “taem wea hem promisim hem bae stap moa,” wea mekem disfala profesi barava fitim distaem. Planti samting pruvim hao start kam long World War I, Jesus hem stap moa long wei wea hem garem paoa olsem Ruler insaed Kingdom bilong God long heven. (Revelation 6:1-8; 11:15, 18) Diswan garem spesol mining sapos iumi tingim nara samting wea Peter talem insaed disfala chapter.
15. Hao nao profesi bilong Peter abaotem “niu heven” hem fulfill?
15 Iumi readim long 2 Peter 3:13: “Iumi weitim niu heven and niu earth olsem hem promisim, wea raeteous fasin bae stap.” Maet iu lanem finis hao Jesus long heven hem nao main Ruler insaed “niu heven.” (Luke 1:32, 33) Nomata olsem, olketa narafala Bible scripture showimaot hem no rul seleva. Jesus promisim hao olketa aposol and samfala moa olsem olketa bae garem ples long heven. Insaed buk bilong Hebrews, aposol Paul storyim olketa hia olsem olketa “wea share long hope for go long heven.” And Jesus sei olketa bilong disfala sekson bae sidaon long olketa throne long heven witim hem. (Hebrews 3:1; Matthew 19:28; Luke 22:28-30; John 14:2, 3) Diswan minim olketa narawan bae rul witim Jesus olsem part bilong niu heven. So wanem nao Peter minim long toktok “niu earth”?
16. Wanem “niu earth” nao stap finis?
16 Olsem taem wea disfala profesi hem fulfill bifor—taem olketa Jew go bak long homland bilong olketa—wei wea 2 Peter 3:13 fulfill distaem hem minim pipol wea stap anda long rul bilong niu heven. Iu savve faendem planti million distaem wea hapi for stap anda long rul olsem. Olketa kasem gud samting from education program bilong hem and trae for followim olketa law bilong hem wea stap insaed long Bible. (Isaiah 54:13) Olketa hia nao part long faondeson bilong wanfala “niu earth” long wei wea olketa insaed wanfala community evriwea long earth wea kam from evri nation, languis, and tribe, and olketa waka tugeta anda long King wea rul, Jesus Christ. Wanfala big samting nao wei wea iu savve kamap part bilong diswan!—Micah 4:1-4.
17, 18. Why nao toktok long 2 Peter 3:13 givim iumi reason for luk long future?
17 No tingse diswan hem end bilong disfala samting, and iumi no garem eni information abaotem future. Tru tumas, taem iu lukluk gud long olketa verse bilong 2 Peter chapter 3, bae iu faendem olketa samting wea showimaot wanfala bigfala change stap long future. Long verse 5 and 6, Peter raet abaotem Flood long taem bilong Noah, datfala Flood wea finisim wicked world long datfala taem. Long verse 7, Peter sei “heven and earth wea stap distaem,” wea minim olketa wea rul and olketa pipol, bae weitim “day for judgem and for distroem olketa man wea no followim God.” Diswan pruvim datfala toktok “heven and earth wea stap distaem” hem minim, no universe, bat olketa man and sekson wea rul ovarem olketa.
18 Bihaen datwan Peter talem hao day bilong Jehovah bae mekem bigfala klining waka kamap, wea bae openem wei for niu heven and niu earth wea verse 13 storyim. Lukim end bilong datfala verse—“raeteous fasin bae stap.” Waswe, datwan no minim olketa bigfala change for mekem samting kamap moabeta bae happen? Waswe, datwan no givim hope bilong olketa niu samting wea bae happen, wanfala taem wea olketa man bae kasem moa hapi long living winim distaem? Sapos iu luksavve long datwan, then iu kasem savve nao long samting wea Bible talem bae happen, samting wea smol sekson nomoa savve.
19. Long wanem story nao buk bilong Revelation point go long “niu heven and niu earth” wea bae kam?
19 Bat letem iumi go ahed moa. Iumi lukluk finis long ples wea disfala toktok “niu heven and niu earth” kamap long Isaiah chapter 65 and nara taem long 2 Peter chapter 3. Distaem, tan go long Revelation chapter 21, wea disfala toktok hem kamap narataem moa insaed Bible. Long hia tu, wei for minim full story bae helpem iumi. Long tufala chapter bifor, long Revelation chapter 19, hem barava story klia abaotem war—bat no wanfala war midolwan long olketa nation wea enemy. Long wanfala saed hem “Word Bilong God.” Iu maet luksavve long diswan olsem wanfala title bilong Jesus Christ. (John 1:1, 14) Hem stap long heven, and disfala vision showimaot hem witim army bilong hem long heven. Faet againstim hu? Datfala chapter story abaotem “olketa king,” “bigman bilong army,” and pipol wea garem difren position, “olketa smol and big wan.” Disfala faet join witim day bilong Jehovah wea bae kam, for distroem wicked pipol. (2 Thessalonians 1:6-10) And then, Revelation chapter 20 hem start witim story abaotem wei for aotem “snek bilong firstaem, wea hem nao Devil and Satan.” Witim disfala story long mind bilong iumi, letem iumi lukluk long Revelation chapter 21.
20. Revelation 21:1 showimaot wanem bigfala change bae kamap?
20 Aposol John hem start witim barava hapi toktok hia: “Mi lukim wanfala niu heven and niu earth; bikos heven bilong bifor and earth bilong bifor hem finis nao, and sea hem nomoa tu.” Followim samting wea iumi lukim long Isaiah chapter 65 and 2 Peter chapter 3, iumi savve sure diswan no minim wei for changem barava heven and planet bilong iumi, witim bigfala sea bilong hem. Olsem olketa chapter bifor showimaot, wicked pipol and wei bilong olketa for rul, insaed diswan ruler wea iumi no lukim, Satan, evriwan bae finis. Tru nao, promis long hia hem wanfala niu kaen living for pipol long earth.
21, 22. Wanem nao olketa blessing wea Jehovah promisim long iumi, and wanem nao wei for aotem wata hem minim?
21 Iumi kasem promis bilong diswan taem iumi muv go insaed long disfala nambawan profesi. End bilong verse 3 story abaotem taem wea God bae stap witim olketa man, givim gud samting for pipol wea duim will bilong hem. (Ezekiel 43:7) John go ahed long verse 4 and 5: “Hem [Jehovah] bae aotem evri wata from eye bilong olketa, and dae bae nomoa, sorre and fasin for singaot and pain bae nomoa tu. Evri samting bifor hem finis nao. And dat Wan wea sidaon long throne hem sei: ‘Lukim! Mi mekem evri samting kamap niu.’ And tu, hem sei: ‘Raetem, from olketa toktok hia hem faithful and tru.’ ” Datfala profesi hem barava encouragem iumi!
22 Stop lelebet for tingim disfala profesi bilong Bible. ‘God bae aotem evri wata from eye bilong olketa.’ Datwan no minim wata wea stap evritaem for wasim eye bilong iumi, and hem no minim tu wata bilong krae taem man hem hapi. Nomoa, wata wea God bae aotem nao wata bilong krae taem man safa, sorre, feel nogud, taem samwan spoelem man, and barava bigfala pain. Hao nao iumi savve sure? Disfala nambawan promis bilong God for finisim krae hem join witim wei wea ‘dae, sorre, singaot, and pain bae nomoa.’—John 11:35.
23. End bilong olketa wanem samting nao profesi bilong John hem promisim?
23 Waswe, diswan no showaot hao cancer, stroke, heart attak, and dae tu bae finis evribit? Hu long iumi nao no lusim wanfala wea iumi lovem wea dae from sik, accident, or disaster? Long hia God promis hao dae bae nomoa, wea showimaot olketa pikinini wea maet born long datfala taem bae no kamap olo and dae. Disfala profesi minim nomoa eni sik saed long olo olsem cripple body, eye blind, and wei wea mind forgetim samting—wea planti olo kasem.
24. Hao nao “niu heven and niu earth” bae wanfala blessing, and wanem nao bae iumi lukluk long hem moa?
24 Iu luksavve hao sorre and pain bae finis taem dae, olo, and sik finis. Nomata olsem, waswe long wei for poor, spoelem pikinini, and nogud wei for deal witim pipol wea garem difren living or color skin? Sapos olketa samting olsem—wea big tumas distaem—go ahed, wei for sorre and singaot bae no finis. So, laef anda long “niu heven and niu earth” bae no kamap nogud from olketa samting olsem wea mekem sorre kamap distaem. Datwan hem bigfala change! Bat, iumi storyim nomoa thrifala long fofala taem wea toktok “niu heven and niu earth” kamap long Bible. Wanfala moa hem join witim samting wea iumi storyim finis and barava strongim why iumi garem reason for luk forward long datfala taem and hao God bae fulfillim promis bilong hem for “mekem evri samting kamap niu.” Next article bae story abaotem datfala profesi and hao diswan savve givim iumi hapi.
[Footnote]
a The New English Bible transleitim Psalms 96:1 olsem: “Sing long LORD, evri man long earth.” The Contemporary English Version sei olsem: “Evriwan long disfala earth, singim olketa praise long LORD.” Diswan agree witim mining bilong “niu earth” wea Isaiah story abaotem wea minim pipol bilong God wea stap long land bilong olketa.
Waswe, Iu Remember?
• Wanem nao thrifala taem wea Bible talem profesi abaotem “niu heven and niu earth”?
• Hao nao olketa Jew bifor join insaed wei for fulfillim “niu heven and niu earth”?
• Hao nao iumi minim wei wea “niu heven and niu earth” wea Peter story abaotem bae fulfill?
• Hao nao Revelation chapter 21 point go long wanfala nambawan future for iumi?
[Piksa long page 10]
Olsem Jehovah talem firstaem, Cyrus mekem wei open for olketa Jew go bak long homland bilong olketa long 537 B.C.E.