-
No Letem Eni Samting Spoelem Wei wea Iu Fren Witim JehovahWastaoa—2013 | January 15
-
-
No Letem Eni Samting Spoelem Wei wea Iu Fren Witim Jehovah
“Chusim tuday hu nao bae iufala worshipim.”—JOSH. 24:15.
1-3. (a) Why nao Joshua hem gudfala example for iumi followim? (b) Wanem nao iumi mas rememberim taem iumi mekem eni disison?
OLKETA samting wea iumi chusim long laef hem barava important. From iumi savve chus, iumi savve kontrolem wanem iumi duim long laef bilong iumi. Diswan hem olsem taem man wakabaot followim wanfala road and hem kasem ples wea road hem divaed. Hem mas chusim wanem road nao hem bae followim. Bae hem chusim road wea lead go long ples wea hem laek kasem, no road wea go farawe from datfala ples.
2 Bible story abaotem staka pipol wea mas mekem olketa important disison long laef. Olsem example, Cain mas disaed sapos hem bae kontrolem kros bilong hem or nomoa. (Gen. 4:6, 7) Joshua mas chus sapos hem bae worshipim trufala God or olketa laea god. (Josh. 24:15) Goal bilong Joshua hem for fren gud witim Jehovah, so hem chus for duim samting wea bae helpem hem long datwan. Bat Cain chus for duim samting wea spoelem wei wea hem fren witim Jehovah.
3 Samfala taem iumi tu mas mekem olketa important disison mekem iumi gohed followim stretfala road. Iumi mas remember wanem iumi chusim savve givim glory long Jehovah and helpem iumi for fren witim hem, or hem savve spoelem wei wea iumi fren witim hem. (Readim Hebrew 3:12.) Long disfala study and long next study, bae iumi storyim sevenfala samting wea iumi mas disaed gud long hem mekem iumi gohed followim stretfala road, and no spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah.
WAKA FOR SELEN
4. Why nao waka hem important?
4 Olketa Christian mas waka for sapotim olketa seleva and famili bilong olketa. Bible hem sei sapos eniwan no provaedem need bilong famili bilong hem, hem worse winim man wea no biliv. (2 Thess. 3:10; 1 Tim. 5:8.) So waka hem important part long laef. Bat sapos iu no keakea, waka bilong iu savve spoelem wei wea iu fren witim Jehovah. Hao nao olsem?
5. Wanem nao iu mas tingim bifor iu acceptim eni waka?
5 Tingim sapos iu lukaotem waka. Sapos hem no isi for faendem waka long kantri bilong iu, maet iu ting iu mas acceptim eni waka nomoa. Bat waswe sapos datfala waka hem againstim samfala Bible principle? Or waswe sapos waka hia mekem iu no garem inaf taem for spendem witim famili or kongregeson? Waswe, bae iu acceptim kaen waka olsem, bikos iu tingse no eni wei moa hem stap? No forget, samting wea iu chusim savve helpem or spoelem wei wea iu fren witim Jehovah. (Heb. 2:1) Nomata sapos iu lukaotem waka, or iu ting for changem waka bilong iu, wanem nao bae helpem iu for mekem wise disison?
6, 7. (a) Wanem nao maet tufala reason why man hem waka? (b) Which wan long tufala reason hia nao bae helpem iu fren gud witim Jehovah, and why nao olsem?
6 Samting wea iu chusim bae depend long olketa goal bilong iu. Tingim diswan: ‘Why nao iu waka?’ Sapos main reason iu waka hem for sapotim iu and famili bilong iu mekem iu savve gohed worshipim Jehovah, hem bae blessim iu. (Matt. 6:33) Jehovah savve hao for helpem iu sapos seknomoa iu lay off from waka bilong iu, or taem selen hem hard. (Isa. 59:1) “Hem savve hao for sevem pipol wea faithful long hem” and for “sevem olketa from olketa hard taem.”—2 Pet. 2:9.
7 Waswe sapos main reason iu waka hem for kamap rich? Maet gogo iu kamap rich, bat hem danger samting for waka for kamap rich nomoa. (Readim 1 Timothy 6:9, 10.) Sapos selen and waka bilong iu nao main important samting long laef bilong iu, bae iu spoelem wei wea iu fren witim Jehovah.
8, 9. Olketa wanem kwestin nao olketa dadi and mami shud tingim saed long waka bilong olketa, and why nao olsem?
8 Sapos iu wanfala dadi or mami, tingim hao example bilong iu savve affectim olketa pikinini bilong iu. Long tingting bilong olketa, wanem nao main important samting long laef bilong iu? Waswe, hem waka bilong iu, or wei wea iu fren witim Jehovah? Sapos iu aftarem bignem or laek kamap rich, maet olketa pikinini followim nogud example bilong iu taem olketa big, and maet olketa no respectim iu tu. Wanfala young sista hem sei start from taem hem smol pikinini, waka nao main important samting long dadi bilong hem. Hem sei: “Firstaem, hem luk olsem dadi waka hard bikos hem laekem famili bilong mifala for garem gudfala laef, and hem laek for lukaftarem mifala gud. Bat long olketa year bihaen, datwan hem change.” Hem storyim hao dadi bilong hem waka evritaem and baem olketa expensive samting wea famili no needim nomoa. Hem sei: “Samting wea kamaot from diswan nao, pipol tingim mifala olsem famili wea rich, and no famili wea encouragem olketa narawan for servem Jehovah.” Hem sei bae hem hapi tumas sapos dadi bilong hem waka hard for mekem famili gohed fren gud witim Jehovah, winim wei for waka hard for kasem staka selen.
9 Olketa dadi and mami, iufala mas no letem waka spoelem wei wea iufala fren witim Jehovah. Showimaot gudfala example for olketa pikinini bilong iu. Showimaot long olketa pikinini hao main important samting long laef bilong iu hem for fren witim Jehovah, and no selen or olketa material samting.—Matt. 5:3.
10. Wanem nao wanfala young wan shud tingim bifor hem chusim waka wea hem bae duim?
10 Maet iu wanfala young wan wea mas disaed wanem kaen waka nao iu bae duim taem iu big. Wanem nao savve helpem iu for chus gud? Olsem iumi storyim finis, samting wea iu chusim hem depend long wanem nao goal bilong iu. Sapos iu laek skulim wanfala waka, waswe, bae datfala waka helpem iu for putim worship bilong Jehovah olsem first samting long laef bilong iu? Or waswe, bae datwan spoelem wei wea iu fren witim Jehovah? (2 Tim. 4:10) Waswe, iu laek for olsem pipol long world wea hapi taem olketa garem staka selen nomoa? Or waswe, bae iu trust long Jehovah, olsem David? Hem sei: “Distaem mi olo nao, bat no enitaem mi lukim God hem lusim eni man wea raeteous or olketa pikinini bilong hem lukaotem kaikai.” (Ps. 37:25) Taem iu chusim waka, iu mas no forget, wanfala road bae spoelem wei wea iu fren witim Jehovah, and narawan bae mekem iu kasem nambawan laef. (Readim Proverbs 10:22; Malachi 3:10.) Wanem road nao bae iu chusim?a
HAPITAEM
11. Wanem nao Bible talem abaotem hapitaem, bat wanem nao iumi mas tingim?
11 Bible no sei hem rong for enjoyim hapitaem, and tu, hem no sei hapitaem hem weistim taem nomoa. Paul talem Timothy exercise hem savve helpem man. (1 Tim. 4:8) Bible sei taem hem stap for man laflaf and jampjamp, and hem sei for iumi mas rest gud tu. (Eccl. 3:4; 4:6) Bat sapos iu no keakea, hapitaem savve spoelem wei wea iu fren witim Jehovah. Hao nao olsem? Sapos iu chusim rong kaen hapitaem, or sapos iu spendem tumas taem long hapitaem, datwan hem danger samting.
12. Wanem nao iu mas tingim abaotem hapitaem wea iu chusim?
12 Firstaem, bae iumi storyim wanem kaen hapitaem nao iumi shud chusim. Gudfala hapitaem hem stap. Bat staka hapitaem bilong disfala world hem join witim olketa samting wea God heitim, olsem spiritism, wei for raf, and wei for durong. So iu mas keakea long wanem kaen hapitaem nao iu chusim. Iumi wanwan shud tingim olketa kwestin hia: ‘Hao nao hapitaem wea mi chusim hem affectim mi? Waswe, hem mekem mi duim raf samting, or feel praod long kantri bilong mi? Waswe, hem mekem mi laek for winim narawan evritaem? (Prov. 3:31) Waswe, hem expensive tumas? Waswe, bae olketa narawan stambol sapos olketa savve mi chusim datfala hapitaem? (Rome 14:21) Wanem kaen pipol nao bae mi stap witim long datfala hapitaem? (Prov. 13:20) Waswe, datfala hapitaem mekem mi laek duim rong samting?’—Jas. 1:14, 15.
13, 14. Why nao iu mas ting raonem haomas taem iu spendem long hapitaem?
13 Mek-tu samting for tingim hem haomas taem iu spendem long hapitaem. Iumi wanwan shud tingim disfala kwestin: ‘Waswe, mi spendem tumas taem long hapitaem, gogo mi no garem taem nao for preach or go long olketa meeting?’ Sapos iu hapitaem olowe, bae gogo iu no enjoyim datwan tu. Tru samting nao, olketa wea no spendem tumas taem long hapitaem savve barava enjoyim hapitaem bilong olketa. Why nao olsem? From olketa savve olketa duim olketa important samting firstaem, taem olketa relax olketa no feel guilty.—Readim Philippi 1:10, 11.
14 Maet iu tingse bae hem gud tumas for spendem staka taem long hapitaem, bat datwan savve spoelem wei wea iu fren witim Jehovah. Hem nao samting wea kasem wanfala sista wea nem bilong hem Kim wea hem 20 year. Long bifor, hem savve hapitaem witim olketa fren evri Friday, Saturday, and Sunday. Hem sei: “Bat distaem mi luksavve samfala samting hem moa important winim hapitaem. Olsem example, mi wanfala pioneer, and mi mas wekap long 6 klok long morning for preaching waka, so hard for mi hapitaem go kasem wan or tu klok long morning. Mi savve hem olraet for hapitaem witim olketa fren samfala taem, bat sapos man hem ova tumas datwan savve mekem hem no duim olketa important samting.” Distaem hem luksavve hem mas keakea for no spendem tumas taem long hapitaem.
15. Wanem nao parents savve duim for helpem famili chusim gudfala hapitaem?
15 Parents garem responsibility for provaedem need bilong famili. Tufala garem responsibility tu for helpem famili fren gud witim Jehovah, and for showim love long olketa pikinini and helpem olketa feel hapi. Sapos iu wanfala mami or dadi, no tingse evri kaen hapitaem hem nogud. Hem tru, samfala hapitaem hem nogud. (1 Cor. 5:6) Bat sapos iu tingting gud firstaem, iu fit for faendem gudfala hapitaem wea famili bilong iu savve enjoyim.b Sapos iu duim olsem, hapitaem wea iu chusim bae no spoelem wei wea famili bilong iu fren witim Jehovah.
FAMILI
16, 17. Wanem sorre samting nao kasem staka parents, and hao nao iumi savve Jehovah hem minim feeling bilong olketa?
16 Hem normal samting for parents lovem pikinini and pikinini lovem parents. Jehovah sei hem lovem pipol bilong hem olsem wanfala mami wea lovem pikinini bilong hem. (Isa. 49:15) Dastawe taem wanfala famili member lusim Jehovah, olketa narawan long famili barava feel sorre. Wanfala sista wea gele bilong hem disfellowship sei: “Datwan mekem mi barava sorre fogud. Mi no savve why nao hem lusim Jehovah. Mi feel guilty, and tingse maet mi nao mi kosim datwan.”
17 Sapos diswan kasem iu, Jehovah hem minim feeling bilong iu. Hem tu “barava feel sorre” taem first son bilong hem long earth no obeyim hem. Hem sorre tu from klosap evriwan wea laef bifor Flood hem kam, olketa no lisin long Noah. (Gen. 6:5, 6) Olketa wea no kasem diswan maet no minim bigfala sorre wea man kasem taem samwan long famili lusim Jehovah. Nomata olsem, hem no wise for letem nogud samting wea famili member wea disfellowship hem duim for spoelem wei wea iu fren witim Jehovah. Wanem nao savve helpem iu for deal witim bigfala sorre wea iu kasem taem samwan long famili lusim Jehovah?
18. Sapos pikinini lusim Jehovah, why nao parents shud no tingse olketa nao kosim datwan?
18 Sapos samwan long famili bilong iu lusim Jehovah, no tingse iu nao iu kosim datwan. Each famili member wea dedicate and baptaes mas chus seleva sapos hem bae faithful long Jehovah or nomoa. (Gal. 6:5) Jehovah sei man wea sin nao garem blame for wanem hem duim. God bae no blamem iu for datwan. (Ezek. 18:20) And tu, iu shud no blamem narawan. Iumi mas respectim wei wea Jehovah disciplinem pipol bilong hem. No blamem olketa elder wea garem waka for protectim kongregeson. Bat iu mas againstim Devil, and no letem disfala samting wea happen spoelem wei wea iu fren witim Jehovah.—1 Pet. 5:8, 9.
19, 20. (a) Wanem nao savve helpem parents for no sorre tumas taem pikinini disfellowship? (b) Wanem hope nao parents olsem savve garem?
19 Wanem nao bae happen sapos iu kros long Jehovah bikos long samting wea happen long pikinini bilong iu? Datwan savve spoelem wei wea iu fren witim Jehovah. Famili member bilong iu wea disfellowship mas luksavve iu lovem Jehovah winim famili bilong iu. Samting wea bae helpem iu for no sorre tumas, hem for waka hard for strongim wei wea iu fren witim Jehovah. Hipap evritaem witim olketa brata and sista bilong iu long kongregeson. (Prov. 18:1) Prea long Jehovah, and talem hem evri feeling bilong iu. (Ps. 62:7, 8) No lukaotem excuse for brekem komand bilong God abaotem olketa wea disfellowship. Iumi shud no trae for faendem reason for story witim famili member wea disfellowship, nomata for textim or email long hem tu. (1 Cor. 5:11) Gohed busy long olketa spiritual samting. (1 Cor. 15:58) Sista wea iumi storyim long paragraf 16 hem sei: “Mi savve mi mas gohed busy long olketa spiritual samting and mi mas strong long spiritual wei, mekem taem dota bilong mi kam bak long Jehovah mi savve fit for helpem hem.”
20 Bible sei man wea garem love “hem evritaem garem hope.” (1 Cor. 13:4, 7) Hem no rong for iu garem hope bae famili member bilong iu kam bak long Jehovah. Evri year, staka wea disfellowship disaed for repent and kam bak long organization bilong Jehovah. Bihaen olketa repent, Jehovah no gohed kros long olketa bat hem ‘willing for forgivim’ olketa.—Ps. 86:5.
CHUS LONG WISEFALA WEI
21, 22. Iu laek for mekem olketa wanem kaen disison long laef?
21 Jehovah wakem olketa man long wei wea olketa free for chusim samting. (Readim Deuteronomy 30:19, 20.) Nomata olsem, iumi garem responsibility for chus long wisefala wei. Evri Christian shud ting raonem olketa kwestin hia: ‘Wanem road nao mi followim? Waswe, mi letem waka, hapitaem, or famili spoelem wei wea mi fren witim Jehovah?’
22 Love wea Jehovah garem for pipol bilong hem no savve finis. Only samting wea savve spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah hem sapos iumi chus for followim road wea no stret. (Rome 8:38, 39) Bat iumi fit for chus long wisefala wei! No letem eni samting spoelem wei wea iu fren witim Jehovah. Next study bae storyim nara fofala samting wea iumi mas mekem gudfala disison long hem.
-
-
Gohed Fren Gud Witim JehovahWastaoa—2013 | January 15
-
-
Gohed Fren Gud Witim Jehovah
“Fren gud witim God and bae hem fren gud witim iufala.” —JAS. 4:8.
1, 2. (a) Wanem nao nogud plan bilong Satan? (b) Wanem nao savve helpem iumi for fren gud witim God?
OLKETA man need for fren witim God. Hem nao wei wea Jehovah wakem olketa. Bat Satan laekem iumi for tingse iumi no need for fren witim Jehovah. Start kam long taem wea Satan laea long Eve, hem trae for mekem olketa man bilivim diswan. (Gen. 3:4-6) Kam kasem distaem staka pipol tingse man no need for fren witim God.
2 Iumi fit for stap klia long disfala trap bilong Satan, bikos Bible story abaotem olketa wei wea Satan trae for trikim iumi. (2 Cor. 2:11) Plan bilong Satan hem for mekem iumi chus for duim olketa samting wea bae spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah. Study bifor diswan storyim hao iumi savve mekem gudfala disison saed long waka, hapitaem, and famili bilong iumi. Disfala study bae storyim nara fofala samting wea Satan iusim for trae switim iumi. Olketa nao technology, health, selen, and wei for praod. Sapos iumi mekem gudfala disison long olketa samting hia, datwan savve helpem iumi for “fren gud witim God.”—Jas. 4:8.
TECHNOLOGY
3. Hao nao technology savve kamap gudfala samting and nogud samting?
3 Distaem staka pipol iusim olketa samting saed long technology olsem computer, mobile, and kaen samting olsem. Taem iumi iusim olketa samting hia long stretfala wei, olketa savve barava helpem iumi. Bat taem iumi no iusim olketa long stretfala wei, diswan savve spoelem wei wea iumi fren witim Dadi bilong iumi long heven. Olsem example, tingim olketa computer. Organization bilong Jehovah iusim olketa computer for helpem olketa for raetem and pablisim Wastaoa magasin. Computer savve helpem iumi for duim research and for story witim narawan, and iumi savve iusim for hapitaem tu. Bat sapos iumi interest tumas long computer, maet iumi tingim olowe and spendem staka taem tumas for iusim computer. Staka advertisement switim iumi for mas peim evri niu samting saed long technology. Wanfala young man wea laekem tumas wankaen computer hem go operate for aotem wanfala kidney bilong hem and salem, mekem hem savve peim datfala computer. Datwan hem krangge samting for duim!
4. Wanem nao wanfala brata duim for changem wei wea hem ova tumas for iusim computer?
4 Samting wea worse go moa hem sapos iumi letem computer or nara technology for spoelem spiritual saed bilong iumi. Datwan savve happen sapos iumi iusim technology for duim rong samting or iumi spendem staka taem tumas long hem. Wanfala brata wea klosap 30 year, wea nem bilong hem Jon, hem sei long bifor hem savve spendem staka taem tumas long computer and no study seleva.a Staka naet hem savve lukluk long Internet gogo hem sleep leit. Hem sei taem hem taed hem moa hard for hem stop for story witim olketa fren long Internet, or lukluk long olketa movie long Internet, wea samfala movie hia nogud. For helpem hem for no ova tumas for iusim computer, Jon hem changem setting long computer mekem computer savve off seleva long taem wea Jon shud go sleep.—Readim Ephesus 5:15, 16.
5, 6. (a) Wanem responsibility nao parents garem? (b) Wanem nao parents savve duim for helpem pikinini garem olketa gudfala fren?
5 Iufala parents, hem barava important for kontrolem wei wea pikinini bilong iufala iusim computer. No letem olketa for lukluk long olketa Web site wea showim rabis piksa or samting wea join witim spiritism. No letem olketa for pleim olketa raf game, or story witim nogud pipol long Internet. Sapos iu letem olketa for duim eni samting wea olketa laek for duim from iu no laekem olketa for disturbim iu, maet olketa tingse kaen samting olsem hem no rong. Iufala parents garem responsibility for protectim pikinini and olketa teenager bilong iufala from eni samting wea savve spoelem wei wea olketa fren witim Jehovah. Wanfala mami bear bae faet for protectim pikinini bilong hem from eni danger. Parents tu need for protectim pikinini bilong olketa from danger.— Comparem witim Hosea 13:8.
6 Helpem pikinini bilong iu for fren witim olketa nara young and olo Christian wea showimaot gud example. And no forget, olketa pikinini bilong iu needim iu for spendem taem witim olketa! Story witim olketa, plei witim olketa, and waka tugeta witim olketa. Diswan bae helpem iufala evriwan for fren gud witim Jehovah.b
HEALTH
7. Why nao iumi evriwan laek for gohed for healthy?
7 Staka taem, taem iumi sei hello long pipol, iumi savve ask tu hao nao olketa. Diswan hem bikos start kam long taem wea Adam and Eve sin againstim Jehovah, iumi evriwan savve sik. Satan hem hapi taem iumi sik, bikos hem no isi for worshipim Jehovah taem iumi sik. And sapos iumi dae, iumi no savve worshipim hem nao. (Ps. 115:17) So iumi laek for duim samting mekem iumi gohed for healthy.c And iumi laekem olketa brata and sista bilong iumi for healthy tu.
8, 9. (a) Hao nao iumi savve showimaot iumi no ova tumas for tingim and warim health? (b) Why nao hem gud for iumi hapi?
8 Nomata olsem, iumi shud no ova tumas for tingim and warim health bilong iumi. Long samfala kantri, samfala savve ova tumas for storyim wanem man mas duim or kaikaim mekem hem healthy. Olketa spendem moa taem for story abaotem diswan winim wei for story abaotem Kingdom bilong God. Maet olketa tingse olketa helpem narawan. Bat iumi shud no iusim taem wea iumi hipap bifor and bihaen long olketa meeting, assembly, or convention, for salem olketa medicine or storyim olketa idea bilong iumi abaotem health. Why nao olsem?
9 Iumi hipap tugeta for story abaotem olketa spiritual samting and for kasem hapi wea kam from holy spirit bilong God. (Gal. 5:22) Iumi no kam long olketa meeting for story abaotem olketa medicine or idea saed long health, nomata maet olketa narawan laek for story abaotem datwan. Kaen story olsem savve spoelem hapi bilong narawan tu. (Rome 14:17) Iumi shud letem olketa narawan disaed seleva saed long health bilong olketa. No eniwan savve finisim sik, nomata olketa doctor tu. And wei for wari abaotem health bilong iumi evritaem hem no savve helpem iumi. (Luke 12:25) Bible sei “heart wea hapi” savve helpem iumi for feel gud.—Prov. 17:22.
10. (a) Wanem nao mekem man luk naes long Jehovah? (b) Wanem taem nao bae iumi garem perfect health?
10 Hem fitim for iumi tingim tu lukluk bilong iumi. Bat iumi shud no ova tumas for trae for luk young. Bible sei: “White hair hem olsem crown wea luk naes tumas long man wea raeteous.” (Prov. 16:31) Long tingting bilong Jehovah samting wea insaed long heart bilong iumi nao hem important winim lukluk bilong iumi. Iumi tu shud garem sem tingting. (Readim 1 Peter 3:3, 4.) So waswe, hem fitim for iumi kasem operation wea maet spoelem health bilong iumi or putim laef bilong iumi long danger from iumi laek for luk naes nomoa? Nomata iumi young or olo, iumi healthy or sik, samting wea mekem iumi luk naes nao hem “hapi wea Jehovah givim.” (Neh. 8:10) Long niu world nomoa bae iumi garem perfect health and luk young moa. (Job 33:25; Isa. 33:24) Go kasem datfala taem, iumi need for mekem olketa wise disison and trustim olketa promis bilong Jehovah. Diswan bae helpem iumi for hapi long laef bilong iumi distaem and no ova tumas for tingim health bilong iumi.—1 Tim. 4:8.
SELEN
11. Hao nao selen savve spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah?
11 Hem no rong for garem selen or waka for kasem selen. (Eccl. 7:12; Luke 19:12, 13) Bat sapos iumi laekem tumas selen, datwan bae spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah. (1 Tim. 6:9, 10) Wei for wari tumas abaotem “olketa samting long laef” wea iumi needim savve spoelem spiritual saed bilong iumi. “Riches wea savve switim man” savve trikim iumi and mekem iumi tingse selen bae mekem iumi hapi and stap gud. (Matt. 13:22) Jesus sei “no eniwan” savve worshipim God and long semtaem busy for kasem staka selen.—Matt. 6:24.
12. Wanem nao pipol duim for trae kasem staka selen kwiktaem, and wanem nao bae helpem iumi for no olsem?
12 Sapos iumi tingse selen nao main important samting, maet datwan mekem iumi duim samting wea no stret for kasem selen. (Prov. 28:20) Samfala peim olketa lucky ticket bikos olketa laek kasem staka selen kwiktaem. Samfala brata givim selen long olketa bisnis wea promis olketa bae kasem big selen kwiktaem, and olketa brata hia switim samfala long kongregeson for duim sem samting. Samfala brata kaonem selen from olketa narawan long kongregeson for duim bisnis and promis olketa bae changem bak witim bigfala selen bihaen. Sapos iumi greedy, maet iumi duim samting wea mekem iumi lusim staka selen. So iumi mas no greedy. Plande taem hem hard tumas for man kasem staka selen kwiktaem.
13. Jehovah laekem iumi for garem wanem tingting abaotem selen?
13 Sapos “Kingdom and olketa samting wea God sei hem stret” hem first samting long laef bilong iumi, Jehovah bae blessim waka wea iumi duim for kasem need bilong iumi. (Matt. 6:33; Eph. 4:28) Jehovah no laekem iumi for wari abaotem selen taem iumi long meeting, or for sleep long meeting from waka bilong iumi mekem iumi taed tumas. Staka pipol long world tingse olketa mas busy olowe for aftarem selen from olketa laek garem gudfala living taem olketa olo. Plande taem olketa talem pikinini bilong olketa for duim sem samting. Bat Jesus sei pipol wea ting olsem no garem gudfala tingting. (Readim Luke 12:15-21.) Gehazi tingse hem savve greedy and long semtaem gohed fren gud witim Jehovah tu.—2 Ki. 5:20-27.
14, 15. Why nao hem no wise for iumi trustim selen? Storyim example.
14 Samfala eagle draon bikos olketa no laek for let go long fish wea olketa kasholem wea hem hevi tumas. Semkaen samting savve happen long iumi sapos iumi trae for kamap rich. Wanfala elder wea nem bilong hem Alex, sei hem savve barava careful long hao hem iusim selen bilong hem. Olsem example, hem sei nomata lelebet shampoo, hem no savve weistim tu. Bat hem tingse sapos hem savve kasem samfala selen moa, hem savve finis from waka bilong hem and pioneer. So hem lane hao for baem and salem olketa share long stock market and hem iusim evri selen bilong hem for baem olketa share. Hem kaonem selen tu for baem samfala share moa! Bat price bilong olketa share wea hem baem hem barava go daon. Alex sei: “Mi laekem tumas for kasem bak selen bilong mi.” Hem tingse sapos hem weit nomoa, price bilong olketa share bae go ap moa.
15 For staka month, Alex tingim nomoa olketa share bilong hem. Hem no savve sleep gud, and hem faendem hem hard for putim olketa spiritual samting firstaem. Bat price bilong olketa share bilong hem nating go ap moa. Evri selen bilong Alex hem lus, and hem mas salem haos bilong hem tu. Hem sei hem kosim staka problem for famili bilong hem. Bat hem lanem wanfala important samting. Hem sei eniwan wea tingse world bilong Satan savve mekem man hapi and stap gud, bae hem barava sorre. (Prov. 11:28) Sapos iumi trustim selen or savve bilong iumi for kasem selen, iumi trustim Satan nomoa wea hem “god bilong disfala world.” (2 Cor. 4:4; 1 Tim. 6:17) Distaem Alex changem samfala samting long laef bilong hem mekem hem spendem moa taem long preaching waka. Diswan mekem Alex and famili bilong hem hapi winim bifor and helpem olketa for fren gud witim Jehovah.—Readim Mark 10:29, 30.
WEI FOR PRAOD
16. Wanem kaen wei for praod nao hem gud, bat wanem nao savve happen sapos iumi tinghae tumas long iumiseleva?
16 Hem fitim for iumi praod long samfala samting. Olsem example, iumi shud praod iumi Olketa Jehovah’s Witness. (Jer. 9:24) From iumi praod long datwan, iumi traem best for mekem olketa gudfala disison and followim olketa hae standard bilong God. Bat iumi mas keakea for no praod long wei for tinghae tumas long iumiseleva and tingse savve bilong iumi hem winim savve bilong Jehovah. Tingting olsem savve spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah.—Ps. 138:6; Rome 12:3.
17, 18. (a) Hu nao samfala long Bible wea hambol and samfala wea praod? (b) Wanem nao wanfala brata duim mekem wei for praod no spoelem wei wea hem fren witim Jehovah?
17 Bible story abaotem pipol wea praod and pipol wea hambol. From King David hem hambol hem askem Jehovah for leadim hem, and Jehovah blessim hem. (Ps. 131:1-3) Bat Jehovah panisim King Nebuchadnezzar and King Belshazzar bikos tufala praod. (Dan. 4:30-37; 5:22-30) Samfala samting savve happen long iumi tu wea showimaot sapos iumi hambol or praod. Olsem example, Ryan, wanfala ministerial servant wea hem 32 year, hem muv go long niu kongregeson. Hem tingse no longtaem bihaen, bae hem kamap elder. Bat bihaen wanfala year, hem no elder yet. Waswe, Ryan hem kros long olketa elder from olketa no recommendim hem? Waswe, hem no laek go long olketa meeting and letem diswan spoelem wei wea hem fren witim Jehovah and olketa long kongregeson? Sapos iu nao Ryan, wanem nao bae iu duim?
18 Ryan duim research abaotem wei for patient. (Prov. 13:12) Hem sei: “Mi start for luksavve mi mas lane for patient and hambol. Mi mas letem Jehovah trainim mi.” So Ryan start for ting raonem wanem hem savve duim for helpem olketa long kongregeson and pipol wea hem meetim long ministry. No longtaem bihaen, hem garem samfala Bible study wea gohed gud. Hem sei: “Wan and haf year bihaen, taem olketa appointim mi for elder, mi no expectim datwan. From mi barava enjoyim ministry bilong mi, mi no tingting tumas nao abaotem why mi no elder.”—Readim Psalm 37:3, 4.
NO LETEM ENI SAMTING SPOELEM WEI WEA IU FREN WITIM JEHOVAH
19, 20. (a) Hao nao iumi savve mek sure sevenfala samting wea iumi storyim no spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah? (b) Hu nao samfala wea no letem eni samting spoelem wei wea olketa fren witim Jehovah?
19 Sevenfala samting wea iumi storyim long disfala study and study bifor diswan, olketa no rong. Iumi praod iumi Olketa Jehovah’s Witness. Iumi savve garem hapi famili and gudfala health. Iumi mas waka and garem selen for kasem need bilong iumi and famili bilong iumi. Hapitaem hem gud samting wea savve strongim iumi, and technology savve helpem iumi. Bat iumi mas no forget sapos iumi duim eni samting long taem wea no fitim, long wei wea ova tumas, or wea stopem iumi for no duim wanem Jehovah laekem, datwan bae spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah.
No letem eni samting spoelem wei wea iu fren witim Jehovah!
20 Datwan nao samting wea Satan laekem for happen. Bat iu savve duim samting for protectim iuseleva and famili bilong iu! (Prov. 22:3) Fren gud witim Jehovah, and no letem eni samting spoelem datwan. Bible story abaotem staka wea duim diswan. Enoch and Noah “wakabaot witim trufala God.” (Gen. 5:22; 6:9) Moses “hem gohed strong bikos hem olsem hem lukim God wea no eniwan savve lukim.” (Heb. 11:27) Jesus evritaem duim wanem Dadi bilong hem laekem, and Jehovah blessim hem for datwan. (John 8:29) Followim example bilong olketa. Bible sei: “Iufala mas hapi olowe. Iufala mas prea evritaem. Talem thankiu long God for evri samting.” (1 Thess. 5:16-18) No letem eni samting spoelem wei wea iu fren witim Jehovah!
-