Chapter Thri
Kasem Test—Bat Faithful Long Jehovah!
1, 2. Wanem important samting nao happen bifor story bilong Daniel hem start?
BUK bilong profesi bilong Daniel hem start long wanfala taem wea olketa bigfala change affectim planti kantri. Assyria hem just lusim kapitol bilong hem, Nineveh. Egypt lusim samfala paoa bilong hem and stap long south long land bilong Judah. And Babylon go ahed for kamap olsem strongfala nation for rulim world.
2 Long 625 B.C.E., Pharaoh Necho bilong Egypt barava trae hard for stopem Babylon for kasem long south. So, hem leadim army bilong hem go long Carchemish, wea stap saed long Euphrates River. Datfala war, wea bihaen olketa kolem war bilong Carchemish, hem important samting wea happen long history. Army bilong Babylon, wea Prince Nebuchadnezzar leadim, hem barava spoelem army bilong Pharaoh Necho. (Jeremiah 46:2) From hem win, Nebuchadnezzar go ahed tu for tekova long Syria and Palestine and klosap finisim evribit rul bilong Egypt long datfala area. Only samting wea stopem hem for lelebet taem nao hem dae bilong dadi bilong hem, Nabopolassar.
3. Wanem nao happen long firstaem wea Nebuchadnezzar faet againstim Jerusalem?
3 Long year bihaen, Nebuchadnezzar—wea hem kamap king nao bilong Babylon—hem go ahed moa long olketa faet bilong hem long Syria and Palestine. Long disfala taem hem kam long Jerusalem for firstaem. Bible hem sei: “Long olketa day bilong hem Nebuchadnezzar king bilong Babylon hem kam, so Jehoiakim kamap servant bilong hem for thrifala year. Bat, hem tan raon and go againstim hem.”—2 Kings 24:1.
NEBUCHADNEZZAR LONG JERUSALEM
4. Wanem nao disfala toktok “mek-thri year long rul bilong Jehoiakim” long Daniel 1:1 hem minim?
4 Iumi barava interest long datfala toktok “for thrifala year,” bikos firstfala toktok bilong Daniel hem olsem: “Long mek-thri year long rul bilong Jehoiakim king bilong Judah, Nebuchadnezzar king bilong Babylon kam and attakim Jerusalem.” (Daniel 1:1) Long mek-thri year long rul bilong Jehoiakim, wea rul from 628 go kasem 618 B.C.E., Nebuchadnezzar hem no “king bilong Babylon” yet bat hem prince wea bae kamap king. Long 620 B.C.E., Nebuchadnezzar forcem Jehoiakim for stap anda long hem. Bat bihaen thrifala year, Jehoiakim go againstim hem. So, long 618 B.C.E. nao, or long mek-thri year long rul bilong Jehoiakim anda long Babylon, King Nebuchadnezzar kam long Jerusalem for mek-tu taem, for panisim bighed Jehoiakim.
5. Wanem nao happen long mek-tu taem wea Nebuchadnezzar faet againstim Jerusalem?
5 Samting wea kamaot from disfala attak hem wei wea “gogo Jehovah givim Jehoiakim king bilong Judah long hand bilong hem and samfala long olketa dish long haos bilong trufala God.” (Daniel 1:2) Maet Jehoiakim hem dae, from samwan killim hem or long taem olketa faet, long start bilong datfala attak. (Jeremiah 22:18, 19) Long 618 B.C.E., son bilong hem wea 18 year, Jehoiachin, kamap king. Bat Jehoiachin rul for thrifala month and tenfala day nomoa, and hem sarenda long 617 B.C.E.—Markem 2 Kings 24:10-15.
6. Wanem nao Nebuchadnezzar duim witim olketa holy dish bilong temple long Jerusalem?
6 Nebuchadnezzar tekem olketa holy dish bilong temple long Jerusalem “go long land bilong Shinar long haos bilong god bilong hem; and hem tekem olketa dish go long haos bilong olketa richfala samting bilong god bilong hem,” Marduk, or Merodach long Hebrew languis. (Daniel 1:2; Jeremiah 50:2) Wanfala raeting from Babylon wea olketa faendem hem sei Nebuchadnezzar talem disfala toktok abaotem temple bilong Marduk: “Mi hipimap long insaed olketa silver and gold and spesol stone . . . and putim long there haos bilong richfala samting bilong kingdom bilong mi.” Bae iumi read moa abaotem olketa holy dish hia long taem bilong King Belshazzar.—Daniel 5:1-4.
OLKETA BEST YOUNG WAN BILONG JERUSALEM
7, 8. Long Daniel 1:3, 4, and 6, wanem nao iumi lanem abaotem Daniel and thrifala fren bilong hem?
7 Olketa no just tekem long Babylon olketa richfala samting from temple bilong Jehovah. Story hem sei: “Then king sei long Ashpenaz bigman long haos bilong hem for tekem samfala son bilong Israel and bilong laen bilong king and bilong olketa bigman, olketa pikinini wea no garem eni sik long body, bat wea luk naes and garem fasin for luksavve and wisdom and garem gudfala savve, and minim samting wea man savve abaotem, wea fit for stap long haos bilong king.”—Daniel 1:3, 4.
8 Hu nao olketa chusim? Story hem sei: “Midolwan long olketa hem samfala son bilong Judah, Daniel, Hananiah, Mishael and Azariah.” (Daniel 1:6) Diswan givim samfala information abaotem Daniel and olketa fren bilong hem. Olsem example, iumi lukim wei wea olketa nao “son bilong Judah,” tribe bilong king. Nomata sapos olketa kam from laen bilong king or nomoa, iumi fit for sei olketa kam from famili wea important and garem hae position. And tu, witim gudfala tingting and healthy body, olketa garem fasin for luksavve, wisdom, savve, and wei for minim samting—long taem wea olketa young yet dastawe Bible iusim toktok “olketa pikinini,” maet olketa just kamap teenager. Daniel and olketa fren bilong hem mas olketa top wan—olketa best wan—midolwan long olketa young wan long Jerusalem.
9. Why nao iumi sure Daniel and thrifala fren bilong hem garem dadi and mami wea fraet long God?
9 Story hia no talem iumi hu nao dadi and mami bilong olketa young wan hia. Nomata olsem, iumi sure olketa followim God and ting strong long responsibility bilong olketa olsem dadi and mami. Sapos iumi tingim barava nogud living long saed bilong fasin and spiritual saed wea kasem evriwea long Jerusalem long datfala taem, especially midolwan long ‘olketa pikinini bilong laen bilong king and bilong olketa bigman,’ hem klia hao olketa nambawan fasin wea Daniel and thrifala fren bilong hem showimaot no kamap seleva. Iumi no daot, olketa dadi and mami mas sorre tumas for lukim pipol tekem son bilong olketa go long farawe kantri. Sapos olketa savve wanem nao bae kamaot from datwan, bae olketa barava feel praod! Dastawe hem barava important for dadi and mami trainim olketa pikinini “long discipline and wei for stretem tingting wea kam from Jehovah”!—Ephesians 6:4.
FAET FOR KONTROLEM MIND
10. Wanem nao olketa teachim long olketa young Hebrew hia, and wanem nao goal bilong diswan?
10 Stretawe, wanfala faet for kontrolem young mind bilong olketa prisoner hia hem start. For mek sure olketa young Hebrew hia bae change for followim system bilong Babylon, Nebuchadnezzar givim komand for olketa bigman bilong hem for “teachim olketa long raeting and languis bilong Chaldea.” (Daniel 1:4) Diswan hem no simpol education nomoa. The International Standard Bible Encyclopedia hem sei “diswan join witim wei for studyim languis bilong Sumer, Akkad, Aram . . . , and narafala languis, and tu planti buk wea olketa raetem long olketa languis hia.” “Planti buk” hia abaotem history, maths, wei for studyim universe, and samting olsem. Bat, “olketa buk bilong religion, olsem magic trik and wei for studyim star . . . , garem bigfala part long diswan.”
11. Wanem samting nao olketa duim for mek sure olketa young Hebrew hia followim evribit living long haos bilong king long Babylon?
11 For mekem olketa young Hebrew hia followim evribit kastom and living long haos bilong king long Babylon, “king hem markem kaikai wea olketa mas kasem evriday from spesol kaikai and wine bilong king, for feedim olketa for thrifala year, mekem long end bilong diswan olketa savve standap front long king.” (Daniel 1:5) And tu, “bigman bilong king hem givim nem long olketa. So hem givim long Daniel datfala nem Belteshazzar; and long Hananiah, Shadrach; and long Mishael, Meshach; and long Azariah, Abednego.” (Daniel 1:7) Long taem bilong Bible, pipol planti taem givim niufala nem long wanfala man for markem important samting wea happen insaed laef bilong hem. Olsem example, Jehovah changem nem bilong Abram and Sarai long Abraham and Sarah. (Genesis 17:5, 15, 16) For wanfala man changem nem bilong samwan hem showimaot klia hem garem paoa ovarem hem. Taem Joseph kamap man for lukaftarem kaikai long Egypt, Pharaoh givim hem nem Zaphenath-paneah.—Genesis 41:44, 45; markem 2 Kings 23:34; 24:17.
12, 13. Why nao iumi savve sei wei for changem nem bilong olketa young Hebrew hia hem for spoelem faith bilong olketa?
12 For Daniel and thrifala Hebrew fren bilong hem, wei wea nem bilong olketa change hem bigfala samting. Nem wea dadi and mami bilong olketa givim hem fitim worship bilong Jehovah. “Daniel” hem minim “Judge Bilong Mi Hem God.” Mining bilong “Hananiah” hem “Jehovah Showimaot Kaenfala Fasin.” “Mishael” maet minim “Hu Nao Olsem God?” “Azariah” hem minim “Jehovah Hem Givim Help.” Iumi sure dadi and mami bilong olketa barava hope for olketa son hia bae growap anda long teaching bilong Jehovah God for kamap olketa faithful and loyal servant bilong hem.
13 Bat, niufala nem wea olketa givim long fofala Hebrew hia hem join witim olketa giaman god, wea givim idea hao trufala God hem stap anda long olketa god hia. Datwan hem isisi wei for spoelem faith bilong olketa young wan hia!
14. Wanem nao mining bilong niufala nem wea Daniel and thrifala fren bilong hem kasem?
14 Olketa changem nem bilong Daniel go long Belteshazzar, wea minim “Protectim Laef Bilong King.” Luk olsem diswan hem shortfala wei for askem help long Bel, or Marduk, main god bilong Babylon. Nomata sapos Nebuchadnezzar nao chusim disfala nem for Daniel or nomoa, hem praod for sei datfala nem “followim nem bilong god bilong [hem].” (Daniel 4:8) Samfala sei Hananiah wea change go long Shadrach hem nem wea olketa joinim tugeta wea minim “Komand Bilong Aku.” Interesting samting, Aku hem nem bilong wanfala god bilong Sumer. Mishael change go long Meshach (maet, Mi·sha·aku), luk olsem kleva wei for tanem “Hu Nao Olsem God?” go long “Hu Nao Olsem Aku?” Babylon nem bilong Azariah hem Abednego, wea maet minim “Servant Bilong Nego.” And “Nego” hem narafala nem for “Nebo,” nem bilong wanfala god wea samfala ruler bilong Babylon nem followim.
DISAED STRONG FOR STAP FAITHFUL LONG JEHOVAH
15, 16. Wanem nao olketa danger wea Daniel and olketa fren bilong hem feisim, and wanem nao olketa duim?
15 Olketa nem bilong Babylon, program for changem education, and spesol kaikai—evri samting hia olketa duim for trae mekem Daniel and thrifala young Hebrew for followim living bilong Babylon and tu for mekem olketa go difren from God bilong olketa, Jehovah, and from religion and living bilong olketa. Taem olketa feisim evri hevi and test hia, wanem nao olketa young wan hia bae duim?
16 Story hem sei: “Daniel disaed strong insaed heart bilong hem for no mekem hemseleva dirty witim spesol kaikai and wine bilong king.” (Daniel 1:8a) Nomata story talem nem bilong Daniel nomoa, samting wea happen bihaen showim klia hao thrifala fren bilong hem saportim samting wea hem disaedem. Disfala toktok “disaed strong insaed heart bilong hem” showimaot hao instruction wea dadi, mami, and samfala moa givim long hom hem kasem heart bilong Daniel. Semkaen training tu gaedem nara thrifala Hebrew long samting wea olketa disaedem. Diswan showimaot hem barava important for teachim olketa pikinini bilong iumi, nomata maet hem luk olsem olketa smol tumas for minim.—Proverbs 22:6; 2 Timothy 3:14, 15.
17. Why nao Daniel and olketa fren bilong hem againstim nomoa kaikai and wine wea king givim evriday and no olketa narafala arrangement?
17 Why nao olketa young Hebrew hia againstim nomoa spesol kaikai and wine bat no olketa narafala arrangement? Tingting bilong Daniel showimaot why: “For no mekem hemseleva dirty.” Wei for lanem “raeting and languis bilong Chaldea” and for garem Babylon nem, nomata diswan hem barava nogud, maet no mekem man kamap dirty. Tingim example bilong Moses, klosap 1,000 year bifor. Nomata hem “kasem instruction long evri wisdom bilong olketa bilong Egypt,” hem stap loyal long Jehovah. Teaching wea hem kasem from dadi and mami bilong hem givim hem strongfala faondeson. From diswan, “long faith Moses, taem hem growap, hem nating willing for olketa kolem hem son bilong dota bilong Pharaoh, bat hem chus for safa witim pipol bilong God winim wei for kasem hapi from sin wea stap for shortfala taem.”—Acts 7:22; Hebrews 11:24, 25.
18. Wanem nao olketa wei wea samting king provaedem bae mekem olketa young Hebrew hia kamap dirty?
18 Wanem nao olketa wei wea samting king bilong Babylon provaedem bae mekem olketa young man hia kamap dirty? First samting, maet spesol kaikai hia garem samfala kaikai wea Law Bilong Moses tambuim. Olsem example, pipol bilong Babylon savve kaikaim olketa animal wea no klin, wea Law tambuim olketa Israelite for kaikaim. (Leviticus 11:1-31; 20:24-26; Deuteronomy 14:3-20) Mek-tu samting, pipol bilong Babylon no savve aotem blood bilong animal bifor olketa kaikaim. For kaikaim meat wea garem blood yet hem barava brekem law bilong Jehovah long blood. (Genesis 9:1, 3, 4; Leviticus 17:10-12; Deuteronomy 12:23-25) Mek-thri samting, pipol wea worshipim giaman god savve evritaem offerim kaikai bilong olketa long idol bifor olketa kaikaim datwan tugeta. Olketa servant bilong Jehovah bae nating share long datwan! (Markem 1 Corinthians 10:20-22.) Lastfala samting, wei for kaikaim gris kaikai and drinkim strong drink evriday hem nogud for olketa young wan, and eniwan tu.
19. Wanem tingting nao maet olketa young Hebrew garem, bat wanem nao helpem olketa for disaedem stretfala samting?
19 Hem maet isi for savve wanem for duim, bat hem no isi tumas for strong for duim datwan taem man kasem hevi or test. Daniel and thrifala fren bilong hem maet tingse from olketa stap farawe from hom, dadi and mami and olketa fren bae no savve wanem nao olketa duim. And tu, maet olketa ting datwan hem order bilong king and luk olsem olketa mas obeyim. And tu, maet olketa narafala young wan acceptim nomoa olketa arrangement hia and ting long diswan olsem wanfala privilege and no wanfala hevi. Bat rong tingting olsem savve kwiktaem lead go long trap for duim sin long secret wei, wea hem wanfala trap for planti young wan. Olketa young Hebrew hia savve “eye bilong Jehovah stap long evri ples” and “trufala God bae judgem evrikaen waka wea haed, for lukim sapos hem gud or nogud.” (Proverbs 15:3; Ecclesiastes 12:14) Letem iumi evriwan lane from samting wea olketa faithful young wan hia duim.
WEI FOR STRONG AND NO GIVAP KASEM REWARD
20, 21. Wanem samting nao Daniel duim, and wanem nao kamaot from datwan?
20 From hem disaed insaed heart bilong hem for againstim olketa nogud samting, Daniel duim samting wea hem disaedem. “Hem go ahed for askem bigman bilong king mekem hem no mekem hemseleva dirty.” (Daniel 1:8b) “Go ahed for askem”—datwan hem important toktok. Planti taem, iumi mas no givap sapos iumi want for win againstim olketa test and wik point.—Galatians 6:9.
21 Long saed bilong Daniel, wei for no givap kasem reward. “So trufala God mekem bigman bilong king for showimaot loving-kaeness and mercy long Daniel.” (Daniel 1:9) Hem no from Daniel and thrifala fren bilong hem luk naes and kleva dastawe evri samting olraet for olketa. Bat, hem from Jehovah blessim olketa. Daniel barava tingim datfala Hebrew toktok: “Trust long Jehovah witim full heart bilong iu and no depend long savve bilong iuseleva. Long evri wei bilong iu, lisin long hem, and hem bae stretem gogo bilong iu.” (Proverbs 3:5, 6) Wei for followim datfala kaonsel hem givim reward.
22. Wanem gudfala reason nao mekem bigman bilong king no agree?
22 Long firstaem, bigman bilong king hem no agree olsem: “Mi fraet long lord bilong mi king, wea markem mi for lukaftarem kaikai and drink bilong iufala. So, why nao hem mas lukim feis bilong iufala luk sorre taem feis bilong olketa pikinini wea sem age olsem iufala luk gud, and why nao iufala mas mekem hed bilong mi guilty long king?” (Daniel 1:10) Hem fitim for fraet and talem toktok olsem. King Nebuchadnezzar hem no man for eniwan againstim, and datfala bigman savve “hed” bilong hem bae stap long danger sapos hem againstim samting wea king talem. Wanem nao bae Daniel duim?
23. From samting wea hem duim, hao nao Daniel showimaot fasin for luksavve and wisdom?
23 Diswan nao taem for showimaot fasin for luksavve and wisdom. Maet young Daniel tingim toktok hia: “Kwaet ansa hem stopem kros, bat toktok wea givim pain hem mekem kros kamap.” (Proverbs 15:1) Daniel no strong for forcem olketa for agree witim wanem hem askem wea maet mekem olketa kros and killim hem dae, bat, hem stap kwaet. Long taem wea fitim, Daniel go long ‘man wea lukaftarem hem,’ wea maet moa willing for lisin bikos hem no man for givim ansa front long king.—Daniel 1:11.
IDEA FOR TEN-DAY TEST
24. Wanem test nao Daniel sei for traem?
24 Daniel talem man wea lukaftarem olketa for testim olketa, taem hem sei: “Plis, testim olketa servant bilong iu for tenfala day, and letem olketa givim mifala samfala vegetable wea mifala savve kaikaim and wata wea mifala savve drinkim; and letem feis bilong mifala and feis bilong olketa pikinini wea kaikaim spesol kaikai bilong king kam front long iu, and fitim samting wea iu lukim iu savve duim witim olketa servant bilong iu.”—Daniel 1:12, 13.
25. Wanem nao maet olketa “vegetable” hia wea olketa givim long Daniel and thrifala fren bilong hem?
25 Tenfala day for kaikaim ‘vegetable and wata’—waswe, bae olketa “luk sorre” winim olketa narawan? Olketa transleitim “vegetable” from wanfala Hebrew word wea minim “seed.” Samfala Bible transleison iusim word “pulse,” wea minim “olketa seed wea man savve kaikaim from legume plant (olsem pea, bean, or lentil).” Samfala savveman sei diswan hem moa samting winim olketa seed nomoa. Wanfala buk hem sei: “Wanem Daniel and olketa fren askem nao hem olketa vegetable wea evriwan savve kaikaim and no richfala kaikai witim meat wea king savve kaikaim.” So, maet olketa vegetable nao olketa bean, cucumber, garlic, leek, lentil, melon, and onion and bred wea olketa wakem from difren kaen seed. Datwan hem no kaikai wea man savve hangre long hem. Luk olsem man wea lukaftarem olketa hem luksavve long diswan. “Gogo hem lisin long olketa long saed bilong diswan and testim olketa for tenfala day.” (Daniel 1:14) Wanem nao kamaot from diswan?
26. Wanem nao kamaot from datfala ten-day test, and why nao evri samting happen olsem?
26 “Long end bilong tenfala day, feis bilong olketa luk moabeta and body bilong olketa moa fat winim evri pikinini wea kaikaim spesol kaikai bilong king.” (Daniel 1:15) Diswan no minim wei for kaikaim vegetable nomoa hem moabeta winim wei for kaikaim meat. Tenfala day hem short taem tumas for eni kaikai for showimaot samting, bat hem no short taem tumas for Jehovah fulfillim purpose bilong hem. “Blessing bilong Jehovah—hem nao mekem man rich, and hem no addim eni pain witim datwan,” Word bilong hem talem. (Proverbs 10:22) Fofala young Hebrew hia garem faith and trust long Jehovah, and hem no lusim olketa. Planti handred year bihaen, Jesus Christ hem no kaikai for 40 day bat hem laef. Long diswan, hem talem toktok wea stap long Deuteronomy 8:3, wea sei: “Bred nomoa no mekem man laef bat evri toktok wea kamaot from mouth bilong Jehovah nao mekem man laef.” Nambawan example bilong diswan hem Daniel and olketa fren bilong hem.
FASIN FOR LUKSAVVE AND WISDOM CHANGEM SPESOL KAIKAI AND WINE
27, 28. Hao nao wei for bossim seleva wea Daniel and thrifala fren followim hem redyim olketa for bigfala samting wea bae kamap?
27 Tenfala day hia hem wanfala test nomoa, bat samting wea showaot hem klia tumas. “So datfala man for lukaftarem olketa go ahed for aotem spesol kaikai and wine bilong olketa and givim vegetable long olketa.” (Daniel 1:16) Hem isi for tingim hao nao olketa young wan insaed datfala training program ting long Daniel and olketa fren bilong hem. Wei for no acceptim kaikai bilong king and for kaikaim olketa vegetable evriday mas olsem krangge samting long olketa. Bat olketa bigfala test and hardfala samting stap front long olketa, and olketa young Hebrew hia need for barava wekap and redy. Winim evri samting, faith and trust bilong olketa long Jehovah nao bae helpem olketa for winim olketa test bilong faith.—Markem Joshua 1:7.
28 Nextfala toktok pruvim Jehovah stap witim olketa young wan hia: “Long saed bilong olketa pikinini hia, fofala long olketa, long olketa nao trufala God givim savve and fasin for luksavve long evri raeting and wisdom; and Daniel seleva hem minim evri difren kaen vision and dream.” (Daniel 1:17) For deal witim olketa hardfala taem wea bae kam, olketa needim moa samting winim strong long body and gudfala health. “Taem wisdom go insaed long heart bilong iu and soul bilong iu barava laekem savve, wei for iusim tingting bae gardim iu, fasin for luksavve bae protectim iu, for sevem iu from nogud wei.” (Proverbs 2:10-12) Datwan nao wanem Jehovah givim long fofala faithful young wan hia for redyim olketa for wanem bae happen.
29. Why nao Daniel savve “minim evri difren kaen vision and dream”?
29 Story hem sei Daniel “hem minim evri difren kaen vision and dream.” Diswan no minim hem duim spiritism. Interesting samting, nomata olketa sei Daniel hem wanfala long olketa nambawan Hebrew profet, spirit no muvim hem for talem olketa toktok olsem “diswan nao wanem Sovereign Lord Jehovah hem talem” or “diswan nao wanem Jehovah bilong olketa army hem talem.” (Isaiah 28:16; Jeremiah 6:9) Bat, anda long lead bilong holy spirit bilong God nomoa Daniel fit for minim and talemaot mining bilong olketa vision and dream wea showimaot purpose bilong Jehovah.
LASTFALA IMPORTANT TEST
30, 31. Hao nao samting wea Daniel and olketa fren bilong hem chus for duim hem helpem olketa?
30 Thrifala year for changem education and lukluk hem finis nao. Nextfala samting, wanfala important test kamap—for story seleva witim king. “Long end bilong olketa day wea king sei for tekem olketa kam, datfala bigman bilong king hem tekem olketa kam front long Nebuchadnezzar.” (Daniel 1:18) Hem taem nao for fofala young wan hia for givim ansa for olketa seleva. Waswe, wei for followim evribit olketa law bilong Jehovah and no olketa wei bilong Babylon bae helpem olketa?
31 “King start for story witim olketa, and long evriwan no eniwan hem olsem Daniel, Hananiah, Mishael and Azariah; and olketa go ahed for standap front long king.” (Daniel 1:19) Datwan hem pruvim evribit samting wea olketa duim insaed thrifala year bifor hem stret! Olketa no krangge taem olketa followim wei for bossim seleva wea faith and conscience bilong olketa hem leadim. From olketa faithful long samting wea maet luk olsem smol nomoa, Daniel and olketa fren bilong hem kasem blessing wea moa big. Privilege for “standap front long king” nao hem goal bilong evri young wan insaed long datfala training program. Bible no talem sapos olketa chusim fofala young Hebrew hia nomoa. Nomata olsem, faithful wei bilong olketa barava givim “bigfala reward” long olketa.—Psalm 19:11.
32. Why nao iumi savve sei Daniel, Hananiah, Mishael, and Azariah kasem privilege wea moa hae winim wei for stap insaed haos bilong king?
32 “Waswe, iu lukim wanfala man wea savve tumas for duim waka bilong hem? Front long olketa king nao ples wea hem bae standap,” Bible hem sei. (Proverbs 22:29) So, Nebuchadnezzar chusim Daniel, Hananiah, Mishael, and Azariah for standap front long king, hem nao, for kamap part long haos bilong hem. Long evri samting hia, iumi savve lukim hand bilong Jehovah hem duim samting thru long olketa young man hia—main wan nao Daniel—mekem pipol mas savve long olketa important part long purpose bilong God. Nomata wei for kamap part long haos bilong Nebuchadnezzar hem wanfala privilege, hem privilege wea moa hae for King Bilong Universe, Jehovah, for iusim olketa long nambawan wei olsem.
33, 34. (a) Why nao king hem tinghae long olketa young Hebrew hia? (b) Wanem leson nao iumi lanem from experience bilong fofala Hebrew?
33 Nebuchadnezzar kwiktaem luksavve hao wisdom and fasin for luksavve wea Jehovah givim long fofala young Hebrew hia hem moa hae winim evri savveman and wise man long haos bilong hem. “Long saed bilong evrikaen wisdom and wei for minim samting wea king askem long olketa, hem lukim olketa nao tenfala taem moabeta winim evri priest for duim magic and magic man wea stap anda long rul bilong hem.” (Daniel 1:20) Diswan hem barava fitim! Olketa “priest for duim magic” and “magic man” depend long savve and kastom bilong Babylon, bat Daniel and olketa fren bilong hem putim trust long wisdom from antap. Hem hard tumas for semsem witim olketa—barava nomoa nao!
34 Kam kasem distaem, diswan hem no change. Long first century C.E., taem pipol interest tumas long olketa Greek idea and law bilong Rome, spirit muvim aposol Paul for raet olsem: “Wisdom bilong disfala world hem krangge samting long God; from olketa raetem finis: ‘Hem kasholem olketa wea wise thru long kleva trik bilong olketa seleva.’ And tu: ‘Jehovah hem savve hao tingting bilong olketa wise man nao iusles samting.’ So no letem eniwan tok praod long olketa man.” (1 Corinthians 3:19-21) Distaem, iumi need for hol strong long wanem Jehovah teachim long iumi and no letem olketa stael samting bilong world pullim iumi.—1 John 2:15-17.
FAITHFUL GO KASEM END
35. Iumi savve long haomas information moa abaotem thrifala fren bilong Daniel?
35 Strongfala faith bilong Hananiah, Mishael, and Azariah hem barava showaot klia long Daniel chapter 3, wea join witim gold image bilong Nebuchadnezzar long level ples bilong Dura and test long bigfala fire. Olketa Hebrew hia wea fraet long God stap faithful long Jehovah go kasem taem olketa dae. Iumi savve long diswan bikos aposol Paul mas minim olketa taem hem raet abaotem olketa “wea thru long faith . . . no dae long bigfala fire.” (Hebrews 11:33, 34) Olketa hia nambawan example for evri servant bilong Jehovah, wea young or olo.
36. Wanem nambawan waka nao Daniel duim long full laef bilong hem?
36 Bat for Daniel, lastfala verse bilong chapter 1 hem sei: “Daniel go ahed go kasem firstfala year bilong king Cyrus.” History showimaot Cyrus tekovarem Babylon insaed wanfala naet, long 539 B.C.E. Luk olsem from nem and position bilong hem, Daniel go ahed for serve insaed haos bilong Cyrus. Yes, Daniel 10:1 hem sei “long mek-thri year bilong Cyrus king bilong Persia,” Jehovah showimaot wanfala important samting long Daniel. Sapos hem teenager taem olketa tekem hem kam long Babylon long 617 B.C.E., hem klosap 100 year nao taem hem kasem datfala lastfala vision. Hem barava duim faithful service long Jehovah for full laef bilong hem!
37. Wanem nao samfala leson wea iumi savve lanem from Daniel chapter 1?
37 Firstfala chapter long buk bilong Daniel no story abaotem fofala faithful young wan nomoa wea winim olketa test bilong faith. Hem showim iumi hao Jehovah savve iusim eniwan wea hem wantem for fulfillim purpose bilong hem. Datfala story showimaot hao sapos Jehovah letem, samting wea maet luk olsem nogud tumas savve duim gudfala samting. And hem showim iumi hao wei for faithful long smolfala samting hem givim bigfala reward.
WANEM NAO IU LANEM?
• Wanem nao iumi savve abaotem Daniel and thrifala young fren bilong hem bifor olketa kam long Babylon?
• Hao nao gudfala training bilong fofala young Hebrew hem kasem test long Babylon?
• Hao nao Jehovah givim reward long fofala Hebrew for wei wea olketa stand strong?
• Wanem nao samfala leson wea evri servant bilong Jehovah distaem savve lanem from Daniel and thrifala fren bilong hem?
[Full-page piksa long page 30]